Sličnosti između Bosna i Hercegovina i Rat u Bosni i Hercegovini
Bosna i Hercegovina i Rat u Bosni i Hercegovini imaju 89 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Administrativna podjela Bosne i Hercegovine, Alija Izetbegović, Široki Brijeg, Žepče, Županije Federacije Bosne i Hercegovine, Čitluk, Banja Luka, Bihać, Bošnjačko-hrvatski sukob, Bošnjaci, Bosanska krajina, Bosanski Brod, Bosna, Bosna (rijeka), Brčko distrikt BiH, CIA, Crna Gora, Daytonski sporazum, Doboj, Drina, Europski sud za ljudska prava, Federacija Bosne i Hercegovine, Foča, Goražde, Hercegovina, Hrvati, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Hrvatske obrambene snage, Hrvatsko vijeće obrane, ..., Jadransko more, Jajce, Josip Broz Tito, Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine, Kiseljak, Kupres, Listopad, Livno, Maglaj, Mostar, Muslimani (narod), NATO, Neretva, Neum, Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1990., Operacija Oluja, Orašje, Pariz, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Prijedor, Rat u Bosni i Hercegovini, Referendum, Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine, Republika Bosna i Hercegovina, Republika Srpska, Sarajevo, Sava, Semberija, Sjeverna Makedonija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, Srbi, Srbi u Hrvatskoj, Srbija, Tešanj, Teslić, Travnik, Tuzla, Una, Usora, Vareš, Višegrad, Washington, XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984., Zavidovići, Zenica, 1. ožujka, 10. travnja, 14. prosinca, 1941., 1990., 1991., 1992., 1993., 1994., 1995., 25. studenoga, 29. studenoga. Proširite indeks (59 više) »
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, te distrikta Brčko.
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Bosna i Hercegovina · Administrativna podjela Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Alija Izetbegović
Alija Izetbegović (Bosanski Šamac, 8. kolovoza 1925. – Sarajevo, 19. listopada 2003.), bio je bosanskohercegovački političar i islamski aktivist bošnjačkog podrijetla, predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine od 1992.
Alija Izetbegović i Bosna i Hercegovina · Alija Izetbegović i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Široki Brijeg
Široki Brijeg je grad u Bosni i Hercegovini i sjedište Županije Zapadnohercegovačke.
Široki Brijeg i Bosna i Hercegovina · Široki Brijeg i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Žepče
Žepče je mjesto i središte općine u Zeničko-dobojskoj županiji.
Bosna i Hercegovina i Žepče · Rat u Bosni i Hercegovini i Žepče ·
Županije Federacije Bosne i Hercegovine
županije Federacije Bosne i Hercegovine Županije Federacije Bosne i Hercegovine su federalne jedinice-države članice Federacije BiH osnovane Zakonom o federalnim jedinicama (županijama) 1996.
Bosna i Hercegovina i Županije Federacije Bosne i Hercegovine · Rat u Bosni i Hercegovini i Županije Federacije Bosne i Hercegovine ·
Čitluk
Čitluk je gradić i općina u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, BiH.
Bosna i Hercegovina i Čitluk · Rat u Bosni i Hercegovini i Čitluk ·
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Banja Luka i Bosna i Hercegovina · Banja Luka i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Bihać i Bosna i Hercegovina · Bihać i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bošnjačko-hrvatski sukob
Bošnjačko-hrvatski sukob bio je oružani sukob za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini između snaga Republike Bosne i Hercegovine predvođenih Armijom Republike Bosne i Hercegovine i snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne predvođenih Hrvatskim vijećem obrane.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Bosna i Hercegovina · Bošnjačko-hrvatski sukob i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Bošnjaci i Bosna i Hercegovina · Bošnjaci i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bosanska krajina
Približni teritorij Bosanske krajineNedostaje izvor Bosanske krajiine i područja koja se nekad smatraju njenim djelom Bosanska krajina je regija koja obuhvaća prostor zapadne Bosne i Hercegovine smještena oko tri veće rijeke: Una, Sana i Vrbas a proteže se od Jajca i Usore na istoku regije do Bihaća i Velike Kladuše na zapadu odnosno do rijeke Korane.
Bosanska krajina i Bosna i Hercegovina · Bosanska krajina i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bosanski Brod
Bosanski Brod je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveru Republike Srpske u BiH, na desnoj obali rijeke Save.
Bosanski Brod i Bosna i Hercegovina · Bosanski Brod i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Bosna i Bosna i Hercegovina · Bosna i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bosna (rijeka)
Bosna je rijeka u Bosni i Hercegovini.
Bosna (rijeka) i Bosna i Hercegovina · Bosna (rijeka) i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Brčko distrikt BiH
Brčko distrikt Bosne i Hercegovine, zasebna administrativno-upravna jedinica u Bosni i Hercegovini koja ne pripada niti entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine, niti entitetu Republici Srpskoj, nego državi Bosni i Hercegovini, odnosno u administrativno-pravnom smislu to je kondominij oba entiteta.
