Brže od pregledniku!
16 odnosi: Životinje, Drhtulje, Golubovke (ribe), Hrskavičnjače, Kralježnjaci, Leptirice, Ovoviviparnost, Peraja, Pigment, Poligače, Porodica (taksonomija), Prečnouste, Ražopsi, Ražovke, Svitkovci, Vrsta.
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Ražolike ribe i Životinje · Vidi više »
Drhtulje
Položaj električnih organa kod drhtulja Drhtulje ili munjevite raže su skupina u infrarazredu poligača (Batoidea), plosnatih hrskavičnjača s uvećanim prsnim perajama, koje sačinjavaju red Torpediniformes.
Novi!!: Ražolike ribe i Drhtulje · Vidi više »
Golubovke (ribe)
Golubovke (lat. Myliobatiformes), red riba hrskavičnjača iz razreda Elasmobranchii unutar kojega čine prve rođake morskim psima (Selachii).
Novi!!: Ražolike ribe i Golubovke (ribe) · Vidi više »
Hrskavičnjače
Hrskavičnjače (lat. Chondrichtyes) nekada su smatrane razredom riba u skupini čeljustoustih (Gnathostomata), danas se vode kao pakoljeno (parvphylum).
Novi!!: Ražolike ribe i Hrskavičnjače · Vidi više »
Kralježnjaci
Kralježnjaci (lat. Vertebrata), često nazvani i lubanjci (Craniota ili Craniata) su poddivizija odnosno potkoljeno svitkovaca (Chordata) i obuhvaća razrede kružnoustih, riba hrskavičnjača i koštunjača, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca, ukupno oko 54.000 vrsta.
Novi!!: Ražolike ribe i Kralježnjaci · Vidi više »
Leptirice
Leptirice (lat. Gymnuridae), monogenerička porodica riba hrskavičnjača, dio je reda Myliobatiformes.
Novi!!: Ražolike ribe i Leptirice · Vidi više »
Ovoviviparnost
Uspješan predstavnik ovoviviparnosti, gupija Ovoviviparnost (lat. ovum: jaje + kasnolat. viviparus: živorodan) je naziv posebnog viviparnog načina razmnožavanja koji još ima osobine oviparnosti.
Novi!!: Ražolike ribe i Ovoviviparnost · Vidi više »
Peraja
Vatrena riba (''Pterois sphex'') je jedna od vrsta čije leđne peraje imaju otrovne žlijezde Peraje su mesnati, pokretni organ za kretanje i stabilizirajući organ svitkovaca i nekih mekušaca koji žive u vodi.
Novi!!: Ražolike ribe i Peraja · Vidi više »
Pigment
Klorofil daje listovima zelenu boju. Prirodni pigment ultramarin u obliku praha. Sintetski organski pigment ultramarin. Slika konja u okeru iz francuske špilje Lascaux. Željezov(III) oksid ili željezno crvenilo, čisti prah (hrđa). Elizabeta I. je znala koristiti olovno bjelilo da bi dobila blijedi ten. valnih duljina (boja) upadaju u pigment. Ovaj pigment upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju pigmenta. bojama i lakovima. Osušeni nalič zelene boje. ratnom brodu Vasa, a olovno bjelilo je na najdonjoj polici, drugi s lijeva. Pigmenti na prodaji (tržnica Goa, Indija). Vermilion, cinober ili rumenica je narančasto crveni, skarletni pigment, izvorno proizveden u prah usitnjenog minerala cinabarita. Titanijev žuti pigment. Pariško plava ili prusko plava (berlinsko modrilo). nm. Kromov žuti pigment ili kromova žuta. Organski pigment alizarin. anilinskih boja (Tehničko sveučilište u Dresdenu). Ftalocijaninski zeleni pigment. lišajeva (ovdje ''Caloplaca thallincola'') nastaje zbog prisutnosti antrakinona. Perinonski narančasti pigment. Usporedba između aluminijskog pigmenta sa svojstvom isplivavanja (lijevo) i aluminijskog pigmenta s neisplivavajućim česticama (desno). Sedefasti lak za nokte. Manganski ljubičasti pigment je ustvari amonij-manganov(III) pirofosfat. olovnog bjelila. cinkovog žutila, sastavljani 1942. Cinkov fosfat. ultraljubičastim zračenjem. vodu služi i za dobivanje ljepšeg izgleda. Kobaltni ljubičasti pigment je ustvari kobalt(II) fosfat. Kobaltna plava, kobaltni plavi pigment ili kobaltovo modrilo je ustvari kobalt(II) oksid. Kadmijev žuti pigment ili kadmijevo žutilo je ustvari kadmijev sulfid CdS. Kadmijev crveni pigment ili kadmijevo crvenilo je ustvari kadmijev sulfid CdS s dodacima selenija. Umbra je pigment koji sadrži od 45 do 70% Fe2O3 i sa znatnim udjelom manganovog dioksida (od 5 do 20%). žarenja dobije crvenosmeđu boju. Kromoksidna zelena kao pigment. Raspršenje svjetlosti je veće za bijele pigmente što je veći indeks loma svjetlosti. Temeljna boja. Cinkov oksid kao bijeli pigment. gume (više od 90% količina). cm. Željezno crnilo. Pigment (lat. pigmentum: boja) je tvar različita kemijska sastava koja je nositelj boje u živih organizama.
Novi!!: Ražolike ribe i Pigment · Vidi više »
Poligače
Poligače (raže; lat. Batoidea), infrarazred riba hrskavičnjača iz razreda Elasmobranchii unutar kojega čine prve rođake morskim psima (Selachii).
Novi!!: Ražolike ribe i Poligače · Vidi više »
Porodica (taksonomija)
Porodica (lat. Familia) u biološkoj klasifikaciji označava jednu od hijerarhijskih razina, a može biti kategorija (rang) ili svojta (takson).
Novi!!: Ražolike ribe i Porodica (taksonomija) · Vidi više »
Prečnouste
Prečnouste (lat. Elasmobranchii odnosno EuselachiiNeven Milišić, Sva riba Jadranskog mora, Split, Marjan tisak, 2007. (sv. 1)) su hrskavičnjače u koje se ubrajaju još samo suvremeni morski psi i ražovke s više od 930 recentnih vrsta.
Novi!!: Ražolike ribe i Prečnouste · Vidi više »
Ražopsi
Ražopsi su porodica riba iz nadreda poligača.
Novi!!: Ražolike ribe i Ražopsi · Vidi više »
Ražovke
Ražovke su porodica riba iz reda ražolike ribe.
Novi!!: Ražolike ribe i Ražovke · Vidi više »
Svitkovci
Svitkovci (Chordata) jesu koljeno višestaničnih životinja čija je glavna osobina unutrašnji osovinski kostur, horda ili svitak po čemu su dobili ime.
Novi!!: Ražolike ribe i Svitkovci · Vidi više »
Vrsta
Vrsta (species) u biologiji označava skup međusobno genetski sličinih jedinki.
Novi!!: Ražolike ribe i Vrsta · Vidi više »
