Brže od pregledniku!
74 odnosi: Akvileja, Arhitrav, Šopot, Čedadsko evanđelje, Ćiril i Metod, Benkovac, Biskup, Bitka kod Makarske, Bizant, Boris I., Braslav, Bugarska, Carigrad, Carigradska patrijarhija, Cres, Dalmacija, Domagoj, Domagojevići, Ekskomunikacija, Focije I., Franci, Glagoljica, Grof, Hrvatska, Hrvatska znanstvena bibliografija, Hrvatski knezovi, Ivan Đakon, Ivan Mužić, Ivan VIII., papa, Jadransko more, Knez, Kralj Tomislav, Latinski jezik, Mate Klarić, Muć, Muncimir, Neretvani, Nin, Ninska biskupija, Osor, Panonija, Papa, Petar I. Kandijan, Predromanika, Primorska Hrvatska (kneževina), Rab, Ravni kotari, Rudolf Horvat, Skradin, Slaveni, ..., Split, Stjepan V., papa, Sveti Petar, Tema Dalmacija, Trogir, Trpimir I., Trpimirovići, Uzašašće, Velikomoravska Kneževina, Vojvoda, Zadar, Zdeslav, 11. stoljeće, 18. rujna, 21. svibnja, 7. lipnja, 8. lipnja, 879., 881., 882., 887., 888., 892., 9. stoljeće. Proširite indeks (24 više) »
Akvileja
Akvileja (lat. Aquileia, tal. Aquileia, sloven. Oglej) je naselje na rijeci Natisone, 10 kilometara od Jadranskog mora, osnovano 181. pr. Kr. kao rimska vojna kolonija s ciljem osiguranja sjeverne Italije od Kelta.
Novi!!: Branimir i Akvileja · Vidi više »
Arhitrav
Augustovom forumu u Rimu Arhitrav (ili epistil) je greda koja leži na kapitelima stupova.
Novi!!: Branimir i Arhitrav · Vidi više »
Šopot
Šopot je naselje u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Branimir i Šopot · Vidi više »
Čedadsko evanđelje
'''Čedadsko evanđelje''' Čedadsko evanđelje (latinski Codex Aquileiensis), još znano i kao Čedadski evanđelistar odnosno Čedadski evangelijar (nazvan prema slovenskom liku imena za furlanski grad Cividale del Friuli) ili Čedadski rukopis, rukopisni kodeks s tekstom evanđelja pisan uncijalom V. ili VI. st. i latinskim jezikom.
Novi!!: Branimir i Čedadsko evanđelje · Vidi više »
Ćiril i Metod
Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.
Novi!!: Branimir i Ćiril i Metod · Vidi više »
Benkovac
Benkovac je grad u Hrvatskoj, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Branimir i Benkovac · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Branimir i Biskup · Vidi više »
Bitka kod Makarske
Bitka kod Makarske dogodila se 18. rujna 887. godine.
Novi!!: Branimir i Bitka kod Makarske · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Branimir i Bizant · Vidi više »
Boris I.
Boris I., poznat i kao Mihael Boris I. (?, oko 830. – Preslav, 2. svibnja 907.), bugarski knez (852. – 889.) iz klana Dulo.
Novi!!: Branimir i Boris I. · Vidi više »
Braslav
Braslav je bio posljednji poznati knez Panonske Hrvatske, a vladao je iz Siska krajem 9. stoljeća.
Novi!!: Branimir i Braslav · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Branimir i Bugarska · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Branimir i Carigrad · Vidi više »
Carigradska patrijarhija
Katedrala Sv. Jurja u sjedištu patrijaršije na Fanaru, Carigrad Ekumenska carigradska patrijarhija (grčki: Οικουμενικό Πατριαρχείο Κωνσταντινουπόλεως, latinično: Oikumenikó Patriarheío Kōnstantinoupóleōs, turski: Rum Ortodoks Patrikhanesi, neslužbeno poznat i kao Fener Rum Patrikhanesi, srpski: Васељенска патријаршија) jedna je od autokefalnih pravoslavnih crkava, a zauzima prvo mjesto u hijerarhiji pravoslavnih crkava.
Novi!!: Branimir i Carigradska patrijarhija · Vidi više »
Cres
Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.
Novi!!: Branimir i Cres · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Branimir i Dalmacija · Vidi više »
Domagoj
website.
Novi!!: Branimir i Domagoj · Vidi više »
Domagojevići
Domagojevići, hrvatska vladarska dinastija narodne krvi, koja je vladala Primorskom Hrvatskom u 9. stoljeću, u razdoblju između 864. i 892. godine, s kraćim prekidom.
