Sličnosti između Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Srednjovjekovna Srbija
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Srednjovjekovna Srbija imaju 39 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Avari, Časlav Klonimirović, Balkan, Bar (grad), Bizant, Bodin, Bugari, Bugarska, Carigrad, Crvena Hrvatska, Dubrovnik, Dukljansko Kraljevstvo, Građanski rat, Heraklije, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Humska zemlja, Konstantin VII. Porfirogenet, Kotor, Kršćanstvo, Manuel I. Komnen, Miroslav, Mletačka Republika, Nemanjići, Neretva, Neretvanska kneževina, Raška, Raška (država), Rim, Samuilo, Srbi, ..., Srbija, Stefan Nemanja, Ston, Sveti Sava, Travunija, Trebinje, Ulcinj, Usora i Soli, Višeslav. Proširite indeks (9 više) »
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Avari i Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku · Avari i Srednjovjekovna Srbija ·
Časlav Klonimirović
location.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Časlav Klonimirović · Srednjovjekovna Srbija i Časlav Klonimirović ·
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Balkan i Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku · Balkan i Srednjovjekovna Srbija ·
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Bar (grad) i Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku · Bar (grad) i Srednjovjekovna Srbija ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku · Bizant i Srednjovjekovna Srbija ·
Bodin
Bodin (cnr. Бодин), također u povijesnim izvorima i Konstantin Bodin (grč. Κωνσταντίνος Βοδινός, lat. Bodinus-Constantin Bodinus, bug. Константин Бодин), iz dinastije Vojislavljevića, jedan od najznačajnijih vladara u crnogorskoj nacionalnoj povijesti, vladao Dukljanskim kraljevstvom od 1082. do 1099. godine.
Bodin i Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku · Bodin i Srednjovjekovna Srbija ·
Bugari
Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Bugari · Bugari i Srednjovjekovna Srbija ·
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Bugarska · Bugarska i Srednjovjekovna Srbija ·
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Carigrad · Carigrad i Srednjovjekovna Srbija ·
Crvena Hrvatska
Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea) u nekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke Cetine do Valone, te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Crvena Hrvatska · Crvena Hrvatska i Srednjovjekovna Srbija ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Dubrovnik · Dubrovnik i Srednjovjekovna Srbija ·
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Dukljansko Kraljevstvo · Dukljansko Kraljevstvo i Srednjovjekovna Srbija ·
Građanski rat
Građanski rat je oružana borba suprotstavlienih društvenih grupa unutar jedne države, borba građana koji su bili podčinjeni istoj državnoj vlasti.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Građanski rat · Građanski rat i Srednjovjekovna Srbija ·
Heraklije
Heraklije Heraklije I. (grč. Ἡραϰλεῖος, Hērakleῖos) (Kapadocija, 575. – Carigrad, 11. veljače 641.), bizantski car (610. – 641.), osnivač dinastije koja je vladala Bizantom od 610.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Heraklije · Heraklije i Srednjovjekovna Srbija ·
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Srednjovjekovna Srbija ·
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Humska zemlja · Humska zemlja i Srednjovjekovna Srbija ·
Konstantin VII. Porfirogenet
Konstantin VII.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Konstantin VII. Porfirogenet · Konstantin VII. Porfirogenet i Srednjovjekovna Srbija ·
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Kotor · Kotor i Srednjovjekovna Srbija ·
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Kršćanstvo · Kršćanstvo i Srednjovjekovna Srbija ·
Manuel I. Komnen
Manuel I. Komnen ili Emanuel I. (grč. Μανουὴλ ὁ Κομνηνός, Manouḕl ho Komnēnós) (?, 1118. – Carigrad, 24. rujna 1180.), bizantski car (1143. – 1180.) i jedan od posljednjih moćnih bizantskih vladara.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Manuel I. Komnen · Manuel I. Komnen i Srednjovjekovna Srbija ·
Miroslav
location.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Miroslav · Miroslav i Srednjovjekovna Srbija ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Mletačka Republika · Mletačka Republika i Srednjovjekovna Srbija ·
Nemanjići
Grb Nemanjića Nemanjići su srpska srednjovjekovna Vlastela koja je najduže vladala Srbijom (Raškom).
