Brže od pregledniku!
247 odnosi: Adni Mahmud-paša Anđelović, Aga, Aladža džamija u Foči, Alipašina džamija, Anđeo Zvizdović, Ancona, Aneksija, Antemurale Christianitatis, Antun Padovanski, Austrija, Austro-Ugarska, Azov, Željeznica, Čaršija, Česma (rijeka), Balkanski poluotok, Banja Luka, Barok, Beč, Beg, Beograd, Beogradski mir, Berlinski kongres, Bihać, Bitka kod Siska, Bošnjaci, Bobovac, Bosanska Dubica, Bosanska krajina, Bosanska Posavina, Bosanski Brod, Bosanski Novi, Bosanski pašaluk, Bosanski sandžak, Bosna, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Carigrad, Cazin, Crkva, Crkva bosanska, Crna Gora, Dalmacija, Danak, Džamija, Džizija, Desetina, Dobor Grad, Drugi srpski ustanak, Dubrovnik, ..., Eugen Savojski, Ferhadija džamija u Banjoj Luci, Ferman, Feudalizam, Foča, Fojnica, Francuska revolucija, Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Franjevci, Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva, Gabela, Gazi Husrev-begova džamija, Gazi Husrev-begova medresa, Gradačac, Grčka, Habsburška Monarhija, Habsburško-turski rat 1788. – 1791., Hercegovački pašaluk, Hercegovački ustanak (1875. – 1878.), Hercegovina, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću, Husein Gradaščević, Ilirske pokrajine, Islam, Istočna Hercegovina, Ivan Musić, Jadransko more, Jajce, Janjičari, Jelena Branković (Mara), Josip Filipović, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Kapitalizam, Katarina Kosača-Kotromanić, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Kliški sandžak, Klis, Ključ (BiH), Kmetstvo, Knin, Književnost, Konjic, Kordun, Kraljeva Sutjeska, Krčko-lički sandžak, Kršćanstvo, Krbavska bitka, Kreševo (BiH), Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva, Lika, Lipanj, Mađarska, Mahala, Makarije Sokolović, Mala Kladuša, Matija Korvin, Medresa, Mehmed II., Mehmed-paša Sokolović, Mir u Srijemskim Karlovcima, Mletačka Republika, Mohačka bitka, Monošterska bitka 1664., Most Mehmed-paše Sokolovića, Mostar, Musliman, Napoleon Bonaparte, Napoleonski ratovi, Nevesinje, Nikola Iločki, Njemačko Carstvo, Obrt, Omer-paša Latas, Opsada Beča 1683., Osijek, Osmansko Carstvo, Oton Knezović, Pad Bobovca, Papa, Peć (grad), Petar Berislavić, Pio II., Požarevački mir, Požeški sandžak, Požega, Porez, Pravoslavlje, Protektorat, Prvi srpski ustanak, Religija, Renesansa, Rim, Rusija, Rusko Carstvo, Sandžak, Sandžak (teritorijalna jedinica), Sandžak Začasna, Sarajevo, Sava, Slavonija, Smederevo, Spahije, Split, Srbi, Srbija, Srednjovjekovna bosanska država, Sredozemlje, Srijem, Srpanj, Srpska pravoslavna Crkva, Stari most u Mostaru, Stjepan Ostoja, Stjepan Tomaš Kotromanić, Stjepan Tomašević Kotromanić, Stogodišnji hrvatsko-turski rat, Sulejman I., Sultan, Svećenik, Svištovski mir, Timarsko-spahijski sustav, Trgovina, Turci, Turska, Turska Hrvatska, Tvrtko II. Kotromanić, Una, Valija, Velika Kladuša, Veliki bosanski ustanak, Veliki turski rat, Višegrad, Virovitica, Visoko (BiH), Vlasi, Vojna krajina, Vrbas, Zapadna Europa, Zemun, Zvornik, 12. listopada, 1437., 1443., 1461., 1463., 1464., 1482., 1495., 15. stoljeće, 1516., 1517., 1524., 1528., 1530., 1566., 1571., 1580., 1593., 16. stoljeće, 1683., 1697., 1699., 17. stoljeće, 1714., 1716., 1718., 1735., 1736., 1737., 1739., 1788., 1790., 1791., 18. stoljeće, 1815., 1850., 1851., 1852., 1854., 1856., 1857., 1858., 1860., 1862., 1866., 1872., 1876., 1878., 19. srpnja, 19. stoljeće, 19. svibnja, 1908., 21. svibnja, 4. kolovoza. Proširite indeks (197 više) »
Adni Mahmud-paša Anđelović
Adni Mahmud-paša Anđelović (isto i Mahmud paša Hrvat)Safvet-beg Bašagić, Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini, Matica hrvatska, Zagreb, 1931., str.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Adni Mahmud-paša Anđelović · Vidi više »
Aga
Ali-aga Kučukalić iz Brčkog Aga (turskom ağa, "vođa", "vladar", može biti pisano i kao agha) osmanski je vojni i administrativni čin.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Aga · Vidi više »
Aladža džamija u Foči
Hasan Nazirova džamija (znana kao Aladža džamija), središnja je džamija Goraždanskog muftiluka, te najznačajniji objekt u Foči.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Aladža džamija u Foči · Vidi više »
Alipašina džamija
Alipašina džamija u Sarajevu Alipašina džamija nalazi se u Sarajevu.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Alipašina džamija · Vidi više »
Anđeo Zvizdović
Fra Anđeo Zvizdović (ili Zvjezdović; današnje Uskoplje, 1420. – Fojnica 7. lipnja 1498.) je bio hrvatski svećenik, franjevac, propovjednik i upravitelj Bosanske franjevačke kustodije.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Anđeo Zvizdović · Vidi više »
Ancona
Ancona (staro hrv. ime Jakin), grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Marche; 101.909 stanovnika (2005.). Ancona se razvila amfiteatralno oko luke na sjeverozapadnim padinama planine Monte Conero (572 m).
