Sadržaj
197 odnosi: Adni Mahmud-paša Anđelović, Aga, Aladža džamija u Foči, Alipašina džamija, Anđeo Zvizdović, Ancona, Aneksija, Antemurale Christianitatis, Antun Padovanski, Austrija, Austro-Ugarska, Azov, Željeznica, Čaršija, Česma (rijeka), Balkanski poluotok, Banja Luka, Barok, Beč, Beg, Beograd, Beogradski mir, Berlinski kongres, Bihać, Bitka kod Siska, Bošnjaci, Bobovac, Bosanska Dubica, Bosanska krajina, Bosanska Posavina, Bosanski Brod, Bosanski Novi, Bosanski pašaluk, Bosanski sandžak, Bosna, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Carigrad, Cazin, Crkva, Crkva bosanska, Crna Gora, Dalmacija, Danak, Džamija, Džizija, Desetina, Dobor Grad, Drugi srpski ustanak, Dubrovnik, ... Proširite indeks (147 više) »
- Islam u Bosni i Hercegovini
- Osmansko Carstvo
Adni Mahmud-paša Anđelović
Adni Mahmud-paša Anđelović (isto i Mahmud paša Hrvat)Safvet-beg Bašagić, Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini, Matica hrvatska, Zagreb, 1931., str.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Adni Mahmud-paša Anđelović
Aga
Ali-aga Kučukalić iz Brčkog Aga (turskom ağa, "vođa", "vladar", može biti pisano i kao agha) osmanski je vojni i administrativni čin.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Aga
Aladža džamija u Foči
Hasan Nazirova džamija (znana kao Aladža džamija), središnja je džamija Goraždanskog muftiluka, te najznačajniji objekt u Foči.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Aladža džamija u Foči
Alipašina džamija
Alipašina džamija u Sarajevu Alipašina džamija nalazi se u Sarajevu.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Alipašina džamija
Anđeo Zvizdović
Fra Anđeo Zvizdović (ili Zvjezdović; današnje Uskoplje, 1420. – Fojnica 7. lipnja 1498.) je bio hrvatski svećenik, franjevac, propovjednik i upravitelj Bosanske franjevačke kustodije.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Anđeo Zvizdović
Ancona
Ancona (staro hrv. ime Jakin), grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Marche; 101.909 stanovnika (2005.). Ancona se razvila amfiteatralno oko luke na sjeverozapadnim padinama planine Monte Conero (572 m).
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Ancona
Aneksija
Aneksija (lat. annexio: spajanje, pripajanje), silom izvršeno prisvojenje nekog područja, s namjerom trajnog pripojenja.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Aneksija
Antemurale Christianitatis
Latinski naslov Antemurale Christianitatis ("predziđe kršćanstva"), je papa Lav X. dao Hrvatskoj godine 1519. u pismu banu Petru Berislaviću.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Antemurale Christianitatis
Antun Padovanski
Sv.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Antun Padovanski
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Austrija
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Austro-Ugarska
Azov
Azov je grad u Rostovskoj oblasti u Ruskoj Federaciji.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Azov
Željeznica
ArgentiniŽeljeznica je grana kopnenog prometa koja koristi prometno sredstvo koje se kreće po stalno postavljenoj metalnoj podlozi - čeličnim tračnicama.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Željeznica
Čaršija
Tuzli Čaršija je dio grada, gotovo uvijek u samom središtu grada koji se uglavnom razvio u svom obliku i nazivu za vrijeme osmanske vladavine na Balkanu.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Čaršija
Česma (rijeka)
Česma je rijeka u Hrvatskoj, lijeva pritoka rijeke Lonje.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Česma (rijeka)
Balkanski poluotok
Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Balkanski poluotok
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Banja Luka
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Barok
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Beč
Beg
Beg (tur. bey, u prijevodu: »gospodin«) je naslov koji se tradicionalno koristio za vođe manjih turkijskih plemenskih grupa.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Beg
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Beograd
Beogradski mir
Beogradski mir (ruski: Белградский мир, turski: Belgrad antlaşması) bio je mirovni ugovor kojega su 18. rujna 1739. u Beogradu potpisali Osmansko Carstvo i Habsburška Monarhija.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Beogradski mir
