Sadržaj
40 odnosi: Brzina, Centripetalna sila, Džul, Duljina, Električni naboj, Elektromagnetsko polje, Energija, Gibanje, Gravitacija, Integral, Jednadžba, Jednoliko pravocrtno gibanje, Kinetička energija, Klasična mehanika, Konstanta, Kut, Kutno ubrzanje, Materijalna točka, Međunarodni sustav mjernih jedinica, Metar, Mjerna jedinica, Mjerna veličina, Množenje, Moment inercije, Moment sile, Njutn, Potencijalna energija, Radijan, Sekunda, Sila, Skalar, Skalarni umnožak, Snaga, Težište, Težina, Termodinamika, Trenje, Ubrzanje, Vat, Vektor.
- Sila
- Strojarstvo
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Pogledaj Rad (fizika) i Brzina
Centripetalna sila
Na česticu u gibanju kratko i sve češće djeluju sile koje njenu putanju zakrivljuju prema kružnici. Između djelovanja sila čestica se giba pravocrtno. Centripetalnom silom nazivamo silu koja neprekidno tijelu daje centripetalnu akceleraciju prema središtu kružnice po kojoj se ono giba.
Pogledaj Rad (fizika) i Centripetalna sila
Džul
Džul (znak J) je mjerna jedinica SI za rad (W), energiju (E) i toplinu (Q).
Pogledaj Rad (fizika) i Džul
Duljina
Dubina naftne bušotine ''a''. magenti. i pripadajući komadić prijeđenog puta \scriptstyle \Delta s postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval. Slobodni put je udaljenost koju pojedina čestica u sustavu čestica prevali između dvaju uzastopnih sudara (sraz) s okolnim česticama.
Pogledaj Rad (fizika) i Duljina
Električni naboj
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu.
Pogledaj Rad (fizika) i Električni naboj
Elektromagnetsko polje
Elektromagnetsko polje jest prostor (vektorsko polje) gdje se opaža energetska interakcija s električnim nabojem odnosno drugim elektromagnetskim poljem.
Pogledaj Rad (fizika) i Elektromagnetsko polje
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru.
Pogledaj Rad (fizika) i Energija
Gibanje
centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.
Pogledaj Rad (fizika) i Gibanje
Gravitacija
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela).
Pogledaj Rad (fizika) i Gravitacija
Integral
Integral od ''f''(''x'') od ''a'' do ''b'' je površina iznad ''x''-osi i ispod krivulje ''y''.
Pogledaj Rad (fizika) i Integral
Jednadžba
Jednadžba je matematički pojam koji izražava vezu između poznatih i nepoznatih veličina posredstvom znaka jednakosti koji izjednačava lijevu i desnu stranu jednadžbe.
Pogledaj Rad (fizika) i Jednadžba
Jednoliko pravocrtno gibanje
Tokarenje obratka gdje se gibanje tokarskog noža često promatra kao jednoliko pravocrtno gibanje. Jednoliko pravocrtno gibanje ili jednoliko gibanje po pravcu je gibanje tijela bez ubrzanja ili akceleracije.
Pogledaj Rad (fizika) i Jednoliko pravocrtno gibanje
Kinetička energija
gibanju. Kada tijelo pada, njegova se potencijalna energija smanjuje i pretvara u kinetičku energiju. četverotaktnog motora. Kinetička energija (prema grč. ϰıνητıϰός: koji se giba, koji pokreće; oznaka Ek) je energija tijela u gibanju.
Pogledaj Rad (fizika) i Kinetička energija
Klasična mehanika
centripetalno ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Klasična mehanika ili Newtonova mehanika je dio klasične fizike koji obuhvaća mehaniku čestica utemeljenu na Newtonovim zakonima mehanike i Galileijevu načelu relativnosti: gravitaciju, mehaniku krutoga tijela, mehaniku fluida, mehaniku titranja i mehaniku širenja valova u elastičnom sredstvu.
Pogledaj Rad (fizika) i Klasična mehanika
Konstanta
Newtonovom zakonu univerzalne gravitacije. Konstanta (od lat. constans, genitiv constantis: nepromjenljiv, postojan) ili stalnica je veličina koja zadržava istu vrijednost tijekom nekog procesa, promjenâ drugih veličina ili okolnosti.