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Ancona · Vidi više »
Aneksija
Aneksija (lat. annexio: spajanje, pripajanje), silom izvršeno prisvojenje nekog područja, s namjerom trajnog pripojenja.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Aneksija · Vidi više »
Antemurale Christianitatis
Latinski naslov Antemurale Christianitatis ("predziđe kršćanstva"), je papa Lav X. dao Hrvatskoj godine 1519. u pismu banu Petru Berislaviću.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Antemurale Christianitatis · Vidi više »
Antun Padovanski
Sv.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Antun Padovanski · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Austrija · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Austro-Ugarska · Vidi više »
Azov
Azov je grad u Rostovskoj oblasti u Ruskoj Federaciji.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Azov · Vidi više »
Željeznica
ArgentiniŽeljeznica je grana kopnenog prometa koja koristi prometno sredstvo koje se kreće po stalno postavljenoj metalnoj podlozi - čeličnim tračnicama.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Željeznica · Vidi više »
Čaršija
Tuzli Čaršija je dio grada, gotovo uvijek u samom središtu grada koji se uglavnom razvio u svom obliku i nazivu za vrijeme osmanske vladavine na Balkanu.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Čaršija · Vidi više »
Česma (rijeka)
Česma je rijeka u Hrvatskoj, lijeva pritoka rijeke Lonje.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Česma (rijeka) · Vidi više »
Balkanski poluotok
Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Balkanski poluotok · Vidi više »
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Banja Luka · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Barok · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Beč · Vidi više »
Beg
Beg (tur. bey, u prijevodu: »gospodin«) je naslov koji se tradicionalno koristio za vođe manjih turkijskih plemenskih grupa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Beg · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Beograd · Vidi više »
Beogradski mir
Beogradski mir (ruski: Белградский мир, turski: Belgrad antlaşması) bio je mirovni ugovor kojega su 18. rujna 1739. u Beogradu potpisali Osmansko Carstvo i Habsburška Monarhija.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Beogradski mir · Vidi više »
Berlinski kongres
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Berlinski kongres · Vidi više »
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Bihać · Vidi više »
Bitka kod Siska
Bitka kod Siska bila je od 15. do 22. lipnja 1593. godine.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Bitka kod Siska · Vidi više »
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Bošnjaci · Vidi više »
Bobovac
Bobovac Bobovac je najznačajniji i najbolje utvrđeni grad u srednjovjekovnoj Bosni podignut na strmoj, stubastoj stijeni južnih padina planinskoga masiva Dragovskih i Mijakovskih poljica iznad ušća Mijakovske rijeke u Bukovicu, jugozapadno od Vareša.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Bobovac · Vidi više »
Bosanska Dubica
Općina Bosanska Dubica (boš. / srp. Kozarska Dubica / Козарска Дубица) smještena je u sjeverozapadnom dijelu BiH na granici s Hrvatskom, 26 km udaljena od autoceste Zagreb – Beograd, glavnog putnog pravca koji spaja zapadnu s istočnom i jugoistočnom Europom.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Bosanska Dubica · Vidi više »
Bosanska krajina
Približni teritorij Bosanske krajineNedostaje izvor Bosanske krajiine i područja koja se nekad smatraju njenim djelom Bosanska krajina je regija koja obuhvaća prostor zapadne Bosne i Hercegovine smještena oko tri veće rijeke: Una, Sana i Vrbas a proteže se od Jajca i Usore na istoku regije do Bihaća i Velike Kladuše na zapadu odnosno do rijeke Korane.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Bosanska krajina · Vidi više »
Bosanska Posavina
Položaj Bosanske Posavine u BiH Bosanska Posavina regija je u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine te najveća nizina koja se na sjeveru proteže uz Savu.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Bosanska Posavina · Vidi više »
Bosanski Brod
Bosanski Brod je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveru Republike Srpske u BiH, na desnoj obali rijeke Save.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Bosanski Brod · Vidi više »
Bosanski Novi
Bosanski Novi (boš. / srp. Novi Grad / Нови Град) općina i grad, nalazi se u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Bosanski Novi · Vidi više »
Bosanski pašaluk
Bosanski pašaluk je ime za važnu upravnu pokrajinu u Osmanskom Carstvu.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Bosanski pašaluk · Vidi više »
Bosanski sandžak
Bosanski sandžak je bio upravnom jedinicom u Osmanskom Carstvu nastala nakon pada Bosanske Kraljevine, prvobitno u sklopu Rumelijskog ejaleta, od 1580.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Bosanski sandžak · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Bosna · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Bugarska · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Carigrad · Vidi više »