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Nemanjići · Nemanjići i Srednjovjekovna Srbija ·
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Neretva · Neretva i Srednjovjekovna Srbija ·
Neretvanska kneževina
Neretvanska kneževina je bila starohrvatska država na području današnje južne Hrvatske (splitsko-dalmatinska županija i dubrovačko-neretvanska županija).
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Neretvanska kneževina · Neretvanska kneževina i Srednjovjekovna Srbija ·
Raška
* Raška (država), srednjovjekovna srpska država.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Raška · Raška i Srednjovjekovna Srbija ·
Raška (država)
Raška je bila srednjovjekovna država Srba i sinonim je za ranu Srbiju.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Raška (država) · Raška (država) i Srednjovjekovna Srbija ·
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Rim · Rim i Srednjovjekovna Srbija ·
Samuilo
Samuilova država Samuilova tvrđava u Ohridu Samuilo (bugarski: Самуил, crkvenoslavenski: Самоилъ) bio je car Prvog Bugarskog Carstva od 997.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Samuilo · Samuilo i Srednjovjekovna Srbija ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Srbi · Srbi i Srednjovjekovna Srbija ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Srbija · Srbija i Srednjovjekovna Srbija ·
Stefan Nemanja
Stefan Nemanja (crkvenoslavenski: Стѣфань, srpski: Стефан Немања), crkveno ime sveti Simeon, Ribnica (Podgorica), današnja Crna Gora, 1113. - Hilandar, današnja Grčka, 13. veljače 1199.), bio je veliki župan raški 1166. – 1196., rodonačelnik srpske kraljevske loze Nemanjića.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Stefan Nemanja · Srednjovjekovna Srbija i Stefan Nemanja ·
Ston
Zidine u Stonu Stonska solana Crkva stradala u potresu 1996. Ston je naselje i općina u Hrvatskoj.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Ston · Srednjovjekovna Srbija i Ston ·
Sveti Sava
Sveti Sava Sveti Sava (narodno ime Rastko Nemanjić; 1169. Trnovo, Bugarska, 14. siječnja 1236.) je bio prvi srpski arhiepiskop, najmlađi sin Stefana Nemanje, brat kraljeva Vukana i Stefana Prvovenčanog svetac je Srpske pravoslavne crkve kao i nekolicine drugih pravoslavnih crkvi.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Sveti Sava · Srednjovjekovna Srbija i Sveti Sava ·
Travunija
Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Travunija · Srednjovjekovna Srbija i Travunija ·
Trebinje
Trebinje je grad u Istočnoj Hercegovini, u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Trebinje · Srednjovjekovna Srbija i Trebinje ·
Ulcinj
Ulcinj (na crnogor. ćiril. Улцињ, albanski: Ulqini, talijanski: Dulcigno) u Crnoj Gori, najjužniji grad i općina na crnogorskom primorju.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Ulcinj · Srednjovjekovna Srbija i Ulcinj ·
Usora i Soli
Banovine Usora i Soli u srednjem vijeku Nastanak vojvodine Usore Usora i Soli, područje u sjeveroistočnoj Bosni u srednjem vijeku koje je nerijetko na čelu imalo svog posebnog bana.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Usora i Soli · Srednjovjekovna Srbija i Usora i Soli ·
Višeslav
Krstionica kneza VišeslavaVišeslav je bio knez primorskih Hrvata, na području Primorske Hrvatske oko godine 800., premda se ne zna koliko je područje bilo pod njegovom vlašću.
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Višeslav · Srednjovjekovna Srbija i Višeslav ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Srednjovjekovna Srbija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Srednjovjekovna Srbija
Usporedba između Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Srednjovjekovna Srbija
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku ima 145 odnose, a Srednjovjekovna Srbija ima 219. Kao što im je zajedničko 39, Jaccard indeks 10.71% = 39 / (145 + 219).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku i Srednjovjekovna Srbija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: