Brže od pregledniku!
70 odnosi: Alzheimerova bolest, Željko Smolek, Čile, Beč, Beograd, Bosna i Hercegovina, Bruno Knežević, Bugojno, Domovinski rat, Drago Rukljač, Državna nagrada za šport "Franjo Bučar", Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja", Europa, FIFA, FK Austria Beč, Francuska, Francuski nogometni savez, GNK Dinamo Zagreb, HNK Hajduk Split, Hrvatska nogometna liga, Hrvatska nogometna reprezentacija, Hrvatski nogometni savez, Hrvatski olimpijski odbor, Jacques Chirac, Jugoslavenska nogometna reprezentacija, Kineziološki fakultet u Zagrebu, Liège, Mađarska, Michel Platini, Nagrada HOO-a Matija Ljubek, Njemačka, NK Čelik Zenica, NK Iskra Bugojno, NK Zagreb, Nogomet, OGC Nice, Petar Močibob, SK Rapid Wien, Standard Liège, Stanko Poklepović, Svjetsko prvenstvo u nogometu – Čile 1962., Trofej podmlatka HNS-a, UEFA, Ukrajina, Zagreb, Zenica, 1. siječnja, 1937., 1961., 1962., ..., 1974., 1978., 1993., 1994., 1996., 1998., 2000., 2001., 2002., 2004., 2005., 2006., 2008., 2012., 2013., 23. rujna, 28. veljače, 29. travnja, 30. rujna, 7. svibnja. Proširite indeks (20 više) »
Alzheimerova bolest
Alzheimerova bolest je teška, neizlječiva, degenerativna bolest mozga, koja može uzrokovati smrt.
Novi!!: Vlatko Marković i Alzheimerova bolest · Vidi više »
Željko Smolek
Željko Smolek (Zagreb, 1953. – Zagreb, 5. rujna 2016.), hrvatski nogometaš, vezni igrač, prototip modernog krilnog igrača Nakon uboda ose preminuo bivši nogometaš Zagreba Željko Smolek, 5.
Novi!!: Vlatko Marković i Željko Smolek · Vidi više »
Čile
Čile je država u Južnoj Americi, smještena na jugu kontinenta uzduž pacifičke obale.
Novi!!: Vlatko Marković i Čile · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Vlatko Marković i Beč · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Vlatko Marković i Beograd · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Vlatko Marković i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bruno Knežević
Bruno Knežević (Čaporice, kod Trilja, 12. ožujka 1915. – Zagreb, 26. ožujka 1982.), hrvatski nogometaš, izbornik i sportski djelatnik.
Novi!!: Vlatko Marković i Bruno Knežević · Vidi više »
Bugojno
Bugojno je općina u Županiji Središnja Bosna u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Vlatko Marković i Bugojno · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Vlatko Marković i Domovinski rat · Vidi više »
Drago Rukljač
Drago Rukljač (Zagreb, 11. kolovoza 1949.), poznati hrvatski nogometaš.
Novi!!: Vlatko Marković i Drago Rukljač · Vidi više »
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj športa u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Vlatko Marković i Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" · Vidi više »
Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"
Spomen ploča na ulazu Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« Grb Družbe Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« (akr. DBHZ, lat. Societas "Fratres Draconis Croatici"), hrvatsko bratstvo i kulturna udruga utemeljena na načelima prijateljstva, bratstva, dragovoljnosti, kolektivnog rada i odlučivanja, sa svrhom da čuva i obnavlja hrvatsku kulturnu baštinu i oživljuje uspomenu na događaje iz hrvatske prošlosti i na zaslužne Hrvate.
Novi!!: Vlatko Marković i Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Vlatko Marković i Europa · Vidi više »
FIFA
FIFA ili Fédération Internationale de Football Association najviša je svjetska nogometna organizacija.
Novi!!: Vlatko Marković i FIFA · Vidi više »
FK Austria Beč
FK Austria Beč (njem.: FK Austria Wien) austrijski je nogometni klub iz grada Beča.
Novi!!: Vlatko Marković i FK Austria Beč · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Vlatko Marković i Francuska · Vidi više »
Francuski nogometni savez
Francuski nogometni savez (francuski: Fédération Française de Football; FFF) je najviše nogometno tijelo u Francuskoj.
Novi!!: Vlatko Marković i Francuski nogometni savez · Vidi više »
GNK Dinamo Zagreb
Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.
Novi!!: Vlatko Marković i GNK Dinamo Zagreb · Vidi više »
HNK Hajduk Split
Hrvatski nogometni klub Hajduk Split (HNK Hajduk Split) je hrvatski nogometni klub iz Splita.
Novi!!: Vlatko Marković i HNK Hajduk Split · Vidi više »
Hrvatska nogometna liga
Prijelazni pokal za pobjednika Prve HNL. Autor pokala je akademski kipar Marijan Zaradić Hrvatska nogometna liga (HNL), službenog naziva SuperSport Hrvatska nogometna liga, hrvatska je nogometna liga najvišeg ranga.
Novi!!: Vlatko Marković i Hrvatska nogometna liga · Vidi više »
Hrvatska nogometna reprezentacija
Hrvatska nogometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku u nogometu.
Novi!!: Vlatko Marković i Hrvatska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Hrvatski nogometni savez
Hrvatski nogometni savez (HNS), krovno tijelo športa muškog i ženskog nogometa u Hrvatskoj za sve dobne kategorije.
Novi!!: Vlatko Marković i Hrvatski nogometni savez · Vidi više »
Hrvatski olimpijski odbor
100px |- bgcolor.