Cazin
Cazin je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine na križanju puteva koji vode od Bihaća prema Velikoj Kladuši, susjednoj Hrvatskoj i dalje prema zapadnoj Europi, zatim preko Rakovice prema Jadranskom moru i jugozapadno preko Bosanske Krupe prema Banjoj Luci, Tuzli i dalje prema istoku.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Cazin · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Crkva · Vidi više »
Crkva bosanska
Crkva bosanska (lat. Ecclesia bosniensis) je bila autohtona crkva u Bosni koja je postojala tijekom srednjeg vijeka.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Crkva bosanska · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Crna Gora · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Dalmacija · Vidi više »
Danak
Danak (lat. tributum) označava svaku materijalnu obavezu koju je kroz povijest neko naselje, grad ili država bilo dužno ispuniti u korist neke druge države.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Danak · Vidi više »
Džamija
Džamija sultana Ahmeta, poznatija u Europi kao Plava džamija. Unutrašnjost Plave džamije. Džamija je islamska bogomolja, mjesto klanjanja, zajedničke molitve muslimana.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Džamija · Vidi više »
Džizija
17. stoljeća. Džizija (tur. cizye; arap. ğizya, glavarina, danak), porez koji je u Osmanskom carstvu jednom godišnje plaćalo nemuslimansko stanovništvo, umjesto vojne obveze.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Džizija · Vidi više »
Desetina
američkog ratnog zrakoplovstva na slici iz 2005. godine. Desetina je najmanja formacijska borbena postrojba.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Desetina · Vidi više »
Dobor Grad
Dobor Grad je drevni grad u Usori, u Bosni, a nalazi se nekoliko kilometara južno od Modriče, s lijeve strane rijeke Bosne, na brdu Vučjaku.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Dobor Grad · Vidi više »
Drugi srpski ustanak
Drugi srpski ustanak predstavlja drugu fazu Srpske revolucije protiv Osmanskog carstva, koja je izbila kratko po slomu Prvog srpskog ustanka 1804.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Drugi srpski ustanak · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Dubrovnik · Vidi više »
Eugen Savojski
Eugen Savojski Grb plemićke obitelji Savoya Eugen Savojski (Pariz, 18. listopada 1663. – Beč, 21. travnja 1736.), bio je princ, austrijski vojskovođa i državnik.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Eugen Savojski · Vidi više »
Ferhadija džamija u Banjoj Luci
Ferhat-pašina džamija (znana kao Ferhadija džamija), središnja je džamija Banjalučkog muftiluka, te najznačajniji objekt u Banjoj Luci.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Ferhadija džamija u Banjoj Luci · Vidi više »
Ferman
Mahmuda I. iz 1741. godine Ferman (tur. fermān od staroprezijskog framānā) u Osmanskom Carstvu pisana sultanova naredba, zapovijed, dekret ili diploma.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Ferman · Vidi više »
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Feudalizam · Vidi više »
Foča
Foča je grad i do posljednjeg rata druga površinom po veličini općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Foča · Vidi više »
Fojnica
Fojnica je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Fojnica · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Francuska revolucija · Vidi više »
Franjevačka provincija Bosna Srebrena
Franjevačka provincija Bosna Srebrena početkom 18. stoljeća Bosna Srebrena je franjevačka provincija i jedina od svih ustanova bosanske srednjovjekovne države koja se uspjela očuvati sve do današnjih dana.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Franjevci · Vidi više »
Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva
Fridrik III. (Innsbruck, 21. rujna 1415. – Linz, 19. kolovoza 1493.), car Svetog Rimskog Carstva (1452. – 1493.), austrijski nadvojvoda (kao Fridrik V., 1424. – 1493.) i kralj Njemačke (kao Fridrik IV., 1440. – 1493.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Gabela
Gabela je naseljeno mjesto u gradu Čapljini, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Gabela · Vidi više »
Gazi Husrev-begova džamija
Gazi Husrev-begova džamija (znana kao Begova džamija), središnja je džamija Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, te jedna od od najvažnijih džamija u Bosni i Hercegovini i na Balkanu.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Gazi Husrev-begova džamija · Vidi više »
Gazi Husrev-begova medresa
Gazi Husrev-begova medresa je najstarija odgojno-obrazovna institucija u Bosni i Hercegovini i jedna od rijetkih u svijetu koja u kontinuitetu radi više od 480 godina.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Gazi Husrev-begova medresa · Vidi više »
Gradačac
Gradačac je grad u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, sastavni dio Tuzlanske županije.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Gradačac · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Grčka · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Habsburško-turski rat 1788. – 1791.