Bosna i Hercegovina i Brčko distrikt BiH · Brčko distrikt BiH i Rat u Bosni i Hercegovini ·
CIA
Središnja obavještajna agencija (eng.: Central Intelligence Agency, CIA) je obavještajna služba Sjedinjenih Američkih Država, u čijoj se nadležnosti primarno nalazi prikupljanje i analiza podataka o stranim vladama, korporacijama i pojedincima, odnosno davanje takvih podataka raznim drugim odjelima vlade.
Bosna i Hercegovina i CIA · CIA i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Bosna i Hercegovina i Crna Gora · Crna Gora i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Daytonski sporazum
Opći okvirni sporazum Sudionici sporazuma Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnoga dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.
Bosna i Hercegovina i Daytonski sporazum · Daytonski sporazum i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Doboj
Doboj je grad, u administrativnom smislu središte je istoimene administrativne jedinice u Republici Srpskoj, u BiH.
Bosna i Hercegovina i Doboj · Doboj i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Drina
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.
Bosna i Hercegovina i Drina · Drina i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Europski sud za ljudska prava
Europski sud za ljudska prava (skr. ESLJP) (eng. European Court of Human Rights (ECHR), fr. Cour européenne des Droits de l' Homme (CEDH)), također poznat i kao Sud u Strasbourgu, je međunarodni sud Vijeća Europe koji tumači Europsku konvenciju o ljudskim pravima.
Bosna i Hercegovina i Europski sud za ljudska prava · Europski sud za ljudska prava i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.
Bosna i Hercegovina i Federacija Bosne i Hercegovine · Federacija Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Foča
Foča je grad i do posljednjeg rata druga površinom po veličini općina u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina i Foča · Foča i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Goražde
Goražde je grad i jedna od tri općine Bosansko-podrinjske županije Goražde, u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Goražde · Goražde i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Hercegovina · Hercegovina i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hrvati
Bez opisa.
Bosna i Hercegovina i Hrvati · Hrvati i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Hrvati Bosne i Hercegovine · Hrvati Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Bosna i Hercegovina i Hrvatska · Hrvatska i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hrvatske obrambene snage
Hrvatske obrambene snage (kratica HOS, ponekad zvane i Hrvatske oružane snage) bile su među prvim organiziranim vojnim postrojbama koje su djelovale u Domovinskom ratu, te su uz Hrvatsko vijeće obrane (HVO), i Teritorijalnu obranu BiH (TO BiH), činile okosnicu otpora velikosrpskim snagama u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina i Hrvatske obrambene snage · Hrvatske obrambene snage i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hrvatsko vijeće obrane
Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina i Hrvatsko vijeće obrane · Hrvatsko vijeće obrane i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Bosna i Hercegovina i Jadransko more · Jadransko more i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Bosna i Hercegovina i Jajce · Jajce i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Bosna i Hercegovina i Josip Broz Tito · Josip Broz Tito i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pretežno katolici.
Bosna i Hercegovina i Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine · Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Kiseljak
Kiseljak je općina u Bosni i Hercegovini, u Županiji Središnjoj Bosni.
Bosna i Hercegovina i Kiseljak · Kiseljak i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Kupres
Kupres (starije hrvatsko ime Kupris) je općina koja se nalazi Hercegbosanskoj županiji u BiH.
Bosna i Hercegovina i Kupres · Kupres i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Listopad
Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Bosna i Hercegovina i Listopad · Listopad i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Livno · Livno i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Maglaj
Maglaj je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina i Maglaj · Maglaj i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina i Mostar · Mostar i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Muslimani (narod)
Muslimani (narod), južnoslavenski narod, konstitutivan u SFRJ od 1971. godine.
Bosna i Hercegovina i Muslimani (narod) · Muslimani (narod) i Rat u Bosni i Hercegovini ·
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Bosna i Hercegovina i NATO · NATO i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Bosna i Hercegovina i Neretva · Neretva i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Neum
Neum je općina na jugu Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Neum · Neum i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1990.
Opći izbori u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini 1990. održani su 18. studenoga 1990. Izbori su bili su prvi višestranački i demokratski izbori nakon parlamentarnih izbora u Kraljevini Jugoslaviji 1938., ali i jedini održani prije proglašenja neovisnosti.
Bosna i Hercegovina i Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1990. · Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1990. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Operacija Oluja
Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.
Bosna i Hercegovina i Operacija Oluja · Operacija Oluja i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Orašje
Orašje je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi.
Bosna i Hercegovina i Orašje · Orašje i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Bosna i Hercegovina i Pariz · Pariz i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nositelj je zakonodavne vlasti u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina i Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine · Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Sarajevu Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je skupni poglavar države Bosne i Hercegovine i čine ga predstavnici tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Bosna i Hercegovina i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine · Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Prijedor
Prijedor je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje.
Bosna i Hercegovina i Prijedor · Prijedor i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Bosna i Hercegovina i Rat u Bosni i Hercegovini · Rat u Bosni i Hercegovini i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Referendum
Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".
Bosna i Hercegovina i Referendum · Rat u Bosni i Hercegovini i Referendum ·
Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine
Glasački listić Referenduma Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine održavan je od 29. veljače do 1. ožujka 1992. Glasovalo je ukupno 2.073.568 glasača (izlaznost 63,7 %).
