Brže od pregledniku!
58 odnosi: Afrika, Alge, Amoniti, Antarktika, Arapski poluotok, Australija, Škotska, Baltički štit, Besčeljusnjače, Bodljikaši, Devon, Epoha (geologija), Euroazija, Geološko razdoblje, Geologija, Glavonošci, Gondvana, Graptoliti, Hrvatska, Indija, Irska, Južna Amerika, Kambrij, Kanadski štit, Kelti, Kralježnjaci, Krndija, Ladlov, Landoveri, Mahovnjaci, Međunarodno povjerenstvo za stratigrafiju, Mješinci, Močvara, Norveška, Ordovicij, Orogen, Paleozoik, Papratnjače, Papuk, Pješčenjak, Polovi južne polutke, Polovi sjeverne polutke, Praživotinje, Pršinac, Pridolij, Psunj, Puževi, Ramenonošci, Ribe, Sjeverna Amerika, ..., Skandinavija, Stapčari, Tropi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Vapnenac, Venlok, Wales, Zemlja. Proširite indeks (8 više) »
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Novi!!: Silur i Afrika · Vidi više »
Alge
Ernst Haeckel: Zelene alge Alge (lat. Algae), široka skupina pretežno vodenih, fotosintetskih autotrofnih organizama (od jednostaničnih do višestaničnih) nalik na biljke poznate kao fitoplankton, bolje poznatija kao živi biljni organizam bez korijena, lišća ili cvjetova.
Novi!!: Silur i Alge · Vidi više »
Amoniti
Amoniti su izumrli četveroškržni glavonošci, koji su najčešće bili planispiralno savijeni.
Novi!!: Silur i Amoniti · Vidi više »
Antarktika
Pogled na Antarktiku iz satelita, napravljen od raznih satelitskih ulomaka Antarktika (od grčkog Ανταρκτικως, suprotno od Arktik) je kontinent koji okružuje južni pol Zemlje.
Novi!!: Silur i Antarktika · Vidi više »
Arapski poluotok
alt.
Novi!!: Silur i Arapski poluotok · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Silur i Australija · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Silur i Škotska · Vidi više »
Baltički štit
Baltički štit ili Fenoskandijski štit geološki je entitet koji obuhvaća znatan dio Sjeverne Europe.
Novi!!: Silur i Baltički štit · Vidi više »
Besčeljusnjače
Besčeljusnjače (Beščeljusnice, Besčeljusti: Agnatha) su prastara grupa kralježnjaka, koji su svi osim kružnoustih izumrle.
Novi!!: Silur i Besčeljusnjače · Vidi više »
Bodljikaši
Bodljikaši (Echinodermata) su koljeno uglavnom bodljikavih, zrakastosimetričnih i nepokretnih ili slabopokretnih morskih životinja koje žive blizu morskog dna.
Novi!!: Silur i Bodljikaši · Vidi više »
Devon
* Devon (geološko razdoblje).
Novi!!: Silur i Devon · Vidi više »
Epoha (geologija)
Epoha je izraz koji u geologiji, odnosno geološkoj kronologiji označava vremenski period koji je kraći od razdoblja, a dulji od geološkog doba.
Novi!!: Silur i Epoha (geologija) · Vidi više »
Euroazija
zeleno) Euroazija je naziv za najveću kopnenu masu na Zemlji.
Novi!!: Silur i Euroazija · Vidi više »
Geološko razdoblje
Geološko razdoblje je određeni vremenski interval u geološkoj prošlosti Zemlje.
Novi!!: Silur i Geološko razdoblje · Vidi više »
Geologija
Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.
Novi!!: Silur i Geologija · Vidi više »
Glavonošci
Glavonošci (Cephalopoda, od grč. plural Kεφαλόποδα (kephalópoda); "glava-stopalo") su razred mekušaca.
Novi!!: Silur i Glavonošci · Vidi više »
Gondvana
Lauraziju i Gondvanu Gondvana ili Gondwana (izvorno Gondwanaland), južni superkontinent koji se sastojao od većine kopnenih masa koje sačinjavaju današnje kontinente južne hemisfere: Antarktiku, Južnu Ameriku, Afriku, Madagaskar, Indiju, Arabiju, Australiju-Novu Gvineju i Novi Zeland.