Berlinski kongres
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Berlinski kongres
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Bihać
Bitka kod Siska
Bitka kod Siska bila je od 15. do 22. lipnja 1593. godine.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Bitka kod Siska
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Bošnjaci
Bobovac
Bobovac Bobovac je najznačajniji i najbolje utvrđeni grad u srednjovjekovnoj Bosni podignut na strmoj, stubastoj stijeni južnih padina planinskoga masiva Dragovskih i Mijakovskih poljica iznad ušća Mijakovske rijeke u Bukovicu, jugozapadno od Vareša.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Bobovac
Bosanska Dubica
Općina Bosanska Dubica (boš. / srp. Kozarska Dubica / Козарска Дубица) smještena je u sjeverozapadnom dijelu BiH na granici s Hrvatskom, 26 km udaljena od autoceste Zagreb – Beograd, glavnog putnog pravca koji spaja zapadnu s istočnom i jugoistočnom Europom.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Bosanska Dubica
Bosanska krajina
Približni teritorij Bosanske krajineNedostaje izvor Bosanske krajiine i područja koja se nekad smatraju njenim djelom Bosanska krajina je regija koja obuhvaća prostor zapadne Bosne i Hercegovine smještena oko tri veće rijeke: Una, Sana i Vrbas a proteže se od Jajca i Usore na istoku regije do Bihaća i Velike Kladuše na zapadu odnosno do rijeke Korane.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Bosanska krajina
Bosanska Posavina
Položaj Bosanske Posavine u BiH Bosanska Posavina regija je u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine te najveća nizina koja se na sjeveru proteže uz Savu.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Bosanska Posavina
Bosanski Brod
Bosanski Brod je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveru Republike Srpske u BiH, na desnoj obali rijeke Save.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Bosanski Brod
Bosanski Novi
Bosanski Novi (boš. / srp. Novi Grad / Нови Град) općina i grad, nalazi se u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Bosanski Novi
Bosanski pašaluk
Bosanski pašaluk je ime za važnu upravnu pokrajinu u Osmanskom Carstvu.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Bosanski pašaluk
Bosanski sandžak
Bosanski sandžak je bio upravnom jedinicom u Osmanskom Carstvu nastala nakon pada Bosanske Kraljevine, prvobitno u sklopu Rumelijskog ejaleta, od 1580.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Bosanski sandžak
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Bosna
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Bosna i Hercegovina
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Bugarska
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Carigrad
Cazin
Cazin je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine na križanju puteva koji vode od Bihaća prema Velikoj Kladuši, susjednoj Hrvatskoj i dalje prema zapadnoj Europi, zatim preko Rakovice prema Jadranskom moru i jugozapadno preko Bosanske Krupe prema Banjoj Luci, Tuzli i dalje prema istoku.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Cazin
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Crkva
Crkva bosanska
Crkva bosanska (lat. Ecclesia bosniensis) je bila autohtona crkva u Bosni koja je postojala tijekom srednjeg vijeka.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Crkva bosanska
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Crna Gora
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Dalmacija
Danak
Danak (lat. tributum) označava svaku materijalnu obavezu koju je kroz povijest neko naselje, grad ili država bilo dužno ispuniti u korist neke druge države.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Danak
Džamija
Džamija sultana Ahmeta, poznatija u Europi kao Plava džamija. Unutrašnjost Plave džamije. Džamija je islamska bogomolja, mjesto klanjanja, zajedničke molitve muslimana.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Džamija
Džizija
17. stoljeća. Džizija (tur. cizye; arap. ğizya, glavarina, danak), porez koji je u Osmanskom carstvu jednom godišnje plaćalo nemuslimansko stanovništvo, umjesto vojne obveze.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Džizija
Desetina
