Brže od pregledniku!
30 odnosi: Đuro Daničić, Šabac, Etnologija, Filologija, Fonetika, Fonologija, Istanbul, Jezikoslovlje, Morfologija (jezikoslovlje), Niš, Pariz, Političar, Povijest književnosti, Povjesničar, Sankt-Peterburg, Sintaksa, Srbija, Srbobran (novine), Srpski jezik, 1842., 1867., 1869., 1870., 1875., 1880., 1893., 1894., 1904., 1908., 1915..
Đuro Daničić
'''Đuro Daničić''' Đuro Daničić (pravo prezime Popović) (Novi Sad, 4. travnja 1825. – Zagreb, 17. studenoga 1882.) bio je hrvatski jezikoslovac srpskoga podrijetla, prevoditelj, jezični povjesničar i leksikograf.
Novi!!: Stojan Novaković i Đuro Daničić · Vidi više »
Šabac
Šabac je grad na desnoj obali Save u Srbiji, trgovačko i gospodarsko središte Mačve.
Novi!!: Stojan Novaković i Šabac · Vidi više »
Etnologija
Etnologija (narodoznanstvo) je specifična znanost koja se bavi proučavanjem kulture pojedinih naroda.
Novi!!: Stojan Novaković i Etnologija · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Stojan Novaković i Filologija · Vidi više »
Fonetika
Fonetika (od grč. phōnētikós: 'glasovni') ili glasoslovlje jezikoslovna je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem artikulacijskih i akustičkih obilježja glasova i govora.
Novi!!: Stojan Novaković i Fonetika · Vidi više »
Fonologija
Fonologija (od grč. φωνή, phone.
Novi!!: Stojan Novaković i Fonologija · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Stojan Novaković i Istanbul · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Stojan Novaković i Jezikoslovlje · Vidi više »
Morfologija (jezikoslovlje)
Morfologija ili oblikoslovlje (od grč. μορφή, morphé.
Novi!!: Stojan Novaković i Morfologija (jezikoslovlje) · Vidi više »
Niš
Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.
Novi!!: Stojan Novaković i Niš · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Stojan Novaković i Pariz · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Stojan Novaković i Političar · Vidi više »
Povijest književnosti
Povijest književnosti je grana znanosti o književnosti.
Novi!!: Stojan Novaković i Povijest književnosti · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Stojan Novaković i Povjesničar · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Stojan Novaković i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Sintaksa
Nazivom sintaksa (od starogrčkog συν- syn-, „zajedno”, i τάξις táxis, „uređivanje”; od grč. sýntaksis: slaganje u red, uređivanje ≃ sin- + táksis: red) u jezikoslovlju se označuje dio gramatike u kojem se proučavaju pravila koja upravljaju ustrojem rečenica te određuju njihovu relativnu gramatikalnost.
Novi!!: Stojan Novaković i Sintaksa · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Stojan Novaković i Srbija · Vidi više »
Srbobran (novine)
Srbobran su bile hrvatske novine koje su izlazile u Zagrebu početkom 20.
Novi!!: Stojan Novaković i Srbobran (novine) · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Stojan Novaković i Srpski jezik · Vidi više »
1842.
Bez opisa.
Novi!!: Stojan Novaković i 1842. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Stojan Novaković i 1867. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: Stojan Novaković i 1869. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Stojan Novaković i 1870. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Stojan Novaković i 1875. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Stojan Novaković i 1880. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Stojan Novaković i 1893. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Stojan Novaković i 1894. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Stojan Novaković i 1904. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Stojan Novaković i 1908. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Stojan Novaković i 1915. · Vidi više »