Novi!!: Branimir i Domagojevići · Vidi više »
Ekskomunikacija
Ekskomunikacija ili izopćenje je mjera kojom se neku osobu izopćuje iz članstva neke vjerske organizacije.
Novi!!: Branimir i Ekskomunikacija · Vidi više »
Focije I.
Focije Focije I. (grč. Φώτιος, Phōtios; Carigrad, oko 820. – Bordi u Armeniji, 6. veljače 893.) bio je od 858. do 867. i od 877. do 886. carigradski patrijarh.
Novi!!: Branimir i Focije I. · Vidi više »
Franci
Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Branimir i Franci · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Branimir i Glagoljica · Vidi više »
Grof
Grofovska heraldička kruna Grof ili grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.
Novi!!: Branimir i Grof · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Branimir i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska znanstvena bibliografija
Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI - Croatian Scientific Bibliography) hrvatska je mrežna bibliografska baza podataka.
Novi!!: Branimir i Hrvatska znanstvena bibliografija · Vidi više »
Hrvatski knezovi
U ranom srednjem vijeku Hrvatska bješe podijeljena na Panonsku i Primorsku Hrvatsku Knezovi Panonske Hrvatske Knezovi Primorske Hrvatske Ime Vladavina Napomene Vojnomir 791.
Novi!!: Branimir i Hrvatski knezovi · Vidi više »
Ivan Đakon
Ivan Đakon († nakon 1018.), mletački ljetopisac te kapelan i tajnik mletačkog dužda Petra II. Orseola (991. – 1009.). Autor je najstarije mletačkog ljetopisa "Venetska kronika" (lat. Chronicum Venetum) u kojem se služio starijim spisima.
Novi!!: Branimir i Ivan Đakon · Vidi više »
Ivan Mužić
Ivan Mužić (Solin, 14. rujna 1934. – Split, 22. ožujka 2021.), bio je hrvatski pravnik, povjesničar, publicist i aktivan katolički laik.
Novi!!: Branimir i Ivan Mužić · Vidi više »
Ivan VIII., papa
Ivan VIII. (Rim ? - Rim 882.), rimski papa.
Novi!!: Branimir i Ivan VIII., papa · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Branimir i Jadransko more · Vidi više »
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Novi!!: Branimir i Knez · Vidi više »
Kralj Tomislav
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.
Novi!!: Branimir i Kralj Tomislav · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Branimir i Latinski jezik · Vidi više »
Mate Klarić
Mate Klarić (Skradin, 29. rujna 1885. – Zagreb, 23. srpnja 1961.), hrvatski katolički svećenik, arheolog i kulturni povjesničar Bio je svećenik Šibenske biskupije.
Novi!!: Branimir i Mate Klarić · Vidi više »
Muć
Muć je mjesto u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Branimir i Muć · Vidi više »
Muncimir
Greda i zabat s natpisom kneza Mutimira 895. godine, crkva Sv. Luke, Uzdolje kraj Knina Povelja iz 892. godine (prijepis) Muncimir, ponegdje i Mutimir, bio je knez Primorske Hrvatske od oko 892. do oko 910. Pretpostavlja se da je bio Trpimirov najmlađi sin, te nastavlja dinastiju Trpimirovića.
Novi!!: Branimir i Muncimir · Vidi više »
Neretvani
'''Neretvanska kneževina (Paganija) u 9. st.''' Neretvani, stara hrvatska etnička skupina ili pleme u području nekadašnje Paganije, uz rijeku Neretvu.
Novi!!: Branimir i Neretvani · Vidi više »
Nin
kneza Branimira Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora.
Novi!!: Branimir i Nin · Vidi više »
Ninska biskupija
Grguru Ninskom u Splitu, najpoznatijem biskupu Ninske biskupije Ninska biskupija je povijesna hrvatska biskupija ustanovljena oko 850.
Novi!!: Branimir i Ninska biskupija · Vidi više »
Osor
Osor je mjesto na otoku Cresu, na prevlaci što je nekad spajala danas razdvojene otoke Cres i Lošinj.
Novi!!: Branimir i Osor · Vidi više »
Panonija
Položaj Panonije u Rimskom Carstvu Detaljna karta Panonije i Dalmacije Dvije Panonije u II. stoljeću Četiri Panonije u III. stoljeću Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički je naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom.
Novi!!: Branimir i Panonija · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Branimir i Papa · Vidi više »
Petar I. Kandijan
Grb Petra Kandijana Petar I. Kandijan (Pietro I. Candiano, 842. – Makarska, 18. rujna 887.) šesnaesti je dužd Mletačke republike.