Novi!!: Silur i Gondvana · Vidi više »
Graptoliti
Graptoliti (Graptolithina; dolazi od grč.: γραπτός: napisan + -lit) su izumrli (fosilni) razred sitnih morskih životinja s hitinskim skeletom.
Novi!!: Silur i Graptoliti · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Silur i Hrvatska · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: Silur i Indija · Vidi više »
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.
Novi!!: Silur i Irska · Vidi više »
Južna Amerika
Južna Amerika Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje.
Novi!!: Silur i Južna Amerika · Vidi više »
Kambrij
Fosilizirani trilobiti Kambrij je najstarije razdoblje paleozoika koje je trajalo od prije 542 milijuna godina do prije 488 milijuna godina.
Novi!!: Silur i Kambrij · Vidi više »
Kanadski štit
Kanadski štit označen plavom bojom Kanadski štit je veliko područje potkovičastog oblika koje obuhvaća središnju i istočnu Kanadu i sjeverne dijelove SAD-a. Zauzima površinu od oko 4,6 milijuna kvadratnih kilometara što je približno polovica kanadskog teritorija.
Novi!!: Silur i Kanadski štit · Vidi više »
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Novi!!: Silur i Kelti · Vidi više »
Kralježnjaci
Kralježnjaci (lat. Vertebrata), često nazvani i lubanjci (Craniota ili Craniata) su poddivizija odnosno potkoljeno svitkovaca (Chordata) i obuhvaća razrede kružnoustih, riba hrskavičnjača i koštunjača, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca, ukupno oko 54.000 vrsta.
Novi!!: Silur i Kralježnjaci · Vidi više »
Krndija
Krndija je gora u Slavoniji, Hrvatska, koja se nalazi istočno od Papuka, na koji se nadovezuje.
Novi!!: Silur i Krndija · Vidi više »
Ladlov
Ladlov je treća od četiri geološke epohe ili statigrafska niza na koje je podijeljeno razdoblje silura.
Novi!!: Silur i Ladlov · Vidi više »
Landoveri
Landoveri je prva od četiri geološke epohe ili statigrafska niza na koje je podijeljeno razdoblje silura.
Novi!!: Silur i Landoveri · Vidi više »
Mahovnjaci
240px Mahovnjaci (Bryozoa, ponekad i Ectoprocta) su mnogostaničari koji žive u vodi.
Novi!!: Silur i Mahovnjaci · Vidi više »
Međunarodno povjerenstvo za stratigrafiju
Međunarodno povjerenstvo za stratigrafiju je znastvena organizacija koja se bavi stratigrafijom na globalnoj razini.
Novi!!: Silur i Međunarodno povjerenstvo za stratigrafiju · Vidi više »
Mješinci
Mješinci (Radiata, Coelenterata) su najniži pravi mnogostaničari (Eumetazoa), a žive isključivo u vodi, i to u velikoj većini morskoj vodi.
Novi!!: Silur i Mješinci · Vidi više »
Močvara
Litvi Močvare su plitke vode stajaćice, odnosno tlo natopljeno najčešće slatkom vodom, koje se odlikuje niskom pH vrijednošću (odnosno kiselošću) i bioraznolikošću staništa za mnoge biljne i životinjske vrste, kao što su vodozemci, ribe, ptice, kukci, gmazovi i sisavci.
Novi!!: Silur i Močvara · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Silur i Norveška · Vidi više »
Ordovicij
Fosili iz ordovicija Fosil vrste Asaphus Iepidurus Rekonstrukcija života iz ordovicija Ordovicij je drugo od šest geoloških razdoblja paleozoika.
Novi!!: Silur i Ordovicij · Vidi više »
Orogen
Orogen je naziv za ulančano gorje nastalo endogenim procesima boranja (tj. procesima u unutrašnjosti Zemlje), a to su boranje, navlačenje, rasjedanje tektonskih ploča, zatim vulkanizam i konačno izdizanje dijelova Zemljine kore.
Novi!!: Silur i Orogen · Vidi više »
Paleozoik
eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Paleozoik je duga geološka era u razvoju Zemlje koja je počela prije oko 541 a trajala je do oko 252 milijuna godina računajući od sadašnjeg vremena.