Habsburško-turski rat 1788.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Habsburško-turski rat 1788. – 1791. · Vidi više »
Hercegovački pašaluk
Hercegovački pašaluk je bio osmanska provincija od 1833.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Hercegovački pašaluk · Vidi više »
Hercegovački ustanak (1875. – 1878.)
Narodna nošnja iz Hercegovine (lijevo) i Bosne u vrijeme ustanka. Hercegovački ustanak (1875. – 1878.), Bosansko-hercegovački ustanak ili Nevesinjska puška bio je pretežno srpski ustanak podignut u okolini Nevesinja 1875. godine protiv osmanske vlasti, koji se ubrzo proširio na cijelu Bosnu i Hercegovinu.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Hercegovački ustanak (1875. – 1878.) · Vidi više »
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Hercegovina · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću
Karta Osmanskog Carstva 1481. – 1683. Hrvatska i Bosanski pašaluk oko 1606. Osmanska vladavina na području današnje Hrvatske označava razdoblje hrvatske povijesti u kojem su se dijelovi današnjeg državnog područja Hrvatske nalazili pod vlašću Osmanskog Carstva.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću · Vidi više »
Husein Gradaščević
Husein-beg Gradaščević (Gradačac, 31. kolovoza 1802. – Istanbul, 17. kolovoza 1834.) je bio bosanski paša, gradačački kapetan i vakif iz bošnjačke begovske obitelji Gradaščević, te jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih političara, kako u 19.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Husein Gradaščević · Vidi više »
Ilirske pokrajine
Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Ilirske pokrajine · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Islam · Vidi više »
Istočna Hercegovina
Istočna Hercegovina je mikroregija u Hercegovini.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Istočna Hercegovina · Vidi više »
Ivan Musić
don Ivan Musić Ivan Musić (Klobuk, Ljubuški, 24. prosinca 1848. – Beograd, 1888.) bio je hrvatski katolički svećenik, vojvoda, vođa ustanka protiv Osmanlija.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Ivan Musić · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Jadransko more · Vidi više »
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Jajce · Vidi više »
Janjičari
Janjičari Janjičari su bili vojnici pješaci Osmanskog Carstva, naoružani isprva lukom i strijelom, a kasnije tijekom 15. st.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Janjičari · Vidi više »
Jelena Branković (Mara)
Marija Branković (poznata i kao kraljica Mara i Jelena; 1447. – nakon 1495.), posljednja bosanska kraljica, bila je supruga kralja Stjepana Tomaševića.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Jelena Branković (Mara) · Vidi više »
Josip Filipović
Josip barun Filipović Filipsberški (njemački: Joseph Freiherr Philippovich von Philippsberg), (Gospić, 28. travnja 1819. – Prag, 6. kolovoza 1889.), hrvatski plemić i austrijski general, jedan od najvećih hrvatskih vojskovođa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Josip Filipović · Vidi više »
Josip II., car Svetog Rimskog Carstva
Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Kapitalizam
Kapitalizam je ekonomski i društveni sustav u kojem su kapital, zemlja i sredstva za proizvodnju privatno vlasništvo; rad, dobra i izvori resursi trguju se na tržištima; i zarada, nakon oporezivanja, podijeljena je vlasnicima ili uložena u tehnologiju i industriju.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Kapitalizam · Vidi više »
Katarina Kosača-Kotromanić
Katarina Kosača-Kotromanić (Blagaj, 1424. – Rim, 25. listopada 1478.), bila je kraljica Bosne, kao supruga kralja Stjepana Tomaša Kotromanića, pretposljednjeg bosanskog kralja.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Katarina Kosača-Kotromanić · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Katoličanstvo · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Katolička Crkva · Vidi više »
Kliški sandžak
Kliški sandžak, odnosno sandžak kliški, hrvatski i primorski (kako je glasilo u pismu kliškog sandžak-bega Ferhada 1558.), bila je upravna jedinica u Turskom Carstvu, u sklopu Bosanskog pašaluka.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Kliški sandžak · Vidi više »
Klis
JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Klis · Vidi više »
Ključ (BiH)
Ključ je općina u sjeverozapadnom dijelu Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Ključ (BiH) · Vidi više »
Kmetstvo
