Brže od pregledniku!Sličnosti između Bosna i Hercegovina i Dubrovnik
Bosna i Hercegovina i Dubrovnik imaju 59 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austro-Ugarska, Banovina Hrvatska, Bizant, Bošnjaci, Bosanska Banovina, Crna Gora, Emir Spahić, Europa, Hrast, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski jezik, Islam, Jadransko more, Katoličanstvo, Kraljevina Jugoslavija, Listopad, Nadbiskupija, Neretva, Neum, Nezavisna Država Hrvatska, Osmansko Carstvo, Papa, Poljoprivreda, Pravoslavlje, Prvi svjetski rat, Raška (država), Referendum, ..., Republika Srpska, Rim, Sarajevo, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbi, Stočarstvo, Travanj, 10. stoljeće, 11. stoljeće, 12. stoljeće, 13. stoljeće, 1377., 14. stoljeće, 1461., 1463., 15. stoljeće, 19. stoljeće, 1941., 1990., 1991., 1993., 1994., 1995., 1996., 1998., 2000., 2003., 2008., 7. stoljeće. Proširite indeks (29 više) »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Bosna i Hercegovina · Austro-Ugarska i Dubrovnik ·
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
Banovina Hrvatska i Bosna i Hercegovina · Banovina Hrvatska i Dubrovnik ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Bosna i Hercegovina · Bizant i Dubrovnik ·
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Bošnjaci i Bosna i Hercegovina · Bošnjaci i Dubrovnik ·
Bosanska Banovina
Banovina Bosna ili Bosanska Banovina bila je srednjovjekovna država.
Bosanska Banovina i Bosna i Hercegovina · Bosanska Banovina i Dubrovnik ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Bosna i Hercegovina i Crna Gora · Crna Gora i Dubrovnik ·
Emir Spahić
Emir Spahić (Dubrovnik, 18. kolovoza 1980.) umirovljeni je bosanskohercegovački nogometaš i član bosanskohercegovačke nogometne reprezentacije.
Bosna i Hercegovina i Emir Spahić · Dubrovnik i Emir Spahić ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Bosna i Hercegovina i Europa · Dubrovnik i Europa ·
Hrast
Hrast ili dub je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 poznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.
Bosna i Hercegovina i Hrast · Dubrovnik i Hrast ·
Hrvati
Bez opisa.
Bosna i Hercegovina i Hrvati · Dubrovnik i Hrvati ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Bosna i Hercegovina i Hrvatska · Dubrovnik i Hrvatska ·
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Bosna i Hercegovina i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Dubrovnik i Hrvatska enciklopedija (LZMK) ·
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Bosna i Hercegovina i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Dubrovnik i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Bosna i Hercegovina i Hrvatski jezik · Dubrovnik i Hrvatski jezik ·
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Bosna i Hercegovina i Islam · Dubrovnik i Islam ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Bosna i Hercegovina i Jadransko more · Dubrovnik i Jadransko more ·
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Bosna i Hercegovina i Katoličanstvo · Dubrovnik i Katoličanstvo ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Bosna i Hercegovina i Kraljevina Jugoslavija · Dubrovnik i Kraljevina Jugoslavija ·
Listopad
Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Bosna i Hercegovina i Listopad · Dubrovnik i Listopad ·
Nadbiskupija
Nadbiskupija, oblik je biskupije u Katoličkoj Crkvi, na čijemu se čelu nalazi nadbiskup.
Bosna i Hercegovina i Nadbiskupija · Dubrovnik i Nadbiskupija ·
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Bosna i Hercegovina i Neretva · Dubrovnik i Neretva ·
Neum
Neum je općina na jugu Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Neum · Dubrovnik i Neum ·
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Bosna i Hercegovina i Nezavisna Država Hrvatska · Dubrovnik i Nezavisna Država Hrvatska ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Bosna i Hercegovina i Osmansko Carstvo · Dubrovnik i Osmansko Carstvo ·
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Bosna i Hercegovina i Papa · Dubrovnik i Papa ·
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Bosna i Hercegovina i Poljoprivreda · Dubrovnik i Poljoprivreda ·
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Bosna i Hercegovina i Pravoslavlje · Dubrovnik i Pravoslavlje ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Bosna i Hercegovina i Prvi svjetski rat · Dubrovnik i Prvi svjetski rat ·
Raška (država)
Raška je bila srednjovjekovna država Srba i sinonim je za ranu Srbiju.
Bosna i Hercegovina i Raška (država) · Dubrovnik i Raška (država) ·
Referendum
Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".
Bosna i Hercegovina i Referendum · Dubrovnik i Referendum ·
Republika Srpska
Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Republika Srpska · Dubrovnik i Republika Srpska ·
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Bosna i Hercegovina i Rim · Dubrovnik i Rim ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Sarajevo · Dubrovnik i Sarajevo ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Bosna i Hercegovina i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Dubrovnik i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Bosna i Hercegovina i Srbi · Dubrovnik i Srbi ·
Stočarstvo
Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.
Bosna i Hercegovina i Stočarstvo · Dubrovnik i Stočarstvo ·
Travanj
Travanj Travanj (lat. aprilis) četvrti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Bosna i Hercegovina i Travanj · Dubrovnik i Travanj ·
10. stoljeće
Bez opisa.
10. stoljeće i Bosna i Hercegovina · 10. stoljeće i Dubrovnik ·
11. stoljeće
Bez opisa.
11. stoljeće i Bosna i Hercegovina · 11. stoljeće i Dubrovnik ·
12. stoljeće
Bez opisa.
12. stoljeće i Bosna i Hercegovina · 12. stoljeće i Dubrovnik ·
13. stoljeće
Bez opisa.
13. stoljeće i Bosna i Hercegovina · 13. stoljeće i Dubrovnik ·
1377.
Bez opisa.
1377. i Bosna i Hercegovina · 1377. i Dubrovnik ·
14. stoljeće
Bez opisa.
14. stoljeće i Bosna i Hercegovina · 14. stoljeće i Dubrovnik ·
1461.
Bez opisa.
1461. i Bosna i Hercegovina · 1461. i Dubrovnik ·
1463.
Bez opisa.
1463. i Bosna i Hercegovina · 1463. i Dubrovnik ·
15. stoljeće
Bez opisa.
15. stoljeće i Bosna i Hercegovina · 15. stoljeće i Dubrovnik ·
19. stoljeće
Bez opisa.
19. stoljeće i Bosna i Hercegovina · 19. stoljeće i Dubrovnik ·
1941.
Bez opisa.
1941. i Bosna i Hercegovina · 1941. i Dubrovnik ·
1990.
Bez opisa.
1990. i Bosna i Hercegovina · 1990. i Dubrovnik ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Bosna i Hercegovina · 1991. i Dubrovnik ·
1993.
Bez opisa.
1993. i Bosna i Hercegovina · 1993. i Dubrovnik ·
1994.
Bez opisa.
1994. i Bosna i Hercegovina · 1994. i Dubrovnik ·
1995.
Bez opisa.
1995. i Bosna i Hercegovina · 1995. i Dubrovnik ·
1996.
Bez opisa.
1996. i Bosna i Hercegovina · 1996. i Dubrovnik ·
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
1998. i Bosna i Hercegovina · 1998. i Dubrovnik ·
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
2000. i Bosna i Hercegovina · 2000. i Dubrovnik ·
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
2003. i Bosna i Hercegovina · 2003. i Dubrovnik ·
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
2008. i Bosna i Hercegovina · 2008. i Dubrovnik ·
7. stoljeće
Bez opisa.
7. stoljeće i Bosna i Hercegovina · 7. stoljeće i Dubrovnik ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Bosna i Hercegovina i Dubrovnik imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Bosna i Hercegovina i Dubrovnik
Usporedba između Bosna i Hercegovina i Dubrovnik
Bosna i Hercegovina ima 396 odnose, a Dubrovnik ima 643. Kao što im je zajedničko 59, Jaccard indeks 5.68% = 59 / (396 + 643).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Bosna i Hercegovina i Dubrovnik. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