Novi!!: Silur i Paleozoik · Vidi više »
Papratnjače
Papratnjače (Paprati, lat. Monilophyta, Pteridophyta) su jedna grupa od 12.000 vrsta biljaka.
Novi!!: Silur i Papratnjače · Vidi više »
Papuk
Papuk je planina u istočnoj Hrvatskoj, na sjevernoj i sjeverozapadnoj granici Požeške kotline.
Novi!!: Silur i Papuk · Vidi više »
Pješčenjak
Arizoni, SAD Pješčenjak vrsta stijene sastavljene od zrnaca pijeska koja su veličinom pretežno između 0,06 i 2 mm veća od čestica silta, a manja od kršja koja čine breče i konglomerate.
Novi!!: Silur i Pješčenjak · Vidi više »
Polovi južne polutke
Područje Antarktike'''1'''. Zemljopisni Južni pol'''2'''. Magnetski Južni pol'''3'''. Geomagnetski Južni pol'''4'''. Južni pol nepristupačnosti Južni pol je najjužnija točka na Zemlji i ovisno o definiciji, nalazi se na ili u blizini Antarktike.
Novi!!: Silur i Polovi južne polutke · Vidi više »
Polovi sjeverne polutke
'''1''': Zemljopisni Sjeverni pol; '''2''': Magnetski Sjeverni pol; '''3''': Geomagnetski Sjeverni pol; '''4''': Sjeverni pol nepristupačnosti Pod Sjevernim polom se u svakodnevnom jeziku podrazumijeva najsjevernija točka Zemlje, tj.
Novi!!: Silur i Polovi sjeverne polutke · Vidi više »
Praživotinje
Praživotinje (lat. Protozoa) su eukariotski organizmi koji spadaju u carstvo Protista.
Novi!!: Silur i Praživotinje · Vidi više »
Pršinac
Pršinac ili tuf (tal. tufo od lat. tofus) je vrsta sedimentne stijene vulkanskog podrijetla.
Novi!!: Silur i Pršinac · Vidi više »
Pridolij
Pridolij je četvrta i posljednja geološka epoha ili statigrafski niz na koje se dijeli razdoblje silura.
Novi!!: Silur i Pridolij · Vidi više »
Psunj
Psunj je planina u jugozapadnom području Slavonije u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Silur i Psunj · Vidi više »
Puževi
Puževi (lat. Gastropoda) su jedan od osam razreda u koljenu mekušaca.
Novi!!: Silur i Puževi · Vidi više »
Ramenonošci
Ramenonošci (Brachiopoda) su koljeno životinja koje žive isključivo u moru.
Novi!!: Silur i Ramenonošci · Vidi više »
Ribe
Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Novi!!: Silur i Ribe · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Silur i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Skandinavija
sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.
Novi!!: Silur i Skandinavija · Vidi više »
Stapčari
Stapčari ili morski ljiljani (krinoidi; lat.: Crinoidea) su razred morskih bodljikaša (Echinodermata), od kojih je većina stalno prirasla za podlogu dugim člankovitim drškom.
Novi!!: Silur i Stapčari · Vidi više »
Tropi
Podne u tropima, Sunce je gotovo u zenitu Riječ tropi (grč. tropai heliou znači "područja okrenuta Suncu") označava jedno klimatsko područje zemlje.
Novi!!: Silur i Tropi · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Silur i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Vapnenac
Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).
Novi!!: Silur i Vapnenac · Vidi više »
Venlok
Venlok je druga od četiri geološke epohe ili statigrafska niza na koje je podijeljeno razdoblje silura.
Novi!!: Silur i Venlok · Vidi više »
Wales
Wales (vel. Cymru) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Nalazi se na jugozapadu britanskog otoka i ima izlaz na Irsko more. Wales nije politički neovisan od 1282. godine. To je keltska regija u kojoj se govori i velškim jezikom iako su keltski elementi u Engleskoj i Škotskoj gotovo iščezli. Zaštitnik Walesa je Sveti David.
Novi!!: Silur i Wales · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Silur i Zemlja · Vidi više »