Pogledaj Rad (fizika) i Konstanta
Kut
Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.
Pogledaj Rad (fizika) i Kut
Kutno ubrzanje
kutne brzine '''''ω''''' i radijvektor kojim se opisuje položaj čestice na kružnoj putanju '''''r'''''. Kutno ubrzanje ili kutna akceleracija (oznaka α) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje brzinu promjene kutne brzine pri ubrzanom kruženju pod djelovanjem momenta sila oko centra vrtnje.
Pogledaj Rad (fizika) i Kutno ubrzanje
Materijalna točka
ravnoteži prilikom dizanja. m/s pod različitim kutovima (u vakuumu). balistička krivulja Zelena putanja: Newtonova balistička krivulja. Materijalna točka je idealizirano tijelo kojemu je ukupna masa koncentrirana u jednoj točki, misaona tvorevina kojom se, radi pojednostavnjivanja, u klasičnim fizikalnim tumačenjima nadomješta tijelo kad se pri ispitivanju njegova gibanja ne mora paziti na unutarnju građu i razlike između gibanja pojedinih njegovih dijelova i kad je svaka njegova dimenzija neusporedivo manja od ostalih prostornih dimenzija u razmatranom problemu.
Pogledaj Rad (fizika) i Materijalna točka
Međunarodni sustav mjernih jedinica
kilogram (prakilogram) platine tropske godine duljine kelvina (desno) ugljika (12C). ''(U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika ima Avogadrov broj jedinki, to jest 6,02214129·1023 atoma.)'' sr; Sunčeva svjetlost obasijava Zemlju Međunarodni sustav mjernih jedinica ili Međunarodni sustav jedinica (skraćeno SI prema francuskom nazivu Système International) je sustav mjernih jedinica čija je uporaba zakonom propisana u svim državama svijeta (osim, Liberije i Mjanmara).
Pogledaj Rad (fizika) i Međunarodni sustav mjernih jedinica
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Pogledaj Rad (fizika) i Metar
Mjerna jedinica
platine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mjerna jedinica je odabrana, dogovorena i objavljena poznata vrijednost mjerne (fizikalne) veličine s kojom se pri mjerenju uspoređuju sve druge istovrsne veličine.
Pogledaj Rad (fizika) i Mjerna jedinica
Mjerna veličina
platine. tropske godine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mol je ona množina tvari u sustavu koji sadrži toliko elementarnih jedinki tvari koliko ima atoma u 0,012 kg izotopa ugljika 12 (12C). U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika 12 ima Avogadrov broj jedinki, to jest 6,02214129 × 1023 atoma.
Pogledaj Rad (fizika) i Mjerna veličina
Množenje
3 × 4.
Pogledaj Rad (fizika) i Množenje
Moment inercije
Klizačica kod okretanja smanjuje svoj moment tromosti ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala. Traktor s vanjskim zamašnjakom (s velikim momentom tromosti) koji služi da ujednačuje okretanje motora (bez trzaja). ravnoteža. Moment tromosti ili moment inercije (znak I ili J) je fizikalna veličina koja opisuje tromost ili inerciju čestice ili krutoga tijela pri promjeni brzine ili smjera vrtnje; jednaka je zbroju umnožaka mase m i kvadrata udaljenosti r od osi rotacije svake čestice koja čini tijelo: Moment inercije je ustvari mjera tromosti za vrtnju ili rotacijsko gibanje.
Pogledaj Rad (fizika) i Moment inercije
Moment sile
trenja nisu uzeti u obzir). Moment sile ili zakretni moment je vektorska fizikalna veličina koja kod rotacije tijela ima sličnu ulogu kakvu sila ima kod translacije (jednoliko ubrzano gibanje po pravcu) tijela: moment sile daje tijelu kutno ubrzanje.
Pogledaj Rad (fizika) i Moment sile
Njutn
Njutn (znak N) je mjerna jedinica SI za silu.
Pogledaj Rad (fizika) i Njutn
Potencijalna energija
Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. opruge ''x''. luka. Potencijalna energija (oznaka Ep) je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru ili zbog dobivenih elastičnih deformacija (na primjer rastegnuta ili stisnuta opruga, savijeni štap i slično).
Pogledaj Rad (fizika) i Potencijalna energija
Radijan
Radijan (znak: rad) mjerna je jedinica za kut.