američkog ratnog zrakoplovstva na slici iz 2005. godine. Desetina je najmanja formacijska borbena postrojba.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Desetina
Dobor Grad
Dobor Grad je drevni grad u Usori, u Bosni, a nalazi se nekoliko kilometara južno od Modriče, s lijeve strane rijeke Bosne, na brdu Vučjaku.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Dobor Grad
Drugi srpski ustanak
Drugi srpski ustanak predstavlja drugu fazu Srpske revolucije protiv Osmanskog carstva, koja je izbila kratko po slomu Prvog srpskog ustanka 1804.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Drugi srpski ustanak
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Dubrovnik
Eugen Savojski
Eugen Savojski Grb plemićke obitelji Savoya Eugen Savojski (Pariz, 18. listopada 1663. – Beč, 21. travnja 1736.), bio je princ, austrijski vojskovođa i državnik.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Eugen Savojski
Ferhadija džamija u Banjoj Luci
Ferhat-pašina džamija (znana kao Ferhadija džamija), središnja je džamija Banjalučkog muftiluka, te najznačajniji objekt u Banjoj Luci.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Ferhadija džamija u Banjoj Luci
Ferman
Mahmuda I. iz 1741. godine Ferman (tur. fermān od staroprezijskog framānā) u Osmanskom Carstvu pisana sultanova naredba, zapovijed, dekret ili diploma.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Ferman
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Feudalizam
Foča
Foča je grad i do posljednjeg rata druga površinom po veličini općina u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Foča
Fojnica
Fojnica je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Fojnica
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Francuska revolucija
Franjevačka provincija Bosna Srebrena
Franjevačka provincija Bosna Srebrena početkom 18. stoljeća Bosna Srebrena je franjevačka provincija i jedina od svih ustanova bosanske srednjovjekovne države koja se uspjela očuvati sve do današnjih dana.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Franjevačka provincija Bosna Srebrena
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Franjevci
Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva
Fridrik III. (Innsbruck, 21. rujna 1415. – Linz, 19. kolovoza 1493.), car Svetog Rimskog Carstva (1452. – 1493.), austrijski nadvojvoda (kao Fridrik V., 1424. – 1493.) i kralj Njemačke (kao Fridrik IV., 1440. – 1493.) iz dinastije Habsburg.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva
Gabela
Gabela je naseljeno mjesto u gradu Čapljini, Federacija BiH, BiH.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Gabela
Gazi Husrev-begova džamija
Gazi Husrev-begova džamija (znana kao Begova džamija), središnja je džamija Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, te jedna od od najvažnijih džamija u Bosni i Hercegovini i na Balkanu.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Gazi Husrev-begova džamija
Gazi Husrev-begova medresa
Gazi Husrev-begova medresa je najstarija odgojno-obrazovna institucija u Bosni i Hercegovini i jedna od rijetkih u svijetu koja u kontinuitetu radi više od 480 godina.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Gazi Husrev-begova medresa
Gradačac
Gradačac je grad u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, sastavni dio Tuzlanske županije.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Gradačac
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Grčka
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Habsburška Monarhija
Habsburško-turski rat 1788. – 1791.
Habsburško-turski rat 1788.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Habsburško-turski rat 1788. – 1791.
Hercegovački pašaluk
Hercegovački pašaluk je bio osmanska provincija od 1833.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Hercegovački pašaluk
Hercegovački ustanak (1875. – 1878.)
Narodna nošnja iz Hercegovine (lijevo) i Bosne u vrijeme ustanka. Hercegovački ustanak (1875. – 1878.), Bosansko-hercegovački ustanak ili Nevesinjska puška bio je pretežno srpski ustanak podignut u okolini Nevesinja 1875. godine protiv osmanske vlasti, koji se ubrzo proširio na cijelu Bosnu i Hercegovinu.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Hercegovački ustanak (1875. – 1878.)
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Hercegovina
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Hrvatska
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću
Karta Osmanskog Carstva 1481. – 1683. Hrvatska i Bosanski pašaluk oko 1606. Osmanska vladavina na području današnje Hrvatske označava razdoblje hrvatske povijesti u kojem su se dijelovi današnjeg državnog područja Hrvatske nalazili pod vlašću Osmanskog Carstva.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću
Husein Gradaščević
Husein-beg Gradaščević (Gradačac, 31. kolovoza 1802. – Istanbul, 17. kolovoza 1834.) je bio bosanski paša, gradačački kapetan i vakif iz bošnjačke begovske obitelji Gradaščević, te jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih političara, kako u 19.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Husein Gradaščević
Ilirske pokrajine
Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Ilirske pokrajine
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Islam
Istočna Hercegovina
Istočna Hercegovina je mikroregija u Hercegovini.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Istočna Hercegovina
Ivan Musić
don Ivan Musić Ivan Musić (Klobuk, Ljubuški, 24. prosinca 1848. – Beograd, 1888.) bio je hrvatski katolički svećenik, vojvoda, vođa ustanka protiv Osmanlija.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Ivan Musić
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Jadransko more
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Jajce
Janjičari
Janjičari Janjičari su bili vojnici pješaci Osmanskog Carstva, naoružani isprva lukom i strijelom, a kasnije tijekom 15. st.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Janjičari
Jelena Branković (Mara)
Marija Branković (poznata i kao kraljica Mara i Jelena; 1447. – nakon 1495.), posljednja bosanska kraljica, bila je supruga kralja Stjepana Tomaševića.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Jelena Branković (Mara)
Josip Filipović
Josip barun Filipović Filipsberški (njemački: Joseph Freiherr Philippovich von Philippsberg), (Gospić, 28. travnja 1819. – Prag, 6. kolovoza 1889.), hrvatski plemić i austrijski general, jedan od najvećih hrvatskih vojskovođa.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Josip Filipović
Josip II., car Svetog Rimskog Carstva
Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva
Kapitalizam
Kapitalizam je ekonomski i društveni sustav u kojem su kapital, zemlja i sredstva za proizvodnju privatno vlasništvo; rad, dobra i izvori resursi trguju se na tržištima; i zarada, nakon oporezivanja, podijeljena je vlasnicima ili uložena u tehnologiju i industriju.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Kapitalizam
Katarina Kosača-Kotromanić
Katarina Kosača-Kotromanić (Blagaj, 1424. – Rim, 25. listopada 1478.), bila je kraljica Bosne, kao supruga kralja Stjepana Tomaša Kotromanića, pretposljednjeg bosanskog kralja.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Katarina Kosača-Kotromanić
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Katoličanstvo
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Katolička Crkva
Kliški sandžak
Kliški sandžak, odnosno sandžak kliški, hrvatski i primorski (kako je glasilo u pismu kliškog sandžak-bega Ferhada 1558.), bila je upravna jedinica u Turskom Carstvu, u sklopu Bosanskog pašaluka.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Kliški sandžak
Klis
JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Klis
Ključ (BiH)
Ključ je općina u sjeverozapadnom dijelu Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Ključ (BiH)
Kmetstvo
Riječ kmet dolazi od latinske riječi u franačkom značenju »čovjek iz kraljeve ili velikaševe pratnje«.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Kmetstvo
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Knin
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Književnost
Konjic
Konjic je grad na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Konjic
Kordun
Kordun je mikroregija u središnjoj Hrvatskoj.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Kordun
Kraljeva Sutjeska
Kraljeva Sutjeska je naseljeno mjesto u općini Kakanj, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Kraljeva Sutjeska
Krčko-lički sandžak
Krčki ili Lički sandžak bila je upravna jedinica Osmanskog Carstva nastala izdvajanjem iz Kliškog sandžaka, a o godini njegova osnivanja mišljenja se razilaze.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Krčko-lički sandžak
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Kršćanstvo
Krbavska bitka
Krbavska bitka (nazvana i Bitka Hrvata) (9. rujna 1493. godine) dogodila se je na Krbavskom polju u Lici (Krbavi), u kojoj je bosanski sandžak-beg Hadum Jakub-paša porazio hrvatsku feudalnu vojsku pod zapovjedništvom bana Emerika Derenčina.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Krbavska bitka
Kreševo (BiH)
Kreševo je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine poznata kao bosanski kraljevski grad te glasovitom franjevačkom samostanu iz 14. stoljeća.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Kreševo (BiH)
Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva
Leopold II., punim imenom Peter Leopold Joseph Anton Joachim Pius Gotthard (Beč, 5. svibnja 1747. – Beč, 1. ožujka 1792.), treći sin Marije Terezije i cara Franje Stjepana Lotarinškog, veliki vojvoda Toskane (1765. - 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj (1790.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Lika
Lipanj
Lipanj Lipanj (lat. junius) šesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Lipanj
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Mađarska
Mahala
19. stoljeća Mahala (albanski: mahallë, ili mëhallë ili mëhalla, bugarski: махала, grčki: μαχαλάς, makedonski: маало ili маалa, aromunski: mãhãlã, rumunjski: mahala, romski: mahalla, turski: mahalle) je riječ koja znači gradska četvrt ili zaselak, i u upotrebi je bila (i još je uvijek) po čitavom Balkanu, Turskoj, Bliskom Istoku i južnim državama nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Mahala
Makarije Sokolović
Makarije Sokolović (srp. ćir. Макарије Соколовић) je bio prvi patrijarh Srpske pravoslavne crkve kada je ona obnovljena kao Pećka patrijarhija 1557. godine.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Makarije Sokolović
Mala Kladuša
Mala Kladuša je naseljeno mjesto u općini Velika Kladuša, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Mala Kladuša
Matija Korvin
Grb Matije Korvina Matija Korvin, poznat i kao Matijaš (Kolozsvár, 23. veljače 1443. – Beč, 6. travnja 1490.), hrvatsko-ugarski kralj (1458. – 1490.), protukralj Češke (1469. – 1490.). Osvojio je dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao iz Beča s naslovom austrijskog vojvode (1485.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Matija Korvin
Medresa
Medresa Reis Džemaludin ef. Čaušević u Cazinu Medresa (ar.: مدارس), srednja je odgojno-obrazovna institucija, koja djeluje pri Islamskoj zajednici.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Medresa
Mehmed II.
