Brže od pregledniku!
54 odnosi: Antun Padovanski, Arheološki muzej Narona, Arheološki muzej u Splitu, Barok, Bazilika, Borovci, Crkva, Dalmacija, Delta Neretve, Desne, Domagoj, Drugi svjetski rat, Dubrovačko-neretvanska županija, Ejnar Dyggve, Fabijan Blašković, Frane Franić, Gospa Snježna, Hrvatska, Ivan Krstitelj, Krstionica, Maraton lađa, Marija (majka Isusova), Marija Ujević-Galetović, Metković, Mramor, Narona, Narteks, Naselje, Neretva, Neretvanska lađa, Norin, Nova Sela (Kula Norinska), Osmansko Carstvo, Prud (Metković), Spolij, Stjepan Blašković, Stjepan Skoko, Sveti Vid, Veliki turski rat, Vjeko Vrčić, Zvonik, 116. brigada HV "Neretvanski gusari", 14. stoljeće, 15. stoljeće, 16. stoljeće, 17. stoljeće, 1720., 18. stoljeće, 1901., 1955., ..., 1965., 2005., 2011., 4. kolovoza. Proširite indeks (4 više) »
Antun Padovanski
Sv.
Novi!!: Vid (Metković) i Antun Padovanski · Vidi više »
Arheološki muzej Narona
Arheološki muzej Narona nalazi se u Vidu, mjestu u neposrednoj blizini Metkovića, a izgrađen je nad augusteumom, hramom posvećenom božanskom Augustu.
Novi!!: Vid (Metković) i Arheološki muzej Narona · Vidi više »
Arheološki muzej u Splitu
Arheološki muzej u Splitu, najstariji je muzej u Hrvatskoj, osnovan davne 1820. godine dekretom Dalmatinske vlade u Zadru.
Novi!!: Vid (Metković) i Arheološki muzej u Splitu · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Vid (Metković) i Barok · Vidi više »
Bazilika
Tlocrt '''Maksencijeve (Konstantinove) bazilike''' u Rimu iz 4. st. Stara '''Bazilika sv. Petra''' (izgled iz 1450. godine). '''Bazilika sv. Petra''' u Rimu. Bazilika (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana) je rani oblik kršćanske bogomolje.
Novi!!: Vid (Metković) i Bazilika · Vidi više »
Borovci
Borovci, selo kod Metkovića, u općini Kula Norinska.
Novi!!: Vid (Metković) i Borovci · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Vid (Metković) i Crkva · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Vid (Metković) i Dalmacija · Vidi više »
Delta Neretve
Vincenza Coronellija iz 1694. Plantaže mandarina u Neretvanskoj dolini Ušće Neretve u Jadransko more Kuće u delti Neretve Delta Neretve je dolina na jugu hrvatske obale Jadranskog mora koju na svome ušću formira rijeka Neretva.
Novi!!: Vid (Metković) i Delta Neretve · Vidi više »
Desne
Desne su mjesto u općini Kula Norinska, u dolini Neretve.
Novi!!: Vid (Metković) i Desne · Vidi više »
Domagoj
website.
Novi!!: Vid (Metković) i Domagoj · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Vid (Metković) i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dubrovačko-neretvanska županija
Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija.
Novi!!: Vid (Metković) i Dubrovačko-neretvanska županija · Vidi više »
Ejnar Dyggve
Ejnar Dyggve (Liepāja, Latvija, 17. listopada 1887. – Kopenhagen, 6. kolovoza 1961.), danski arheolog, istraživač i arhitekt.
Novi!!: Vid (Metković) i Ejnar Dyggve · Vidi više »
Fabijan Blašković
Fabijan Blašković (Šolta, 14. svibnja 1729. – Makarska, prosinac 1819.), makarski biskup i teolog.
