Brže od pregledniku!
25 odnosi: Bosna i Hercegovina, Drežnik, Gospićko-senjska biskupija, Hrvatska, Katedrala sv. Jakova Starijeg u Krbavi, Krbava (Udbina), Modruš, Naslovna biskupija, Novi Vinodolski, Osmansko Carstvo, Plaški, Riječka nadbiskupija, Split, Todorovo, Vinodol, Zlatni križ krbavskih biskupa, 1185., 1460., 1493., 1640., 1969., 2000., 2001., 25. svibnja, 28. srpnja.
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Krbavska biskupija i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Drežnik
Pokladna sekcija "Didovi" na karnevalu u Dramalju Drežnik je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u općini Rešetari u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: Krbavska biskupija i Drežnik · Vidi više »
Gospićko-senjska biskupija
Gospićko-senjska biskupija je crkvena dijeceza u sklopu Riječke metropolije, osnovana 2000. godine podjelom dotadašnje Riječko-senjske nadbiskupije.
Novi!!: Krbavska biskupija i Gospićko-senjska biskupija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Krbavska biskupija i Hrvatska · Vidi više »
Katedrala sv. Jakova Starijeg u Krbavi
Ostaci ličke gotike, katedrale sv. Jakova Starijeg (kraj 13. ili početak 14. st.) Katedrala sv.
Novi!!: Krbavska biskupija i Katedrala sv. Jakova Starijeg u Krbavi · Vidi više »
Krbava (Udbina)
Krbava je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Udbina, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Krbavska biskupija i Krbava (Udbina) · Vidi više »
Modruš
Tržan-grad u pozadini Modruš je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Josipdol, Karlovačka županija.
Novi!!: Krbavska biskupija i Modruš · Vidi više »
Naslovna biskupija
Naslovna biskupija ili nadbiskupija je u Katoličkoj Crkvi i nekim drugim kršćanskim crkvama ugašena povijesna biskupija ili nadbiskupija čiji se naslov dodjeljuje uz titulu naslovni biskup, odnosno naslovni nadbiskup, biskupima i nadbiskupima koji nemaju teritorijalne biskupije po svijetu, nego vrše posebne službe u Crkvi, kao naprimjer u rimskoj kuriji ili kao apostolski nunciji ili kao pomoćni biskupi.
Novi!!: Krbavska biskupija i Naslovna biskupija · Vidi više »
Novi Vinodolski
Bribira Kaštel Frankopan, u kojemu je 1288. napisan Vinodolski zakon. Lijevo je Trg Vinodolskog zakona, a desno Frankopanski trg Novi Vinodolski je grad u zapadnoj Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Krbavska biskupija i Novi Vinodolski · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Krbavska biskupija i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Plaški
Plaški je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Krbavska biskupija i Plaški · Vidi više »
Riječka nadbiskupija
Riječka nadbiskupija dijeceza je Rimokatoličke Crkve sa sjedištem u Rijeci, a obuhvaća grad Rijeku, Hrvatsko primorje i Gorski kotar. Ujedno je i sjedište Riječke metropolije kojoj, osim Riječke nadbiskupije, pripadaju još i Porečko-pulska, Krčka i Gospićko-senjska biskupija.
Novi!!: Krbavska biskupija i Riječka nadbiskupija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Krbavska biskupija i Split · Vidi više »
Todorovo
Todorovo je naseljeno mjesto u općini Velika Kladuša, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Krbavska biskupija i Todorovo · Vidi više »
Vinodol
Vinodol ili Vinodolska dolina nalazi se u zaleđu Crikvenice, a obuhvaća mjesta od Križišća do Novog Vinodolskog koja su od antike do današnjih dana sačuvala slavenska imena (izuzetak Bribir).
Novi!!: Krbavska biskupija i Vinodol · Vidi više »
Zlatni križ krbavskih biskupa
Zlatni križ krbavskih biskupa Zlatni križ krbavskih biskupa je jedan od najdragocjenijih sakralnih predmeta hrvatske crkvene baštine.
Novi!!: Krbavska biskupija i Zlatni križ krbavskih biskupa · Vidi više »
1185.
Bez opisa.
Novi!!: Krbavska biskupija i 1185. · Vidi više »
1460.
Bez opisa.
Novi!!: Krbavska biskupija i 1460. · Vidi više »
1493.
Bez opisa.
Novi!!: Krbavska biskupija i 1493. · Vidi više »
1640.
Bez opisa.
Novi!!: Krbavska biskupija i 1640. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Krbavska biskupija i 1969. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Krbavska biskupija i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Krbavska biskupija i 2001. · Vidi više »
25. svibnja
25.
Novi!!: Krbavska biskupija i 25. svibnja · Vidi više »
28. srpnja
28.
Novi!!: Krbavska biskupija i 28. srpnja · Vidi više »