Riječ kmet dolazi od latinske riječi u franačkom značenju »čovjek iz kraljeve ili velikaševe pratnje«.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Kmetstvo · Vidi više »
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Knin · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Književnost · Vidi više »
Konjic
Konjic je grad na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Konjic · Vidi više »
Kordun
Kordun je mikroregija u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Kordun · Vidi više »
Kraljeva Sutjeska
Kraljeva Sutjeska je naseljeno mjesto u općini Kakanj, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Kraljeva Sutjeska · Vidi više »
Krčko-lički sandžak
Krčki ili Lički sandžak bila je upravna jedinica Osmanskog Carstva nastala izdvajanjem iz Kliškog sandžaka, a o godini njegova osnivanja mišljenja se razilaze.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Krčko-lički sandžak · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Kršćanstvo · Vidi više »
Krbavska bitka
Krbavska bitka (nazvana i Bitka Hrvata) (9. rujna 1493. godine) dogodila se je na Krbavskom polju u Lici (Krbavi), u kojoj je bosanski sandžak-beg Hadum Jakub-paša porazio hrvatsku feudalnu vojsku pod zapovjedništvom bana Emerika Derenčina.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Krbavska bitka · Vidi više »
Kreševo (BiH)
Kreševo je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine poznata kao bosanski kraljevski grad te glasovitom franjevačkom samostanu iz 14. stoljeća.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Kreševo (BiH) · Vidi više »
Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva
Leopold II., punim imenom Peter Leopold Joseph Anton Joachim Pius Gotthard (Beč, 5. svibnja 1747. – Beč, 1. ožujka 1792.), treći sin Marije Terezije i cara Franje Stjepana Lotarinškog, veliki vojvoda Toskane (1765. - 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj (1790. – 1792.) iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Lika · Vidi više »
Lipanj
Lipanj Lipanj (lat. junius) šesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Lipanj · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Mađarska · Vidi više »
Mahala
19. stoljeća Mahala (albanski: mahallë, ili mëhallë ili mëhalla, bugarski: махала, grčki: μαχαλάς, makedonski: маало ili маалa, aromunski: mãhãlã, rumunjski: mahala, romski: mahalla, turski: mahalle) je riječ koja znači gradska četvrt ili zaselak, i u upotrebi je bila (i još je uvijek) po čitavom Balkanu, Turskoj, Bliskom Istoku i južnim državama nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Mahala · Vidi više »
Makarije Sokolović
Makarije Sokolović (srp. ćir. Макарије Соколовић) je bio prvi patrijarh Srpske pravoslavne crkve kada je ona obnovljena kao Pećka patrijarhija 1557. godine.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Makarije Sokolović · Vidi više »
Mala Kladuša
Mala Kladuša je naseljeno mjesto u općini Velika Kladuša, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Mala Kladuša · Vidi više »
Matija Korvin
Grb Matije Korvina Matija Korvin, poznat i kao Matijaš (Kolozsvár, 23. veljače 1443. – Beč, 6. travnja 1490.), hrvatsko-ugarski kralj (1458. – 1490.), protukralj Češke (1469. – 1490.). Osvojio je dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao iz Beča s naslovom austrijskog vojvode (1485. – 1490.). Bio je jedan od najznačajnijih ugarskih i hrvatskih vladara te posljednji koji je uspješno oslabio moć velikaša i ojačao središnju kraljevsku vlast.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Matija Korvin · Vidi više »
Medresa
Medresa Reis Džemaludin ef. Čaušević u Cazinu Medresa (ar.: مدارس), srednja je odgojno-obrazovna institucija, koja djeluje pri Islamskoj zajednici.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Medresa · Vidi više »
Mehmed II.
Mehmed II. Mehmed II zvani el-Fatih (Osvajač) (29/30. ožujka 1432. – 3. svibnja 1481.) bio je osmanski sultan.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Mehmed II. · Vidi više »
Mehmed-paša Sokolović
Mehmed-paša Sokolović (Sokolovići pokraj Rudog, 1505. ili 1506. – Istanbul, 11. listopada 1579.), jedan je od velikih bosansko-osmanskih vojskovođa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Mehmed-paša Sokolović · Vidi više »
Mir u Srijemskim Karlovcima
Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Mir u Srijemskim Karlovcima · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Mletačka Republika · Vidi više »
Mohačka bitka
Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Mohačka bitka · Vidi više »
Monošterska bitka 1664.
Monošterska bitka (mađarski: Szentgotthárdi csata, njemački: Schlacht bei Sankt Gotthard, ili Schlacht bei Mogersdorf, prekomurski: Monošterska bitva, slovenski: Bitka pri Monoštru) bitka je koja se 1. kolovoza 1664. godine odigrala kod Monoštra (mađarski: Szentgotthárd), u Željezanskoj županiji između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Monošterska bitka 1664. · Vidi više »
Most Mehmed-paše Sokolovića
Most Mehmed-paše Sokolovića ili Stari most u Višegradu se nalazi u gradu Višegradu blizu granice između Bosne i Hercegovine i Srbije i predstavlja jedno od najmonumentalnijih djela arhitekture koja je nastala u razdoblju od 15. do 19. stoljeća u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Most Mehmed-paše Sokolovića · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Mostar · Vidi više »
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Musliman · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Napoleonski ratovi · Vidi više »
Nevesinje
Nevesinje je općina na jugoistoku Bosne i Hercegovine, u istočnoj Hercegovini Nevesinje pripada entitetu Republici Srpskoj.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Nevesinje · Vidi više »
Nikola Iločki
Nikola Iločki (mađ.: Újlaki Miklós; 1410. – 1477.), hrvatsko-mađarsko-bosanski velikaš, mačvanski ban (1430. – 1477.), vojvoda Transilvanije (1441. – 1458. i 1462. – 1465.), hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban (1472.) i titularni bosanski kralj (1471. – 1476.). Također, bio je doživotni knez Teočaka i ban Mačve.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Nikola Iločki · Vidi više »
Njemačko Carstvo
Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenoga 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943. i ne označava striktno period carske vladavine.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Njemačko Carstvo · Vidi više »
Obrt
Kovač Bačvar Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa Zakonom.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Obrt · Vidi više »
Omer-paša Latas
Omer-paša Latas (1806. – 1871.) Omer-paša Latas (zaselak Latasi u Janjoj Gori u Lici, 24. rujna 1806. – Istanbul, 18. travnja 1871.), mušir (maršal) osmanske vojske srpskog podrijetla.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Omer-paša Latas · Vidi više »
Opsada Beča 1683.
Opsada Beča ili Druga bitka kod Beča (njem.: Schlacht am Kahlenberg, polj.: Bitwa pod Wiedniem ili Odsiecz Wiedeńska, tur.: İkinci Viyana Kuşatması, ukr.: Віденська відсіч / Viděns'ka Vidsič) naziv je za događaj koji se odvijao u razdoblju od 14. srpnja do 12. rujna 1683. kada je vojska Osmanskog Carstva opsjela Beč, glavni grad Habsburške Monarhije.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Opsada Beča 1683. · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Osijek · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Oton Knezović
Oton (Andrija) Knezović (Crnopod, Ljubuški, 27. siječnja 1889. – Chicago, SAD, 19. listopada 1964.), hrvatski katolički svećenik, redovnik franjevac, književni povjesničar, publicist i esejist iz Hercegovine,Mirko Marjanović: Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas, Sarajevo, 2001.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Oton Knezović · Vidi više »
Pad Bobovca
Bobovac u svibnju Kraljevski grad Bobovac u središnjoj Bosni, sjeverno od Kraljeve Sutjeske, Podignut je na strmoj Bobovačkoj kosi i na brežuljku Vis.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Pad Bobovca · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Papa · Vidi više »
Peć (grad)
Središte grada Peći (2014.) Položaj općine Peć u okviru Kosova Peć (albanski: Pëjë, srpski: Пећ, turski: Ipek) je grad na zapadu Kosova, smješten na rječici Pećkoj Bistrici, sa zlatarskim obrtima, drvnom, prehrambenom i kožarskom industrijom.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Peć (grad) · Vidi više »
Petar Berislavić
Ivana Meštrovića iz 1933. godine. Petar Berislavić (mađ. Beriszló; Trogir, 1475. – Vražja gora kraj Korenice, 20. svibnja 1520.) bio je hrvatski ban, vesprimski biskup, kardinal i vojskovođa iz roda Berislavića Trogirskih.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Petar Berislavić · Vidi više »
Pio II.
Pio II., (18. listopada 1405., Corsignano, danas Pienza – 14. kolovoza 1464., Ancona) papa od 19. kolovoza 1458. do 14. kolovoza 1464. godine.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Pio II. · Vidi više »
Požarevački mir
Požarevački mir je sklopljen između Habsburške Monarhije, Osmanskog Carstva i Venecije 21. srpnja 1718. godine na završetku Habsburško-turskog rata 1716. – 1718. i nakon velikih pobjeda princa Eugena Savojskog u bitkama pred Petrovaradinom 1716.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Požarevački mir · Vidi više »
Požeški sandžak
Požeški sandžak bila je upravna jedinica u Osmanskom Carstvu, stvorena nakon što su osmanske snage pri jednom valu osvajanja osvajanja istočne Hrvatske osvojili Požegu i obranili osvojeni prostor između Drave i Save 1537. godine.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Požeški sandžak · Vidi više »
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Požega · Vidi više »
Porez
Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Porez · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Pravoslavlje · Vidi više »
Protektorat
Protektorat je formalno pokroviteljstvo jače države nad slabijom, a zapravo oblik zavisnosti jedne države od druge koju je najčešće (iako ne uvijek) jača nametnula silom.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Protektorat · Vidi više »
Prvi srpski ustanak
250px Prvi srpski ustanak je bio ustanak Srba u Beogradskom pašaluku protiv Turaka u razdoblju od 1804. do 1813. godine.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Prvi srpski ustanak · Vidi više »
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Religija · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Renesansa · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Rim · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Rusija · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Rusko Carstvo · Vidi više »
Sandžak
Srbiji i Crnoj Gori Zemljovid Sandžaka Etnički zemljovid Sandžačkih općina Eng icon Sandžak je zemljopisno područje administrativno podjeljeno između Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Sandžak · Vidi više »
Sandžak (teritorijalna jedinica)
Sandžak (tur.: sancak.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Sandžak (teritorijalna jedinica) · Vidi više »
Sandžak Začasna
Sandžak Začasna, sandžak Čazma, sandžak Pakrac, odnosno sandžak Cernik, kako se sve nazivao ovaj sandžak, bila je upravna jedinica Osmanskog Carstva u Slavoniji.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Sandžak Začasna · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Sarajevo · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Sava · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Slavonija · Vidi više »
Smederevo
Smederevo je grad u sjeveroistočnom dijelu Srbije i sjedište istoimene općine.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Smederevo · Vidi više »
Spahije
Spahije Spahije (tur.: sipahi; iz perz. sepah: „vojska”) su bili teška oklopna feudalna konjica Osmanskog Carstva, vrhunske kvalitete prema mjerilima onog doba.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Spahije · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Split · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Srbija · Vidi više »
Srednjovjekovna bosanska država
Srednjovjekovna bosanska država može se odnositi na.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Srednjovjekovna bosanska država · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Sredozemlje · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Srijem · Vidi više »
Srpanj
Srpanj Srpanj (lat. iulius) sedmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Srpanj · Vidi više »
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Srpska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Stari most u Mostaru
Stari most u Mostaru preko rijeke Neretve je UNESCO-ova svjetska baština koji je, kada je izgrađen, bio je najveća lučna konstrukcija na svijetu.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Stari most u Mostaru · Vidi više »
Stjepan Ostoja
Stjepan Ostoja (– 1418.), bosanski kralj u dva navrata od 1398.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Stjepan Ostoja · Vidi više »
Stjepan Tomaš Kotromanić
Stjepan Tomaš Kotromanić, poznat i kao Stipan Tomaš Ostojić (1411. – 1461.), prvi legalni bosanski kralj od 1444.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Stjepan Tomaš Kotromanić · Vidi više »
Stjepan Tomašević Kotromanić
Stjepan Tomašević Kotromanić (1438. – Jajce, 5. lipnja 1463.), posljednji kralj Bosne koji je vladao od 10.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Stjepan Tomašević Kotromanić · Vidi više »
Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Stogodišnji hrvatsko-turski rat,Dragutin Pavličević,, u:, pristupljeno 3.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Stogodišnji hrvatsko-turski rat · Vidi više »
Sulejman I.