Bosna i Hercegovina i Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine · Rat u Bosni i Hercegovini i Referendum o neovisnosti Bosne i Hercegovine ·
Republika Bosna i Hercegovina
Republika Bosna i Hercegovina bio je službeni naziv Bosne i Hercegovine od vremena proglašenja neovisnosti 1992. do formalnog stupanja na snagu Daytonskog sporazuma, odnosno područja koja su za vrijeme rata u BiH bila pod kontrolom vlade u Sarajevu.
Bosna i Hercegovina i Republika Bosna i Hercegovina · Rat u Bosni i Hercegovini i Republika Bosna i Hercegovina ·
Republika Srpska
Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Republika Srpska · Rat u Bosni i Hercegovini i Republika Srpska ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Sarajevo · Rat u Bosni i Hercegovini i Sarajevo ·
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Bosna i Hercegovina i Sava · Rat u Bosni i Hercegovini i Sava ·
Semberija
Bijeljina Semberija je regija u Bosni i Hercegovini koja se nalazi na sjeveroistoku države tj.
Bosna i Hercegovina i Semberija · Rat u Bosni i Hercegovini i Semberija ·
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija · Rat u Bosni i Hercegovini i Sjeverna Makedonija ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Bosna i Hercegovina i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Rat u Bosni i Hercegovini i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (SR BiH) je bila jedna od šest republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Bosna i Hercegovina i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina · Rat u Bosni i Hercegovini i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Bosna i Hercegovina i Srbi · Rat u Bosni i Hercegovini i Srbi ·
Srbi u Hrvatskoj
Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.
Bosna i Hercegovina i Srbi u Hrvatskoj · Rat u Bosni i Hercegovini i Srbi u Hrvatskoj ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Bosna i Hercegovina i Srbija · Rat u Bosni i Hercegovini i Srbija ·
Tešanj
Tešanj Tešanj je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina i Tešanj · Rat u Bosni i Hercegovini i Tešanj ·
Teslić
Teslić je općina u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina i Teslić · Rat u Bosni i Hercegovini i Teslić ·
Travnik
Travnik je općina u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina i Travnik · Rat u Bosni i Hercegovini i Travnik ·
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Bosna i Hercegovina i Tuzla · Rat u Bosni i Hercegovini i Tuzla ·
Una
Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.
Bosna i Hercegovina i Una · Rat u Bosni i Hercegovini i Una ·
Usora
Usora je općina u Bosni i Hercegovini, a nalazi se između Doboja i Tešnja.
Bosna i Hercegovina i Usora · Rat u Bosni i Hercegovini i Usora ·
Vareš
Vareš je općina u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina i Vareš · Rat u Bosni i Hercegovini i Vareš ·
Višegrad
Višegrad je grad i općina u istočnoj Bosni (BiH).
Bosna i Hercegovina i Višegrad · Rat u Bosni i Hercegovini i Višegrad ·
Washington
Washington, D.C. je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.
Bosna i Hercegovina i Washington · Rat u Bosni i Hercegovini i Washington ·
XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984.
XIV.
Bosna i Hercegovina i XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984. · Rat u Bosni i Hercegovini i XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984. ·
Zavidovići
Zavidovići su grad u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina i Zavidovići · Rat u Bosni i Hercegovini i Zavidovići ·
Zenica
Zenica je grad u Bosni i Hercegovini i središte jedne od dvanaest općina Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i Zenica · Rat u Bosni i Hercegovini i Zenica ·
1. ožujka
1.
1. ožujka i Bosna i Hercegovina · 1. ožujka i Rat u Bosni i Hercegovini ·
10. travnja
10.
10. travnja i Bosna i Hercegovina · 10. travnja i Rat u Bosni i Hercegovini ·
14. prosinca
14.
14. prosinca i Bosna i Hercegovina · 14. prosinca i Rat u Bosni i Hercegovini ·
1941.
Bez opisa.
1941. i Bosna i Hercegovina · 1941. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
1990.
Bez opisa.
1990. i Bosna i Hercegovina · 1990. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Bosna i Hercegovina · 1991. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Bosna i Hercegovina · 1992. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
1993.
Bez opisa.
1993. i Bosna i Hercegovina · 1993. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
1994.
Bez opisa.
1994. i Bosna i Hercegovina · 1994. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
1995.
Bez opisa.
1995. i Bosna i Hercegovina · 1995. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
25. studenoga
25.
25. studenoga i Bosna i Hercegovina · 25. studenoga i Rat u Bosni i Hercegovini ·
29. studenoga
29.
29. studenoga i Bosna i Hercegovina · 29. studenoga i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Bosna i Hercegovina i Rat u Bosni i Hercegovini imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Bosna i Hercegovina i Rat u Bosni i Hercegovini
Usporedba između Bosna i Hercegovina i Rat u Bosni i Hercegovini
Bosna i Hercegovina ima 396 odnose, a Rat u Bosni i Hercegovini ima 532. Kao što im je zajedničko 89, Jaccard indeks 9.59% = 89 / (396 + 532).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Bosna i Hercegovina i Rat u Bosni i Hercegovini. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: