Brže od pregledniku!Sličnosti između Božićna pobuna i Crnogorska povijest
Božićna pobuna i Crnogorska povijest imaju 55 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Alaj-barjak, Austro-Ugarska, Šćepan Mijušković, Cetinje, Crna Gora, Crnogorci, Crnogorska narodna skupština, Crnogorska narodna vojska 1879. – 1912., Crnogorska pravoslavna Crkva, Crnogorska vojska 1919. – 1921., Crnogorski jezik, Crnogorski komiti, Danilovgrad, Francuska, General, Kapitulacija, Kolašin, Kosovo, Kotor, Kraljevina Crna Gora, Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Srbija, Krsto Popović, Milo Đukanović, Ministarsko vijeće Crne Gore, Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića (knjiga), Nikšić, Nikola I. Petrović Njegoš, Okupacija, ..., Pariška mirovna konferencija 1919., Peć, Podgorička skupština, Podgorica, Pravoslavlje, Pravoslavna crkva, Prvi svjetski rat, Rim, Rovca, Satnik, Savo Raspopović, Sekula Drljević, Siječanj, Skadar, Srbi, Srbija, Sveti Petar Cetinjski, Topništvo, Vojvoda, 1916., 1918., 1921., 1929., 1941., 21. svibnja. Proširite indeks (25 više) »
Alaj-barjak
Crnogorska državna i glavna vojna zastava Crnogorci kreću u rat s Alaj-barjakom na čelu (Kolašin, 1912. goodine) Alaj-barjak na tvrđavi u Skadru (1913.) Alaj-barjak na crnogor. ćirlil. Алај-барјак je naziv državne i glavne vojne zastave Crne Gore do 1918. godine.
Alaj-barjak i Božićna pobuna · Alaj-barjak i Crnogorska povijest ·
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Božićna pobuna · Austro-Ugarska i Crnogorska povijest ·
Šćepan Mijušković
Šćepan Mijušković, na crnogor. ćiril. Шћепан Мијушковић, (Kuna, Pješivci, Nikšić) 1872. - Nikšić, 21. veljače 1924.), bio je crnogorski časnik - komandir (hr. bojnik), ratni heroj, član Crnogorske stranke, nositelj najviših crnogorskih vojnih odličja, borac ''Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore'' kojega su svirepo ubile srpske vlasti kao protivnika prisajedinjenja Kraljevine Crne Gore.
Šćepan Mijušković i Božićna pobuna · Šćepan Mijušković i Crnogorska povijest ·
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Božićna pobuna i Cetinje · Cetinje i Crnogorska povijest ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Božićna pobuna i Crna Gora · Crna Gora i Crnogorska povijest ·
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Božićna pobuna i Crnogorci · Crnogorci i Crnogorska povijest ·
Crnogorska narodna skupština
Crnogorska narodna skupština, od 1905. godine najviše narodno, zastupničko i zakonodavno tijelo Kraljevine Crne Gore, ustrojeno je Ustavom Kneževine (crnogorski Knjaževine) također iz 1905.
Božićna pobuna i Crnogorska narodna skupština · Crnogorska narodna skupština i Crnogorska povijest ·
Crnogorska narodna vojska 1879. – 1912.
Crnogorski vojni krstaš-barjak izrešetan mecima nakon pobjeda u ratovima 1876. – 1878. Nakon vojnih uspjeha u ratovima 1876. – 1878. tijekom kojih je Kneževina Crna Gora uvećana za veliki teritorij, od rijeke Tare na sjeveru do Jadranskoga mora na jugu (oslobođeni gradovi ili varoši Podgorica, Nikšić, Kolašin, Andrijevica, Bar i Ulcinj), godine 1880. pristupilo se reorganiziranju Crnogorske vojske.
Božićna pobuna i Crnogorska narodna vojska 1879. – 1912. · Crnogorska narodna vojska 1879. – 1912. i Crnogorska povijest ·
Crnogorska pravoslavna Crkva
''Grb Crnogorske pravoslavne Crkve'' Crnogorska pravoslavna Crkva (crnogorska ćirilica: Црногорска православна Црква) sa sjedištem u prijestolnici Cetinje obnovljena listopada 1993. godine, nakon što je stvarno 1918. a službeno 1920. godine bila ukinuta kao dotad kanonski autokefalna crkva – samostalna pravoslavna Crkva.
Božićna pobuna i Crnogorska pravoslavna Crkva · Crnogorska povijest i Crnogorska pravoslavna Crkva ·
Crnogorska vojska 1919. – 1921.
''Jedna postrojba Crnogorske vojske u Gaeti'' Alaj barjak, državna i vojna zastava Kraljevine Crne Gore'' ''Spomenica Božićne pobune'' Nakon Božićne pobune koncem 1918. koju su poglavito izveli časnici oružnih snaga Kraljevine Crne Gore protiv priključenja njihove države Kraljevini Srbiji, tijekom veljače i ožujka 1919. godine u Italiji su počele nicati crnogorske vojarne u kojima su se koncentrirali izbjegli Crnogorci iz domovine, kao i časnici koji su još uvijek pristizali iz bivših austro-ugarskih logora.
Božićna pobuna i Crnogorska vojska 1919. – 1921. · Crnogorska povijest i Crnogorska vojska 1919. – 1921. ·
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Božićna pobuna i Crnogorski jezik · Crnogorska povijest i Crnogorski jezik ·
Crnogorski komiti
Komiti (crnogor. ćiril.: Комити, latinski: comes, u prijevodu neregularni bojovnik, pripadnik neregularne vojne formacije) naziv je za crnogorske domoljube koji su se od 1916. do 1929. oružano borili za slobodu Crne Gore, najprije u Prvom svjetskom ratu protiv Austro-Ugarske, a od 1918. godine pod krilaticom Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore za nezavisnost Crne Gore od kraljevine SHS.
Božićna pobuna i Crnogorski komiti · Crnogorska povijest i Crnogorski komiti ·
Danilovgrad
Danilovgrad je grad i općina u Crnoj Gori.
Božićna pobuna i Danilovgrad · Crnogorska povijest i Danilovgrad ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Božićna pobuna i Francuska · Crnogorska povijest i Francuska ·
General
General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.
Božićna pobuna i General · Crnogorska povijest i General ·
Kapitulacija
GFM Wilhelm Keitel pri potpisu kapitulacije tijekom noći s 8. na 9. svibnja 1945. u Berlinu. Kapitulacija (lat. capitulare, dogovoriti uvjete) je politički ili vojni sporazum, odnosno čin kojim država ili veća vojna formacija tijekom rata ili sličnog oružanog sukoba pristaje na prestanak oružanog otpora, odnosno predaju teritorija, ljudstva ili opreme neprijateljskoj državi, vojsci ili paravojnoj formaciji pod određenim uvjetima.
Božićna pobuna i Kapitulacija · Crnogorska povijest i Kapitulacija ·
Kolašin
Kolašin je grad i općina u Crnoj Gori, na rijeci Tari, središte zimskog turizma.
Božićna pobuna i Kolašin · Crnogorska povijest i Kolašin ·
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Božićna pobuna i Kosovo · Crnogorska povijest i Kosovo ·
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Božićna pobuna i Kotor · Crnogorska povijest i Kotor ·
Kraljevina Crna Gora
Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.
Božićna pobuna i Kraljevina Crna Gora · Crnogorska povijest i Kraljevina Crna Gora ·
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Božićna pobuna i Kraljevina Italija · Crnogorska povijest i Kraljevina Italija ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Božićna pobuna i Kraljevina Jugoslavija · Crnogorska povijest i Kraljevina Jugoslavija ·
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Božićna pobuna i Kraljevina Srbija · Crnogorska povijest i Kraljevina Srbija ·
Krsto Popović
Krsto Popović (na crnogor. ćiril. Крсто Поповић, Cuce, Cetinje, 14. rujna 1881. – Bojanje brdo, Katunska nahija, Crna Gora, 14. ožujka 1947.), karizmatična je osobnost crnogorske političke povijesti prve polovice 20. stoljeća, general i jedan od organizatora Božićne pobune 1918. godine.
Božićna pobuna i Krsto Popović · Crnogorska povijest i Krsto Popović ·
Milo Đukanović
Milo Đukanović (Nikšić, Crna Gora, 15. veljače 1962.), crnogorski političar.
Božićna pobuna i Milo Đukanović · Crnogorska povijest i Milo Đukanović ·
Ministarsko vijeće Crne Gore
Ministarsko vijeće Crne Gore (izvorno: Ministarski savjet Crne Gore) imalo je ulogu vlade Kraljevine Crne Gore.
Božićna pobuna i Ministarsko vijeće Crne Gore · Crnogorska povijest i Ministarsko vijeće Crne Gore ·
Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića (knjiga)
'''Naslovna korica knjige "Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđeviča''' Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića: dokumenta o zločinima Srbijanaca u Crnoj Gori, knjiga je koju je Vlada Kraljevine Crne Gore u egzilu tiskala u Rimu 1921. godine.
Božićna pobuna i Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića (knjiga) · Crnogorska povijest i Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića (knjiga) ·
Nikšić
Nikšić je grad u Crnoj Gori.
Božićna pobuna i Nikšić · Crnogorska povijest i Nikšić ·
Nikola I. Petrović Njegoš
Nikola I. Petrović (na crnog. ćirilici Никола I Петровић Његош; Njeguši, Crna Gora, 19. listopada 1841. – Antibes, Francuska, 1. ožujka 1921.), sedmi i posljednji državni poglavar iz crnogorske dinastije Njegoš.
Božićna pobuna i Nikola I. Petrović Njegoš · Crnogorska povijest i Nikola I. Petrović Njegoš ·
Okupacija
Okupacija je vojno djelovanje, u kojoj oružane snage jedne države vojnim sredstvima zauzimaju teritorij druge države.
Božićna pobuna i Okupacija · Crnogorska povijest i Okupacija ·
Pariška mirovna konferencija 1919.
David Lloyd George, Vittorio Orlando, Georges Clemenceau i Woodrow Wilson. Pariška mirovna konferencija 1919. godine je bila konferencija koju su organizirali pobjednici u Prvom svjetskom ratu kako bi ustanovili mirovne sporazume između Saveznika i poraženih Središnjih sila.
Božićna pobuna i Pariška mirovna konferencija 1919. · Crnogorska povijest i Pariška mirovna konferencija 1919. ·
Peć
toplinsku obradu na 980 °C. Moderni otvoreni kamin. Kaljeva peć koja se koristi za centralno grijanje, sagrađena oko 1959. kW. Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje. Plinska peć na ukapljeni naftni plin (LPG ili UNP) iz 1970-tih. Uljna peć. Visoka peć u mjestu Sestao, Španjolska. Siemens-Martinova peć iz 1895. električnim induktivitetom. Peć je uređaj za stvaranje topline i za postizanje visokih temperatura izgaranjem različitih vrsta goriva ili s pomoću električne energije.
Božićna pobuna i Peć · Crnogorska povijest i Peć ·
Podgorička skupština
Novosadskom skupštinom 25. studenoga 1918. priključeni su joj Baranja, Bačka i Banat. Podgoričkom skupštinom 26. studenoga priključena joj je Kraljevina Crna Gora. Velika narodna skupština srpskog naroda u Crnoj Gori (srpska ćirilica: Велика народна скупштина српског народа у Црној Гори), poznatija pod skraćenim nazivom Podgorička skupština (srpska ćirilica: Подгоричка скупштина), bila je skupština s posebnom svrhom u Kraljevini Crnoj Gori koja je zasjedala od 24.
Božićna pobuna i Podgorička skupština · Crnogorska povijest i Podgorička skupština ·
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Božićna pobuna i Podgorica · Crnogorska povijest i Podgorica ·
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Božićna pobuna i Pravoslavlje · Crnogorska povijest i Pravoslavlje ·
Pravoslavna crkva
Krist Pantokrator, najstarija poznata ikona Krista iz 6. stoljeća, Samostan Svete Katarine na Sinaju, lijeva strana lica prikaz je Kristove savršene božanske prirode, a desna nesavršene ljudske prirode. Pravoslavna crkva jedna je od najstarijih vjerskih organizacija na svijetu i druga je kršćanska crkva po veličini.
Božićna pobuna i Pravoslavna crkva · Crnogorska povijest i Pravoslavna crkva ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Božićna pobuna i Prvi svjetski rat · Crnogorska povijest i Prvi svjetski rat ·
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Božićna pobuna i Rim · Crnogorska povijest i Rim ·
Rovca
* Rovca (pleme), crnogorsko pleme.
Božićna pobuna i Rovca · Crnogorska povijest i Rovca ·
Satnik
Oznaka čina satnika u Oružanim snagama RH Satnik ili stotnik je časnički vojni čin koji se u velikom broju vojski drugih zemalja označuje kao kapetan (i u JNA).
Božićna pobuna i Satnik · Crnogorska povijest i Satnik ·
Savo Raspopović
'''Ubijeni Savo Raspopović i drugovi okruženi srpskim vojnicima, Nikšić 1923.''' '''Tijela Raspopovića i drugih pobijenih crnogorskih komita''' Savo Raspopović, na crnogor. ćiril. Саво Распоповић, Martinići – Bjelopavlići, Kneževina Crna Gora 1879. - Šćepan Do, Rubež, Nikšić, 28. prosinca 1923., crnogorski komitski vojvoda, borac Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore.
Božićna pobuna i Savo Raspopović · Crnogorska povijest i Savo Raspopović ·
Sekula Drljević
Sekula Drljević, na crnogor. ćiril. Секула Дрљевић (Ravni, Kolašin, Crna Gora 25. kolovoza 1884. – Judenburg, Austrija 1945.), bio je crnogorski pravnik i fašistički političar, neslužbeni čelnik Crnogorske stranke, između dva svjetska rata jedan od najpoznatijih kritičara jugoslavenskog unitarizma.
Božićna pobuna i Sekula Drljević · Crnogorska povijest i Sekula Drljević ·
Siječanj
Siječanj Siječanj (lat. Ianuarius) prvi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Božićna pobuna i Siječanj · Crnogorska povijest i Siječanj ·
Skadar
Skadarskih "5 heroja" Panorama Skadra Skadar (albanski Shkodër ili Shkodra) je grad na sjeverozapadu Albanije, na obali Skadarskog jezera.
Božićna pobuna i Skadar · Crnogorska povijest i Skadar ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Božićna pobuna i Srbi · Crnogorska povijest i Srbi ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Božićna pobuna i Srbija · Crnogorska povijest i Srbija ·
Sveti Petar Cetinjski
Petar I. Petrović Njegoš (na crnogor. ćiril. Петар I. Петровић), kanoniziran kao Sveti Petar Cetinjski (na crnogor. ćiril. Свети Петар Цетињски; Njeguši, 8. studenog 1748. - Cetinje, 31. listopada 1830.), crnogorski svjetovni poglavar od 1782. te poglavar Cetinjske Mitropolije od 1784. do 1830. Smatra se utemeljiteljem moderne Crne Gore.
Božićna pobuna i Sveti Petar Cetinjski · Crnogorska povijest i Sveti Petar Cetinjski ·
Topništvo
Hrvatske vojske Topništvo ime za rod kopnene vojske kojima je zadaća opsluživanje topničkih oružja.
Božićna pobuna i Topništvo · Crnogorska povijest i Topništvo ·
Vojvoda
Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.
Božićna pobuna i Vojvoda · Crnogorska povijest i Vojvoda ·
1916.
Bez opisa.
1916. i Božićna pobuna · 1916. i Crnogorska povijest ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Božićna pobuna · 1918. i Crnogorska povijest ·
1921.
Bez opisa.
1921. i Božićna pobuna · 1921. i Crnogorska povijest ·
1929.
Bez opisa.
1929. i Božićna pobuna · 1929. i Crnogorska povijest ·
1941.
Bez opisa.
1941. i Božićna pobuna · 1941. i Crnogorska povijest ·
21. svibnja
21.
21. svibnja i Božićna pobuna · 21. svibnja i Crnogorska povijest ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Božićna pobuna i Crnogorska povijest imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Božićna pobuna i Crnogorska povijest
Usporedba između Božićna pobuna i Crnogorska povijest
Božićna pobuna ima 155 odnose, a Crnogorska povijest ima 474. Kao što im je zajedničko 55, Jaccard indeks 8.74% = 55 / (155 + 474).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Božićna pobuna i Crnogorska povijest. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