Mehmed II. Mehmed II zvani el-Fatih (Osvajač) (29/30. ožujka 1432. – 3. svibnja 1481.) bio je osmanski sultan.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Mehmed II.
Mehmed-paša Sokolović
Mehmed-paša Sokolović (Sokolovići pokraj Rudog, 1505. ili 1506. – Istanbul, 11. listopada 1579.), jedan je od velikih bosansko-osmanskih vojskovođa.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Mehmed-paša Sokolović
Mir u Srijemskim Karlovcima
Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Mir u Srijemskim Karlovcima
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Mletačka Republika
Mohačka bitka
Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Mohačka bitka
Monošterska bitka 1664.
Monošterska bitka (mađarski: Szentgotthárdi csata, njemački: Schlacht bei Sankt Gotthard, ili Schlacht bei Mogersdorf, prekomurski: Monošterska bitva, slovenski: Bitka pri Monoštru) bitka je koja se 1. kolovoza 1664. godine odigrala kod Monoštra (mađarski: Szentgotthárd), u Željezanskoj županiji između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Monošterska bitka 1664.
Most Mehmed-paše Sokolovića
Most Mehmed-paše Sokolovića ili Stari most u Višegradu se nalazi u gradu Višegradu blizu granice između Bosne i Hercegovine i Srbije i predstavlja jedno od najmonumentalnijih djela arhitekture koja je nastala u razdoblju od 15. do 19. stoljeća u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Most Mehmed-paše Sokolovića
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Mostar
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Musliman
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Napoleon Bonaparte
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Napoleonski ratovi
Nevesinje
Nevesinje je općina na jugoistoku Bosne i Hercegovine, u istočnoj Hercegovini Nevesinje pripada entitetu Republici Srpskoj.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Nevesinje
Nikola Iločki
Nikola Iločki (mađ.: Újlaki Miklós; 1410. – 1477.), hrvatsko-mađarsko-bosanski velikaš, mačvanski ban (1430. – 1477.), vojvoda Transilvanije (1441. – 1458. i 1462. – 1465.), hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban (1472.) i titularni bosanski kralj (1471. – 1476.).
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Nikola Iločki
Njemačko Carstvo
Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenoga 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Njemačko Carstvo
Obrt
Kovač Bačvar Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa Zakonom.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Obrt
Omer-paša Latas
Omer-paša Latas (1806. – 1871.) Omer-paša Latas (zaselak Latasi u Janjoj Gori u Lici, 24. rujna 1806. – Istanbul, 18. travnja 1871.), mušir (maršal) osmanske vojske srpskog podrijetla.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Omer-paša Latas
Opsada Beča 1683.
Opsada Beča ili Druga bitka kod Beča (njem.: Schlacht am Kahlenberg, polj.: Bitwa pod Wiedniem ili Odsiecz Wiedeńska, tur.: İkinci Viyana Kuşatması, ukr.: Віденська відсіч / Viděns'ka Vidsič) naziv je za događaj koji se odvijao u razdoblju od 14. srpnja do 12. rujna 1683.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Opsada Beča 1683.
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Osijek
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Osmansko Carstvo
Oton Knezović
Oton (Andrija) Knezović (Crnopod, Ljubuški, 27. siječnja 1889. – Chicago, SAD, 19. listopada 1964.), hrvatski katolički svećenik, redovnik franjevac, književni povjesničar, publicist i esejist iz Hercegovine,Mirko Marjanović: Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas, Sarajevo, 2001.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Oton Knezović
Pad Bobovca
Bobovac u svibnju Kraljevski grad Bobovac u središnjoj Bosni, sjeverno od Kraljeve Sutjeske, Podignut je na strmoj Bobovačkoj kosi i na brežuljku Vis.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Pad Bobovca
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Papa
Peć (grad)
Središte grada Peći (2014.) Položaj općine Peć u okviru Kosova Peć (albanski: Pëjë, srpski: Пећ, turski: Ipek) je grad na zapadu Kosova, smješten na rječici Pećkoj Bistrici, sa zlatarskim obrtima, drvnom, prehrambenom i kožarskom industrijom.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Peć (grad)
Petar Berislavić
Ivana Meštrovića iz 1933. godine. Petar Berislavić (mađ. Beriszló; Trogir, 1475. – Vražja gora kraj Korenice, 20. svibnja 1520.) bio je hrvatski ban, vesprimski biskup, kardinal i vojskovođa iz roda Berislavića Trogirskih.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Petar Berislavić
Pio II.
Pio II., (18. listopada 1405., Corsignano, danas Pienza – 14. kolovoza 1464., Ancona) papa od 19. kolovoza 1458. do 14. kolovoza 1464. godine.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Pio II.
Požarevački mir
Požarevački mir je sklopljen između Habsburške Monarhije, Osmanskog Carstva i Venecije 21. srpnja 1718. godine na završetku Habsburško-turskog rata 1716. – 1718. i nakon velikih pobjeda princa Eugena Savojskog u bitkama pred Petrovaradinom 1716.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Požarevački mir
Požeški sandžak
Požeški sandžak bila je upravna jedinica u Osmanskom Carstvu, stvorena nakon što su osmanske snage pri jednom valu osvajanja osvajanja istočne Hrvatske osvojili Požegu i obranili osvojeni prostor između Drave i Save 1537. godine.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Požeški sandžak
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Požega
Porez
Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Porez
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Pravoslavlje
Protektorat
Protektorat je formalno pokroviteljstvo jače države nad slabijom, a zapravo oblik zavisnosti jedne države od druge koju je najčešće (iako ne uvijek) jača nametnula silom.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Protektorat
Prvi srpski ustanak
250px Prvi srpski ustanak je bio ustanak Srba u Beogradskom pašaluku protiv Turaka u razdoblju od 1804. do 1813. godine.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Prvi srpski ustanak
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Religija
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Renesansa
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Rim
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Rusija
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Rusko Carstvo
Sandžak
Srbiji i Crnoj Gori Zemljovid Sandžaka Etnički zemljovid Sandžačkih općina Eng icon Sandžak je zemljopisno područje administrativno podjeljeno između Srbije i Crne Gore.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Sandžak
Sandžak (teritorijalna jedinica)
Sandžak (tur.: sancak.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Sandžak (teritorijalna jedinica)
Sandžak Začasna
Sandžak Začasna, sandžak Čazma, sandžak Pakrac, odnosno sandžak Cernik, kako se sve nazivao ovaj sandžak, bila je upravna jedinica Osmanskog Carstva u Slavoniji.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Sandžak Začasna
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Sarajevo
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Sava
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Slavonija
Smederevo
Smederevo je grad u sjeveroistočnom dijelu Srbije i sjedište istoimene općine.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Smederevo
Spahije
Spahije Spahije (tur.: sipahi; iz perz. sepah: „vojska”) su bili teška oklopna feudalna konjica Osmanskog Carstva, vrhunske kvalitete prema mjerilima onog doba.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Spahije
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Split
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Srbi
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Srbija
Srednjovjekovna bosanska država
Srednjovjekovna bosanska država može se odnositi na.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Srednjovjekovna bosanska država
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Sredozemlje
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Srijem
Srpanj
Srpanj Srpanj (lat. iulius) sedmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Srpanj
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Srpska pravoslavna Crkva
Stari most u Mostaru
Stari most u Mostaru preko rijeke Neretve je UNESCO-ova svjetska baština koji je, kada je izgrađen, bio je najveća lučna konstrukcija na svijetu.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Stari most u Mostaru
Stjepan Ostoja
Stjepan Ostoja (– 1418.), bosanski kralj u dva navrata od 1398.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Stjepan Ostoja
Stjepan Tomaš Kotromanić
Stjepan Tomaš Kotromanić, poznat i kao Stipan Tomaš Ostojić (1411. – 1461.), prvi legalni bosanski kralj od 1444.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Stjepan Tomaš Kotromanić
Stjepan Tomašević Kotromanić
Stjepan Tomašević Kotromanić (1438. – Jajce, 5. lipnja 1463.), posljednji kralj Bosne koji je vladao od 10.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Stjepan Tomašević Kotromanić
Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Stogodišnji hrvatsko-turski rat,Dragutin Pavličević,, u:, pristupljeno 3.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Sulejman I.
