73 odnosi: Đelekovec, Đurđevački pijesci, Đurđevac, Bilogora, Bjelovar, Bjelovarsko-križevačka županija, Deagrarizacija, Drnje, Ferdinandovac, Gola, Gornja Rijeka, Hlebine, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska seljačka stranka, Industrijalizacija, Inkey, Josip Friščić, Kalinovac, Kalnik, Kalnik (općina), Kloštar Podravski, Komarnička županija, Koprivnički Bregi, Koprivnički Ivanec, Koprivnica, Križevačka županija, Križevačka grkokatolička katedrala, Križevačka konkatedrala, Križevački štatuti, Križevačko veliko spravišče, Križevci, Legrad, Lepavina, Mađari, Molve, Novigrad Podravski, Novo Virje, Park-šuma Župetnica, Peteranec, Picokijada – Legenda o picokima, Planinarski dom Kalnik, Podravina, Podravka, Podravske Sesvete, Prekodravlje, Pusta Barbara, Rasinja, Regionalni park Mura-Drava, ..., Renesansni festival u Koprivnici, Romi, Sjeverna Hrvatska, Slovenci, Sokolovac, Srbi, Stari grad Đurđevac, Stari grad Veliki Kalnik, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Orehovec, Urbanizacija, Virje, Zagreb, 1193., 1350., 1759., 1886., 1924., 1993., 1997., 2001., 2008., 2021.. Proširite indeks (23 više) »
Đelekovec
Đelekovec je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Đelekovec · Vidi više »
Đurđevački pijesci
Đurđevečki pijesci Đurđevački pijesci (još se nazivaju Podravski pijesci, Hrvatska Sahara, Krvavi peski, Đurđevečki peski) su ostatci jedine hrvatske pustinje i geografsko-botanički rezervat.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Đurđevački pijesci · Vidi više »
Đurđevac
Središte Đurđevca Središte Đurđevca Središte Đurđevca Đurđevac (kajk.: Đurđevec, mađ.: Szentgyörgyvár) je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Đurđevac · Vidi više »
Bilogora
Bilogora, znana i kao Bilo-gora, Bilo-gorje ili povijesnoga naziva Međurečka gora (mađarski: Bilo-hegység) nisko je prostrano gorje i mikroregija u sjevernoj Hrvatskoj.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Bilogora · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Bjelovar · Vidi više »
Bjelovarsko-križevačka županija
23px Ovo je članak o povijesnoj Bjelovarsko-križevačkoj županiji iz vremena Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Bjelovarsko-križevačka županija · Vidi više »
Deagrarizacija
Deagrarizacija je proces napuštanja poljoprivrede kao djelatnosti i izvora prihoda.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Deagrarizacija · Vidi više »
Drnje
Drnje (mađarski: Dörnye) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Drnje · Vidi više »
Ferdinandovac
Ferdinandovac je općina u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Ferdinandovac · Vidi više »
Gola
Gola je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Gola · Vidi više »
Gornja Rijeka
Gornja Rijeka je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Gornja Rijeka · Vidi više »
Hlebine
Hlebine Hlebine Hlebine su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Hlebine · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Industrijalizacija
Parni stroj Industrijalizacija je pojačavanje udjela industrije u ukupnom gospodarstvu.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Industrijalizacija · Vidi više »
Inkey
Čakovca Inkey je hrvatsko-mađarska obitelj podrijetlom iz Međimurja.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Inkey · Vidi više »
Josip Friščić
Josip Friščić (Subotica Podravska, 15. kolovoza 1949. – Koprivnica, 23. siječnja 2016.), bio je hrvatski političar, bivši potpredsjednik Hrvatskog sabora, bivši predsjednik HSS-a. Župan Koprivničko-križevačke županije od 2001. do 2008. godine.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Josip Friščić · Vidi više »
Kalinovac
Kalinovac je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Kalinovac · Vidi više »
Kalnik
Kalnik je gora smještena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, veći dio je u Varaždinskoj županiji, a manji u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Kalnik · Vidi više »
Kalnik (općina)
Kalnik je općina u Hrvatskoj, u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Kalnik (općina) · Vidi više »
Kloštar Podravski
Kloštar Podravski je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Kloštar Podravski · Vidi više »
Komarnička županija
Starohrvatska županija - obuhvaćala je dijelove prostora današnje sjeverozapadne Hrvatske (Podravina, Bilogora).
