Brže od pregledniku!
26 odnosi: Bojna Čavoglave, Celzij, Dalmatinska pijurica, Drniš, Endem, Gambuzija, Hrvatska, Jezero, Klanac, Kontinentska klima, Krka, Marko Perković, Miljevci, Mirlović Polje, Moseć, Petrovo polje, Promina, Rijeka, Sedrena barijera, Skradinski buk, Svilaja, Turski jezik, Turski klen, Visovačko jezero, Vrelo, 1965..
Bojna Čavoglave
Bojna Čavoglave prva je i jedna od najpoznatijih pjesama pjevača Marka Perkovića Thompsona.
Novi!!: Čikola i Bojna Čavoglave · Vidi više »
Celzij
Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.
Novi!!: Čikola i Celzij · Vidi više »
Dalmatinska pijurica
Dalmatinska pijurica ili dalmatinska gaovica (latinski: Phoxinellus dalmaticus) vrsta je slatkovodne ribe iz porodice Cyprinidae.
Novi!!: Čikola i Dalmatinska pijurica · Vidi više »
Drniš
Drniš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Čikola i Drniš · Vidi više »
Endem
Velebitska degenija je napoznatiji hrvatski endem Čovječja ribica Endem (grč. ἔνδημος.
Novi!!: Čikola i Endem · Vidi više »
Gambuzija
Gambuzija (latinski: Gambusia) rod je malih slatkovodnih riba porodice Poeciliidae. Vrste koje pripadaju ovom rodu su invazivne vrste u Hrvatskoj.
Novi!!: Čikola i Gambuzija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Čikola i Hrvatska · Vidi više »
Jezero
Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.
Novi!!: Čikola i Jezero · Vidi više »
Klanac
Šestanovca Klanac (prasl. kolnьcь, češ. klanec, lit. kalnas, brdo), kanjon (šp. cañon, iz tal. cannone tj. canna, cijev), klisura ili sutjeska je reljefni oblik, duboko i usko usječena riječna dolina u visoravan ili planinu čija dubina premašuje polovinu udaljenosti između vrhova dolinskih strana, čiji nagib može doseći i 60°.
Novi!!: Čikola i Klanac · Vidi više »
Kontinentska klima
južnoj polutci. Kontinentska klima je vrsta klime koja se javlja na kontinentskom području središnjega dijela sjeverne polutke.
Novi!!: Čikola i Kontinentska klima · Vidi više »
Krka
Donji tok Krke. Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more.
Novi!!: Čikola i Krka · Vidi više »
Marko Perković
Crikvenici, 2013. godine Marko Perković, poznatiji kao Thompson (Čavoglave, 27. listopada 1966.), hrvatski je glazbenik i izvođač pjesama domoljubne, ljubavne i vjerske tematike.
Novi!!: Čikola i Marko Perković · Vidi više »
Miljevci
Pogled s Visovca prema Roškome slapu Miljevci su naselje i visoravan površine više od 100 četvornih kilometara smještena između rijeka Krke, Čikole te planine Promine, na tek nekoliko kilometara udaljenosti od Drniša.
Novi!!: Čikola i Miljevci · Vidi više »
Mirlović Polje
Mirlović Polje je selo u Hrvatskoj.
Novi!!: Čikola i Mirlović Polje · Vidi više »
Moseć
Moseć je planina u Zagori.
Novi!!: Čikola i Moseć · Vidi više »
Petrovo polje
Petrovo polje kod Miočića. Petrovo polje je krško polje veličine 60 km2 koje je smješteno između planina Promine na zapadu, Svilaje na istoku, Moseća na jugu te Petrovog klanca na sjeveru.
Novi!!: Čikola i Petrovo polje · Vidi više »
Promina
Promina je planina u Dalmaciji, sjeverno od Drniša, te južno od Knina u središtu Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Čikola i Promina · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Čikola i Rijeka · Vidi više »
Sedrena barijera
Plitvičkim jezerima. Presjek sedrene barijere. Sedrena barijera rezultat je kontinuiranog procesa taloženja sedre.
Novi!!: Čikola i Sedrena barijera · Vidi više »
Skradinski buk
Skradinski buk Skradinski buk Skradinski buk posljednja je, sedma i najduža sedrena barijera na rijeci Krki i jedna od najpoznatijih prirodnih ljepota Hrvatske.
Novi!!: Čikola i Skradinski buk · Vidi više »
Svilaja
Svilaja je planina u Zagori, usporedna s višim sjevernijim lancem Dinara-Troglav.
Novi!!: Čikola i Svilaja · Vidi više »
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Novi!!: Čikola i Turski jezik · Vidi više »
Turski klen
Turski klen (latinski: Telestes turskyi) endemska je vrsta šaranke.
Novi!!: Čikola i Turski klen · Vidi više »
Visovačko jezero
Visovačko jezero je jezero u Dalmaciji na rijeci Krki.
Novi!!: Čikola i Visovačko jezero · Vidi više »
Vrelo
* Vrelo (sin. izvor, studenac), mjesto gdje izvire voda Naselja u BiH.
Novi!!: Čikola i Vrelo · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Čikola i 1965. · Vidi više »