Novi!!: Branimir i Petar I. Kandijan · Vidi više »
Predromanika
vizigotskog kralja iz 7. st., zlato, Nacionalni arheološki muzej Španjolske, Madrid. Predromanika je umjetnost iz vremena velike seobe naroda u Europi, iz vremena prodiranja barbarskih plemena (lat. izv. barbar.
Novi!!: Branimir i Predromanika · Vidi više »
Primorska Hrvatska (kneževina)
Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).
Novi!!: Branimir i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Branimir i Rab · Vidi više »
Ravni kotari
Ostrovice Benkovac, administrativno središte Ravnih kotara Zračna luka u Zemuniku Donjem Greda i zabat s natpisom kneza Branimira iz 879. godine u Šopotu kod Benkovca Ravni kotari su zemljopisno područje u Hrvatskoj smješteno u sjevernoj Dalmaciji.
Novi!!: Branimir i Ravni kotari · Vidi više »
Rudolf Horvat
Rudolf Horvat (Koprivnica, 14. ožujka 1873. – Zagreb, 25. svibnja 1947.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.
Novi!!: Branimir i Rudolf Horvat · Vidi više »
Skradin
Skradin je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Branimir i Skradin · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Branimir i Slaveni · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Branimir i Split · Vidi više »
Stjepan V., papa
Stjepan V., papa od 885. do 14. rujna 891. godine.
Novi!!: Branimir i Stjepan V., papa · Vidi više »
Sveti Petar
Sveti Petar (aramejski Kefa, grčki Petros, latinski Petrus: stijena),Petar, sv.
Novi!!: Branimir i Sveti Petar · Vidi više »
Tema Dalmacija
Tema Dalmacija (grčki: θέμα Δαλματίας/Δελματίας, thema Dalmatias/Delmatias) bila je bizantska tema (vojno-civilna provincija) na istočnoj obali Jadranskog mora u jugoistočnoj Europi, sa sjedištem u Diadori/Jaderi (Zadru).
Novi!!: Branimir i Tema Dalmacija · Vidi više »
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Branimir i Trogir · Vidi više »
Trpimir I.
Fragment grede s natpisom kneza Trpimira iz 9. stoljeća, pronađen u Rižinicama kraj Solina Trpimir (lat. Tirpimiro, Tibimir, Trapimir) je bio knez Primorske Hrvatske od oko 845. do 864. godine, te utemeljitelj vladarske dinastije Trpimirovića.
Novi!!: Branimir i Trpimir I. · Vidi više »
Trpimirovići
Trpimirovići su hrvatska vladarska dinastija iz koje su u ranom srednjem vijeku birani hrvatski knezovi, a kasnije kraljevi.
Novi!!: Branimir i Trpimirovići · Vidi više »
Uzašašće
Andrea Mantegna: Uzašašće Uzašašće ili Spasovo je kršćanska svetkovina.
Novi!!: Branimir i Uzašašće · Vidi više »
Velikomoravska Kneževina
Velikomoravska Kneževina bila je najsnažnija država Zapadnih Slavena.
Novi!!: Branimir i Velikomoravska Kneževina · Vidi više »
Vojvoda
Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.
Novi!!: Branimir i Vojvoda · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Branimir i Zadar · Vidi više »
Zdeslav
Zdeslav (lat. Sedesclavus) je bio knez Primorske Hrvatske od 878. do 879., a pripadao je rodu Trpimirovića.
Novi!!: Branimir i Zdeslav · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Branimir i 11. stoljeće · Vidi više »
18. rujna
18.
Novi!!: Branimir i 18. rujna · Vidi više »
21. svibnja
21.
Novi!!: Branimir i 21. svibnja · Vidi više »
7. lipnja
7.
Novi!!: Branimir i 7. lipnja · Vidi više »
8. lipnja
8.
Novi!!: Branimir i 8. lipnja · Vidi više »
879.
Bez opisa.
Novi!!: Branimir i 879. · Vidi više »
881.
Bez opisa.
Novi!!: Branimir i 881. · Vidi više »
882.
Bez opisa.
Novi!!: Branimir i 882. · Vidi više »
887.
Bez opisa.
Novi!!: Branimir i 887. · Vidi više »
888.
Bez opisa.
Novi!!: Branimir i 888. · Vidi više »
892.
Bez opisa.
Novi!!: Branimir i 892. · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Branimir i 9. stoljeće · Vidi više »
