Brže od pregledniku!
12 odnosi: Biotehnologija, Botulizam, Etika, Hrvatska, Kirurgija, Liječnik, Malarija, Patogen, Salmoneloza, Srčane bolesti, Veterina, Veterinarski fakultet u Zagrebu.
Biotehnologija
Biotehnologija je disciplina unutar područja biotehničkih znanosti.
Novi!!: Veterinar i Biotehnologija · Vidi više »
Botulizam
Botulizam je nekontagiozna, alimentarna intoksikacija čovjeka i različitih vrsta domaćih i divljih životinja toksinima bakterije Clostridium botulinum.
Novi!!: Veterinar i Botulizam · Vidi više »
Etika
Etika je filozofska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.
Novi!!: Veterinar i Etika · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Veterinar i Hrvatska · Vidi više »
Kirurgija
Kirurgija (od grčkog: χειρουργική, i latinskog: chirurgiae, što znači "rad rukom") je grana medicine koja koristi ručne i instrumentalne operativne tehnike na pacijentima da bi istražila i/ili tretirala patološka stanja kao što su bolesti ili ozljede, a u svrhu poboljšanja tjelesnih funkcija ili vanjskog izgleda.
Novi!!: Veterinar i Kirurgija · Vidi više »
Liječnik
Liječnik pregledava pacijenticu. Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine.
Novi!!: Veterinar i Liječnik · Vidi više »
Malarija
Malarija (tal. male aria - loš zrak) je zarazna bolest uzrokovana protistima roda lat. Plasmodium.
Novi!!: Veterinar i Malarija · Vidi više »
Patogen
Fotomikrografija stolice koja ima bakteriju shigella. Ove bakterije obično uzrokuju bolesti koje se prenose hranom. Patogen, klica, uzročnik bolesti (od grč. πάθος, i grč. γἰγνομαι u slobodnom prijevodu "onaj koji uzrokuje patnju"; eng. pathogen, zarazan) biološki je agens, koji uzrokuje bolest organizma.
Novi!!: Veterinar i Patogen · Vidi više »
Salmoneloza
'''S. typhimurium''' (crveno) slikano elektronskim mikroskopom. Salmoneloza je bakterijska infekcija tankog i debelog crijeva.
Novi!!: Veterinar i Salmoneloza · Vidi više »
Srčane bolesti
Bolesnik koji ima srčani udar. Srčane bolesti ili bolesti srca su naziv za sve bolesti i medicinske poremećaje rada srca.
Novi!!: Veterinar i Srčane bolesti · Vidi više »
Veterina
Veterina ili veterinarska medicina grana je medicine koja se bavi zdravljem životinja i povezanošću zdravlja životinja sa zdravljem ljudi i zdravljem okoliša (jedno zdravlje).
Novi!!: Veterinar i Veterina · Vidi više »
Veterinarski fakultet u Zagrebu
Veterinarski fakultet u Zagrebu Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jedini je fakultet ove vrste u Hrvatskoj, a osnovan je 1919. godine kao Veterinarska visoka škola.
Novi!!: Veterinar i Veterinarski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