Pogledaj Rad (fizika) i Radijan
Sekunda
Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).
Pogledaj Rad (fizika) i Sekunda
Sila
Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.
Pogledaj Rad (fizika) i Sila
Skalar
Skalar je pojam iz matematike prisutan i u fizici (skalar (fizika)), koji je uveden u svrhu razlikovanja veličina koje se pojavljuju u prirodi.
Pogledaj Rad (fizika) i Skalar
Skalarni umnožak
U geometriji, skalarni produkt dvaju vektora jest umnožak duljine jednoga vektora i duljine ortogonalne projekcije drugoga vektora na nj. Kada su vektori okomiti njihov je skalarni produkt nula. Skalarni umnožak ili skalarni produkt dvaju vektora u geometriji se definira kao umnožak iznosa (modula, duljine, intenziteta) jednog i drugog vektora i kosinusa kuta između njih.
Pogledaj Rad (fizika) i Skalarni umnožak
Snaga
rada. Rad izvršen u jedinici vremena zovemo snaga. Stara mjerna jedinica snage bila je konjska snaga (1 KS .
Pogledaj Rad (fizika) i Snaga
Težište
ravnoteži prilikom dizanja. kosine ako reakcija podloge nije u istoj liniji s težištem dolazi do prevrtanja. sile teže i težišta istisnine ''P'' koji je hvatište sile uzgona. '''Korak 1''': Praktično određivanje težišta nesimetričnog predmeta.
Pogledaj Rad (fizika) i Težište
Težina
Dinamometar je mjerni instrument za mjerenje težine. Sila teža je sila koja djeluje na tijelo u gravitacijskom polju, a težina je sila kojom tijelo pritišće podlogu ili ovjes na kojem visi.
Pogledaj Rad (fizika) i Težina
Termodinamika
topline) pretvara u mehanički rad ''W''. Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. Premda je perpetuum mobile proglašen kao nerješivim, pokušaji da se ostvari nisu prestali. Jedan od pokušaja da se ostvari perpetuum mobile.
Pogledaj Rad (fizika) i Termodinamika
Trenje
Trenje je sila kojom se površina na kojoj tijelo miruje ili po kojoj se giba opire gibanju ili otpor sredstva kroz koje se tijelo giba.
Pogledaj Rad (fizika) i Trenje
Ubrzanje
trenja. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ubrzanje ''a''. Ubrzanje ili akceleracija (oznaka a) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje promjenu brzine s vremenom, a određena je derivacijom brzine v po vremenu t: Ubrzanje opisuje promjenu iznosa brzine (povećavanje ili smanjivanje) ili smjera brzine ili oboje.
Pogledaj Rad (fizika) i Ubrzanje
Vat
Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.
Pogledaj Rad (fizika) i Vat
Vektor
U elementarnoj matematici i fizici, a napose u tehničkim primjenama, vektor najčešće označava veličinu koja ima iznos, smjer i orijentaciju, te zadovoljava pravila vektorskog računa.
Pogledaj Rad (fizika) i Vektor
Vidi također
Sila
- Aerodinamički otpor
- Arhimedov zakon
- Bia (mitologija)
- Centrifugalna sila
- Centripetalna sila
- Coriolisov učinak
- Coulombov zakon
- Dinamički uzgon
- Dinamometar
- Moment sile
- Paralelogram vektora
- Plimna sila
- Rad (fizika)
- Reakcija (sila)
- Rezultanta
- Sila
- Snaga
- Trenje
- Uzgon
Strojarstvo
- Cjevovod
- Elektroenergetika
- Hidraulika
- Hrapavost površine
- Jednostavni stroj
- Kombinirane termoelektrane
- Kritični broj okretaja
- Mehanika kontakta
- Mehanička tehnologija
- Mjerna prigušnica
- Mljevenje
- Obrada metala
- Održavanje
- Opterećenje
- Predgrijač zraka
- Prijenos topline
- Rad (fizika)
- Stezni spoj
- Strojarstvo
- Strojni dio
- Strujanje zraka
- Tribologija
- Turbostroj
- Ventilator
- Vijčani spoj
- Vodokaz
- Vratilo
- Wellsova turbina
- Zavarivanje
Također poznat kao Mehanički rad.