Novi!!: Vlatko Marković i Hrvatski olimpijski odbor · Vidi više »
Jacques Chirac
Jacques René Chirac, poznatiji kao Jacques Chirac (Pariz, 29. studenog 1932. – Pariz, 26. rujna 2019.), francuski državnik.
Novi!!: Vlatko Marković i Jacques Chirac · Vidi više »
Jugoslavenska nogometna reprezentacija
Jugoslavenska nogometna reprezentacija predstavljala je Kraljevinu Jugoslaviju (1918. – 1943.) i Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju (1946. – 1992.) u međunarodnim nogometnim natjecanjima.
Novi!!: Vlatko Marković i Jugoslavenska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Kineziološki fakultet u Zagrebu
Kineziološki fakultet je akademska nastavna i znanstvena institucija, jedna od mlađih članica Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Vlatko Marković i Kineziološki fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Liège
Liège (francuski izgovor:; nizozemski: Luik,; valonski: Lidje; njemački: Lüttich; latinski: Leodium, do 1949. ime grada se pisalo „Liége”) je grad u belgijskoj regiji Valoniji, pokrajina Liège, čije je i administrativno središte.
Novi!!: Vlatko Marković i Liège · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Vlatko Marković i Mađarska · Vidi više »
Michel Platini
Michel François Platini (Jœuf, 21. lipnja 1955.), francuski nogometaš talijanskog podrijetla.
Novi!!: Vlatko Marković i Michel Platini · Vidi više »
Nagrada HOO-a Matija Ljubek
Stipe Sikirice. Izrađena je u bronci. Nagrada HOO-a Matija Ljubek nagrada je Hrvatskog olimpijskog odbora za životno djelo, koja se dodjeljuje svake godine na svečanosti Velikog dana hrvatskog športa, koji se održava u čast 17. siječnja, godišnjice primitka HOO u Međunarodni olimpijski odbor.
Novi!!: Vlatko Marković i Nagrada HOO-a Matija Ljubek · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Vlatko Marković i Njemačka · Vidi više »
NK Čelik Zenica
NK Čelik je nogometni klub iz Zenice, BiH.
Novi!!: Vlatko Marković i NK Čelik Zenica · Vidi više »
NK Iskra Bugojno
NK Iskra je bosanskohercegovački nogometni klub iz Bugojna.
Novi!!: Vlatko Marković i NK Iskra Bugojno · Vidi više »
NK Zagreb
NK Zagreb nogometni je klub iz grada Zagreba.
Novi!!: Vlatko Marković i NK Zagreb · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Vlatko Marković i Nogomet · Vidi više »
OGC Nice
Olympique Gymnaste Club de Nice-Côte d'Azur, ili kraće OGC Nice je francuski nogometni klub iz Nice koji se trenutačno natječe u Ligue 1.
Novi!!: Vlatko Marković i OGC Nice · Vidi više »
Petar Močibob
Petar Močibob (8. lipnja 1951.), hrvatski bivši nogometaš.
Novi!!: Vlatko Marković i Petar Močibob · Vidi više »
SK Rapid Wien
Rapid Wien ili Rapid Beč je austrijski nogometni klub.
Novi!!: Vlatko Marković i SK Rapid Wien · Vidi više »
Standard Liège
Royal Standard de Liège je belgijski nogometni klub iz Liègea.
Novi!!: Vlatko Marković i Standard Liège · Vidi više »
Stanko Poklepović
Stanko Poklepović "Špaco" (Split, 19. travnja 1938. – Split, 24. prosinca 2018.), bio je hrvatski nogometni trener i izbornik.
Novi!!: Vlatko Marković i Stanko Poklepović · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u nogometu – Čile 1962.
Konačni plasman sudionica nogometnog SP-a 1962. 7.
Novi!!: Vlatko Marković i Svjetsko prvenstvo u nogometu – Čile 1962. · Vidi više »
Trofej podmlatka HNS-a
Trofej podmlatkaTrofej podmlatka najviša je nagrada Hrvatskog nogometnog saveza utemeljena 10. prosinca 1977. godine.
Novi!!: Vlatko Marković i Trofej podmlatka HNS-a · Vidi više »
UEFA
Union of European Football Associations (UEFA) je najviše izvršno tijelo u Europi zaduženo za nogomet.
Novi!!: Vlatko Marković i UEFA · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Vlatko Marković i Ukrajina · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Vlatko Marković i Zagreb · Vidi više »
Zenica
Zenica je grad u Bosni i Hercegovini i središte jedne od dvanaest općina Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Vlatko Marković i Zenica · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Vlatko Marković i 1. siječnja · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Vlatko Marković i 1937. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Vlatko Marković i 1961. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Vlatko Marković i 1962. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Vlatko Marković i 1974. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Vlatko Marković i 1978. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Vlatko Marković i 1993. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Vlatko Marković i 1994. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Vlatko Marković i 1996. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Vlatko Marković i 1998. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Vlatko Marković i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Vlatko Marković i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Vlatko Marković i 2002. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Vlatko Marković i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Vlatko Marković i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Vlatko Marković i 2006. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Vlatko Marković i 2008. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Vlatko Marković i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Vlatko Marković i 2013. · Vidi više »
23. rujna
23.
Novi!!: Vlatko Marković i 23. rujna · Vidi više »
28. veljače
28.
Novi!!: Vlatko Marković i 28. veljače · Vidi više »
29. travnja
29.
Novi!!: Vlatko Marković i 29. travnja · Vidi više »
30. rujna
30.
Novi!!: Vlatko Marković i 30. rujna · Vidi više »
7. svibnja
7.
Novi!!: Vlatko Marković i 7. svibnja · Vidi više »