Sulejman I. (6. studenoga 1494. – 7. rujna 1566.), zvani Veličanstveni (također na turskom: Süleyman I Kanuni, Zakonodavac) bio je osmanski sultan.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Sulejman I.
Sultan
Portreti osmanskih sultana Sultan (arap. سلطان moćan čovjek, gospodar), naslov nekih islamskih vladara.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Sultan
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Svećenik
Svištovski mir
Kuća sa spomen-pločom u kojoj je potpisan Svištovski mir Svištovski mir, mirovni sporazum potpisan u gradu Svištovu, 4. kolovoza 1791. godine između Habsburške monarhije i Osmanskog Carstva.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Svištovski mir
Timarsko-spahijski sustav
Timarsko-spahijski sustav uobičajeni je naziv za vojno-feudalni sustav Osmanskog Carstva od 14. do 19. stoljeća.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Timarsko-spahijski sustav
Trgovina
Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Trgovina
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Turci
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Turska
Turska Hrvatska
Turska Hrvatska (označena zelenom graničnom crtom i riječima "Türkisch Kroatien") na karti iz 1791.g. prema austrijskom kartografu Franzu J.J. von Reillyju Zemljovid francuskog kartografa Jeana Janviera iz 1770-1771.g. sa slobodnom Hrvatskom (označenom žutom graničnom crtom na lijevoj strani) i dijelom Hrvatske pod Turcima (omeđenom isprekidanom crnom crtom kao "Croatie au Turc") Ilirskih pokrajina" iz 1813.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Turska Hrvatska
Tvrtko II. Kotromanić
Stjepan Tvrtko II.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Tvrtko II. Kotromanić
Una
Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Una
Valija
Valija je bio vizigotski kralj od 415. do 419. godinе.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Valija
Velika Kladuša
Velika Kladuša je općina na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Velika Kladuša
Veliki bosanski ustanak
Veliki bosanski ustanak bio je ustanak bosanskih feudalaca (ajana, aga i begova) na čelu s Huseinom-kapetanom Gradaščevićem (Zmaj od Bosne) protiv reformi u Osmanskom Carstvu koje je provodio sultan Mahmud II. B. Habul:: Stare tuzlanske porodice.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Veliki bosanski ustanak
Veliki turski rat
Veliki bečki rat ili Rat Svete lige, također i Veliki turski rat naziv je za niz vojnih sukoba između Osmanskog Carstva i tadašnjih europskih sila, ujedinjenih u Svetu ligu.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Veliki turski rat
Višegrad
Višegrad je grad i općina u istočnoj Bosni (BiH).
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Višegrad
Virovitica
Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Virovitica
Visoko (BiH)
Visoko je grad, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine u Zeničko-dobojskoj županiji.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Visoko (BiH)
Vlasi
Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Vlasi
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Vojna krajina
Vrbas
Vrbas je rijeka i pritoka Save u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, dugačka oko 250 km, s površinom sliva oko 5900 km².
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Vrbas
Zapadna Europa
tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Zapadna Europa
Zemun
Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Zemun
Zvornik
Zvornik je grad i središte istoimene općine u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, s 14.584 stanovnika u gradu i 81.295 stanovnika u općini po popisu iz 1991.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i Zvornik
12. listopada
12.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 12. listopada
19. srpnja
19.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 19. srpnja
19. svibnja
19.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 19. svibnja
21. svibnja
21.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 21. svibnja
4. kolovoza
4.
Pogledaj Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu i 4. kolovoza
Vidi također
Islam u Bosni i Hercegovini
- Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu
- Gazi Husrev-begov hanikah
- Gazi Husrev-begova medresa
- Islam u Bosni i Hercegovini
- Islamska deklaracija
- Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini
- Osmansko osvajanje Bosne
- Zborište (Velika Kladuša, BiH)
Osmansko Carstvo
- Šejh-ul-islam
- Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu
- Grb Osmanskog Carstva
- Neoosmanizam
- Osmansko Carstvo