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Komarnička županija · Vidi više »
Koprivnički Bregi
Koprivnički Bregi su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Koprivnički Bregi · Vidi više »
Koprivnički Ivanec
Koprivnički Ivanec je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Koprivnički Ivanec · Vidi više »
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Koprivnica · Vidi više »
Križevačka županija
Križevačka županija (povijesni naziv: Comitatus Crisiensis) osnovana je 1102.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Križevačka županija · Vidi više »
Križevačka grkokatolička katedrala
Križevačka grkokatolička katedrala stolna je crkva Križevačke biskupije, koju čine vjernici istočnoga, bizantskoga obreda, među narodom poznatiji kao grkokatolici.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Križevačka grkokatolička katedrala · Vidi više »
Križevačka konkatedrala
Konkatedrala sv.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Križevačka konkatedrala · Vidi više »
Križevački štatuti
Križevački štatuti su statuti iz Križevaca.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Križevački štatuti · Vidi više »
Križevačko veliko spravišče
Križevačko veliko spravišče, hrvatska je kulturno-povijesno-turistička manifestacija i tradicijska pučka svečanost koja se održava u Križevcima od 1968. godine prvoga vikenda u mjesecu lipnju.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Križevačko veliko spravišče · Vidi više »
Križevci
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Križevci · Vidi više »
Legrad
Legrad je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Legrad · Vidi više »
Lepavina
Lepavina je selo i važna željeznička postaja na željezničkoj pruzi Zagreb - Dugo Selo - Koprivnica - Botovo.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Lepavina · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Mađari · Vidi više »
Molve
Središte Molva Molve su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Molve · Vidi više »
Novigrad Podravski
Novigrad Podravski je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Novigrad Podravski · Vidi više »
Novo Virje
Novo Virje je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Novo Virje · Vidi više »
Park-šuma Župetnica
Park-šuma Župetnica nalazi se u zapadnom dijelu grada Križevaca i zaštićena je od 1983.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Park-šuma Župetnica · Vidi više »
Peteranec
Peteranec je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Peteranec · Vidi više »
Picokijada – Legenda o picokima
Picokijada je tradicionalna kulturno-turistička manifestacija koja se održava od 1968. godine krajem lipnja u podravskom mjestu Đurđevcu kao spomen na legendarnu obranu Đurđevčana od napada Turaka pod nazivom "Legenda o Picokima".
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Picokijada – Legenda o picokima · Vidi više »
Planinarski dom Kalnik
Planinarski dom Kalnik Planinarski dom Kalnik je planinarski dom smješten na planini Kalnik, u njenom središnjem dijelu na visini od 480 metara.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Planinarski dom Kalnik · Vidi više »
Podravina
KoprivnicaPodručje Podravine za razliku od istoimenog geografskog pojma obuhvaća uže područje, tj.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Podravina · Vidi više »
Podravka
Podravka je hrvatska prehrambena tvrtka sa sjedištem u Koprivnici.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Podravka · Vidi više »
Podravske Sesvete
Podravske Sesvete su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Podravske Sesvete · Vidi više »
Prekodravlje
Prekodravlje je dio Podravine koji se nalazi s lijeve obale Drave, a omeđen je Dravom i granicom sa susjednom Republikom Mađarskom.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Prekodravlje · Vidi više »
Pusta Barbara
Vrh Pusta Barbara (460 m) stjenoviti je djelomično pošumljeni greben na planini Kalnik: nalazi se sjeverno od sela Deklešanec na goloj strmoj stijeni, sa sjevera jače obraštenoj.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Pusta Barbara · Vidi više »
Rasinja
Rasinja (mađarski Apajkeresztúr) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Rasinja · Vidi više »
Regionalni park Mura-Drava
Drava Regionalni park Mura-Drava zaštićeno je prirodno područje proglašeno 10.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Regionalni park Mura-Drava · Vidi više »
Renesansni festival u Koprivnici
Trakošćanski streličari na Renesansnom festivalu. Renesansni festival je turističko- povijesna manifestacija, koja se sredinom kolovoza održava u Koprivnici od 2006.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Renesansni festival u Koprivnici · Vidi više »
Romi
Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Romi · Vidi više »
Sjeverna Hrvatska
Sjeverna Hrvatska i dijelovi Središnje Hrvatske na karti označeni žutom bojom Sjeverna Hrvatska, naziv za područje najsjevernijeg dijela Republike Hrvatske.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Sjeverna Hrvatska · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Slovenci · Vidi više »
Sokolovac
Sokolovac je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Sokolovac · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Srbi · Vidi više »
Stari grad Đurđevac
Đurđevački stari grad Stari grad Đurđevac je dao izgraditi pečuški biskup Sigismund Ernušt najvjerojatnije oko 1488. godine.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Stari grad Đurđevac · Vidi više »
Stari grad Veliki Kalnik
Stari grad Veliki Kalnik Pogled iznutra na zidine Stari grad Veliki Kalnik je kompleks utvrda nastalih od 12. stoljeća na dalje na gori Kalniku u blizini sela Kalnika.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Stari grad Veliki Kalnik · Vidi više »
Sveti Ivan Žabno
Sveti Ivan Žabno je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Sveti Ivan Žabno · Vidi više »
Sveti Petar Orehovec
Sveti Petar Orehovec je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Sveti Petar Orehovec · Vidi više »
Urbanizacija
Toronta Urbanizacija (lat. urbs: grad), proces porasta gradskog stanovništva i preobražaj seoskih naselja u gradska, odnosno širenje gradskog načina života na druga gradska ili seoska područja.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Urbanizacija · Vidi više »
Virje
Virje je općina u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Virje · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i Zagreb · Vidi više »
1193.
Bez opisa.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i 1193. · Vidi više »
1350.
Bez opisa.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i 1350. · Vidi više »
1759.
Bez opisa.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i 1759. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i 1886. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i 1924. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i 1993. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i 1997. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i 2001. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i 2008. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Koprivničko-križevačka županija i 2021. · Vidi više »