Božidar Kalmeta i Hrvatska

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Božidar Kalmeta i Hrvatska

Božidar Kalmeta vs. Hrvatska

Božidar Kalmeta (Zadar, 15. siječnja 1958.), hrvatski političar, bivši ministar mora, prometa i infrastrukture u Vladi Republike Hrvatske. Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Autocesta A1

Autocesta A1, neslužbeno od pojedinih novinara zvana Dalmatina, Croatica, Jadransko-jonska, a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća i Autocesta kralja Tomislava, najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Pločama. Nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku je planiran, dijelom u izgradnji i trebao bi biti gotov do 2029. godine. Neki od većih (zahtjevnijih) objekata na autocesti su.

Autocesta A1 i Božidar Kalmeta · Autocesta A1 i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Božidar Kalmeta i Hrvatska demokratska zajednica · Hrvatska i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 2003.

Zakonu iz 1999) Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održali su se 23. studenog 2003. godine.

Božidar Kalmeta i Hrvatski parlamentarni izbori 2003. · Hrvatska i Hrvatski parlamentarni izbori 2003. · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 2007.

Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održani su 25. studenog 2007. godine, odnosno 24.

Božidar Kalmeta i Hrvatski parlamentarni izbori 2007. · Hrvatska i Hrvatski parlamentarni izbori 2007. · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Božidar Kalmeta i Hrvatski sabor · Hrvatska i Hrvatski sabor · Vidi više »

Ivo Sanader

Dr.

Božidar Kalmeta i Ivo Sanader · Hrvatska i Ivo Sanader · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Božidar Kalmeta i Talijanski jezik · Hrvatska i Talijanski jezik · Vidi više »

Vlada Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.

Božidar Kalmeta i Vlada Republike Hrvatske · Hrvatska i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Božidar Kalmeta i Zadar · Hrvatska i Zadar · Vidi više »

Zadarska županija

Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.

Božidar Kalmeta i Zadarska županija · Hrvatska i Zadarska županija · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Božidar Kalmeta i Zagreb · Hrvatska i Zagreb · Vidi više »

15. siječnja

15.

15. siječnja i Božidar Kalmeta · 15. siječnja i Hrvatska · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

1993. i Božidar Kalmeta · 1993. i Hrvatska · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

1995. i Božidar Kalmeta · 1995. i Hrvatska · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

2003. i Božidar Kalmeta · 2003. i Hrvatska · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

2008. i Božidar Kalmeta · 2008. i Hrvatska · Vidi više »