Novi!!: Vid (Metković) i Fabijan Blašković · Vidi više »
Frane Franić
Frane Franić (Kaštel Kambelovac, 29. prosinca 1912. – Split, 17. ožujka 2007.), hrvatski svećenik, splitski i makarski biskup (1954. – 1969.) i splitsko-makarski nadbiskup i metropolit (1969. – 1988.), aktivni sudionik Drugog vatikanskog koncila (1962. – 1965.) i član službenih saborskih komisija.
Novi!!: Vid (Metković) i Frane Franić · Vidi više »
Gospa Snježna
Obljetnica posvete bazilike svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore) u Rimu u narodu je slavljena kao Gospa Snježna, Gospa od Sni(je)ga, Ledena Gospa ili Majka Božja Snježna katolički je blagdan koji se slavi 5. kolovoza.
Novi!!: Vid (Metković) i Gospa Snježna · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vid (Metković) i Hrvatska · Vidi više »
Ivan Krstitelj
Ivan Krstitelj (stsl: Іоаннъ Крестѧи, heb.: יוחנן המטביל, Yohanan Ha'Matbil, stgr.: Ἰωάννης ὁ βαπτίζων, grč.: Ἰωάννης ὁ βαπτιστής) kršćanski je svetac, propovjednik, pustinjak i mučenik, prethodnik Isusov.
Novi!!: Vid (Metković) i Ivan Krstitelj · Vidi više »
Krstionica
Baptisterij u Firenci Udbini Krstionica ili baptisterij izvorno je krsni zdenac, to jest mali bazen u kojem su se obavljala krštenja.
Novi!!: Vid (Metković) i Krstionica · Vidi više »
Maraton lađa
Nikole Vučkovićahttps://maraton-ladja.hr/o-nama/maraton-lada O Maratonu lađa maraton-ladja.hr (pristupljeno 30. srpnja 2022.) uoči starta Maratona 2015.: slijeva gradonačelnik Metkovića Božo Petrov, ''knez Domagoj'', predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović te dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić Maraton lađa amatersko je športsko natjecanje u utrci lađa, tradicijskih autohtonih plovila u dolini Neretve.
Novi!!: Vid (Metković) i Maraton lađa · Vidi više »
Marija (majka Isusova)
Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.
Novi!!: Vid (Metković) i Marija (majka Isusova) · Vidi više »
Marija Ujević-Galetović
Marija Ujević-Galetović (Zagreb, 20. listopada 1933. – Zagreb, 13. ožujka 2023.) bila je hrvatska kiparica i akademkinja, redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Vid (Metković) i Marija Ujević-Galetović · Vidi više »
Metković
Metković je grad u Dalmaciji, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.
Novi!!: Vid (Metković) i Metković · Vidi više »
Mramor
Mramor Taj Mahal - svjetski poznati spomenik načinjen je od mramora Mramor (latinski marmor Brački mramor (pučiški kamenolom) je cijenjen u cijelome svijetu te su mnoge građevine koristile upravo ovaj kamen (od Teodorikovog mauzoleja u Ravenni iz 5. st. do Bijele kuće u Washingtonu). Kada govorimo o bračkom mramoru moramo imati na umu da se zapravo ne radi o mramoru. Drugo ime za brački mramor je i "sivac".
Novi!!: Vid (Metković) i Mramor · Vidi više »
Narona
Rekonstrukcija Augusteuma u Naroni, Arheološki muzej Narona (kipovi carske obitelj (slijeva): Lucije Cezar, Gaj Cezar, Julija Starija, Marko Vipsanije Agripa, Antonija Mlađa, Oktavija Mlađa, Livija, August, Tiberije, Germanik, Druz Stariji, Klaudije, Agripina Mlađa, Agripina Starija, Vespazijan) Narona je bila rimski grad na području današnjeg sela Vid kod Metkovića.
Novi!!: Vid (Metković) i Narona · Vidi više »
Narteks
katedrale s potamnjenim prostorom narteksa Narteks (grčki: Νάρθηκας) je u antičkoj Grčkoj bila drvena kutijica ili ormarić za čuvanje lijekova, no od ranokršćanstva to je uvriježen naziv za ulazni trijem bazilike (armenski: gavit, srpski: priprata); tj.
Novi!!: Vid (Metković) i Narteks · Vidi više »
Naselje
Novom Meksiku Naselje, ljudska naseobina, antropogeografska teritorijalna jedinica, čija je osnovna podjela na: Već prema drugim fenomenima, tip naselja može biti uvjetovan i nacionalnom posebnošću, stanjem privrednog razvoja kao i prirodnim bogatstvima.
Novi!!: Vid (Metković) i Naselje · Vidi više »
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Novi!!: Vid (Metković) i Neretva · Vidi više »
Neretvanska lađa
Lađe na Neretvi u Metkoviću Lađa, zbog svoje autohtonosti u delti Neretve, poznata i kao Neretvanska lađa, tradicionalno je plovilo u ovoj najjužnijoj dolini u Hrvatskoj.
Novi!!: Vid (Metković) i Neretvanska lađa · Vidi više »
Norin
Norin je rijeka, desna pritoka rijeke Neretve u Hrvatskoj.
Novi!!: Vid (Metković) i Norin · Vidi više »
Nova Sela (Kula Norinska)
Nova Sela su selo između Metkovića i Vrgorca, u sastavu općine Kula Norinska (Dubrovačko-neretvanska županija).
Novi!!: Vid (Metković) i Nova Sela (Kula Norinska) · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Vid (Metković) i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Prud (Metković)
Prud je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Metkovića, Dubrovačko-neretvanska županija.
Novi!!: Vid (Metković) i Prud (Metković) · Vidi više »
Spolij
Natpis ugrađen u zid Spolij (lat. spolium) je dio starije građevine uporabljen kao građevni materijal za novu građevinu.
Novi!!: Vid (Metković) i Spolij · Vidi više »
Stjepan Blašković
Stjepan Blašković (Gornje Selo na Šolti, 2. siječnja 1689. - ??), hrvatski biskup.
Novi!!: Vid (Metković) i Stjepan Blašković · Vidi više »
Stjepan Skoko
Stjepan Skoko (Grab kod Ljubuškog, 9. rujna 1959.) akademski kipar.
Novi!!: Vid (Metković) i Stjepan Skoko · Vidi više »
Sveti Vid
Sveti Vid (Mazzara del Valla, oko 290. – Lukanija, oko 303.), kršćanski svetac i mučenik.
Novi!!: Vid (Metković) i Sveti Vid · Vidi više »
Veliki turski rat
Veliki bečki rat ili Rat Svete lige, također i Veliki turski rat naziv je za niz vojnih sukoba između Osmanskog Carstva i tadašnjih europskih sila, ujedinjenih u Svetu ligu.
Novi!!: Vid (Metković) i Veliki turski rat · Vidi više »
Vjeko Vrčić
Fra Vjeko Vrčić na dodjeli nagrada Grada Metkovića 2007. Fra Vjeko Vrčić (Imotski, 28. veljače 1914. - Imotski, 9. srpnja 2014.), hrvatski svećenik, franjevac.
Novi!!: Vid (Metković) i Vjeko Vrčić · Vidi više »
Zvonik
Ulmer Münster. Zvonik je samostalna građevina i često sastavni dio crkve ili kapele.
Novi!!: Vid (Metković) i Zvonik · Vidi više »
116. brigada HV "Neretvanski gusari"
116.
Novi!!: Vid (Metković) i 116. brigada HV "Neretvanski gusari" · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vid (Metković) i 14. stoljeće · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vid (Metković) i 15. stoljeće · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vid (Metković) i 16. stoljeće · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vid (Metković) i 17. stoljeće · Vidi više »
1720.
Bez opisa.
Novi!!: Vid (Metković) i 1720. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vid (Metković) i 18. stoljeće · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: Vid (Metković) i 1901. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Vid (Metković) i 1955. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Vid (Metković) i 1965. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Vid (Metković) i 2005. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Vid (Metković) i 2011. · Vidi više »
4. kolovoza
4.
Novi!!: Vid (Metković) i 4. kolovoza · Vidi više »