Sulejman I. (6. studenoga 1494. – 7. rujna 1566.), zvani Veličanstveni (također na turskom: Süleyman I Kanuni, Zakonodavac) bio je osmanski sultan.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Sulejman I. · Vidi više »
Sultan
Portreti osmanskih sultana Sultan (arap. سلطان moćan čovjek, gospodar), naslov nekih islamskih vladara.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Sultan · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Svećenik · Vidi više »
Svištovski mir
Kuća sa spomen-pločom u kojoj je potpisan Svištovski mir Svištovski mir, mirovni sporazum potpisan u gradu Svištovu, 4. kolovoza 1791. godine između Habsburške monarhije i Osmanskog Carstva.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Svištovski mir · Vidi više »
Timarsko-spahijski sustav
Timarsko-spahijski sustav uobičajeni je naziv za vojno-feudalni sustav Osmanskog Carstva od 14. do 19. stoljeća.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Timarsko-spahijski sustav · Vidi više »
Trgovina
Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Trgovina · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Turci · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Turska · Vidi više »
Turska Hrvatska
Turska Hrvatska (označena zelenom graničnom crtom i riječima "Türkisch Kroatien") na karti iz 1791.g. prema austrijskom kartografu Franzu J.J. von Reillyju Zemljovid francuskog kartografa Jeana Janviera iz 1770-1771.g. sa slobodnom Hrvatskom (označenom žutom graničnom crtom na lijevoj strani) i dijelom Hrvatske pod Turcima (omeđenom isprekidanom crnom crtom kao "Croatie au Turc") Ilirskih pokrajina" iz 1813. Turska Hrvatska se nalazi između Bihaća i Jajca (u samom središtu zemljovida obrubljena zelenom bojom) Turska Hrvatska (žuta boja) na karti osmanskih osvajanja u Europi prema američkom kartografu A. Finleyu iz 1827. godine Turska Hrvatska (njem. Türkisch Kroatien, lat. Croatia Turcica, tal. Croazia turca, fr. Croatie av Turc) je ime za okupirane krajeve srednjovjekovne hrvatske države koji danas obuhvaćaju prostor cjelokupne zapadne Bosne pod nazivom Bosanska Krajina i Cazinska krajina.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Turska Hrvatska · Vidi više »
Tvrtko II. Kotromanić
Stjepan Tvrtko II.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Tvrtko II. Kotromanić · Vidi više »
Una
Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Una · Vidi više »
Valija
Valija je bio vizigotski kralj od 415. do 419. godinе.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Valija · Vidi više »
Velika Kladuša
Velika Kladuša je općina na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Velika Kladuša · Vidi više »
Veliki bosanski ustanak
Veliki bosanski ustanak bio je ustanak bosanskih feudalaca (ajana, aga i begova) na čelu s Huseinom-kapetanom Gradaščevićem (Zmaj od Bosne) protiv reformi u Osmanskom Carstvu koje je provodio sultan Mahmud II. B. Habul:: Stare tuzlanske porodice.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Veliki bosanski ustanak · Vidi više »
Veliki turski rat
Veliki bečki rat ili Rat Svete lige, također i Veliki turski rat naziv je za niz vojnih sukoba između Osmanskog Carstva i tadašnjih europskih sila, ujedinjenih u Svetu ligu.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Veliki turski rat · Vidi više »
Višegrad
Višegrad je grad i općina u istočnoj Bosni (BiH).
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Višegrad · Vidi više »
Virovitica
Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Virovitica · Vidi više »
Visoko (BiH)
Visoko je grad, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine u Zeničko-dobojskoj županiji.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Visoko (BiH) · Vidi više »
Vlasi
Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Vlasi · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Vojna krajina · Vidi više »
Vrbas
Vrbas je rijeka i pritoka Save u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, dugačka oko 250 km, s površinom sliva oko 5900 km².
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Vrbas · Vidi više »
Zapadna Europa
tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Zapadna Europa · Vidi više »
Zemun
Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Zemun · Vidi više »
Zvornik
Zvornik je grad i središte istoimene općine u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, s 14.584 stanovnika u gradu i 81.295 stanovnika u općini po popisu iz 1991.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Zvornik · Vidi više »
12. listopada
12.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 12. listopada · Vidi više »
1437.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1437. · Vidi više »
1443.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1443. · Vidi više »
1461.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1461. · Vidi više »
1463.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1463. · Vidi više »
1464.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1464. · Vidi više »
1482.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1482. · Vidi više »
1495.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1495. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 15. stoljeće · Vidi više »
1516.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1516. · Vidi više »
1517.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1517. · Vidi više »
1524.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1524. · Vidi više »
1528.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1528. · Vidi više »
1530.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1530. · Vidi više »
1566.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1566. · Vidi više »
1571.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1571. · Vidi više »
1580.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1580. · Vidi više »
1593.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1593. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 16. stoljeće · Vidi više »
1683.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1683. · Vidi više »
1697.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1697. · Vidi više »
1699.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1699. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 17. stoljeće · Vidi više »
1714.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1714. · Vidi više »
1716.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1716. · Vidi više »
1718.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1718. · Vidi više »
1735.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1735. · Vidi više »
1736.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1736. · Vidi više »
1737.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1737. · Vidi više »
1739.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1739. · Vidi više »
1788.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1788. · Vidi više »
1790.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1790. · Vidi više »
1791.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1791. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 18. stoljeće · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1815. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1850. · Vidi više »
1851.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1851. · Vidi više »
1852.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1852. · Vidi više »
1854.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1854. · Vidi više »
1856.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1856. · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1857. · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1858. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1860. · Vidi više »
1862.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1862. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1866. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1872. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1876. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1878. · Vidi više »
19. srpnja
19.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 19. srpnja · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 19. stoljeće · Vidi više »
19. svibnja
19.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 19. svibnja · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 1908. · Vidi više »
21. svibnja
21.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 21. svibnja · Vidi više »
4. kolovoza
4.
Novi!!: Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 4. kolovoza · Vidi više »
