Sličnosti između Brela i Splitsko-dalmatinska županija
Brela i Splitsko-dalmatinska županija imaju 16 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Šestanovac, Baška Voda, Biokovo, Bošnjaci, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Klis, Makarska, Omiš, Slovenci, Split, Srbi, Turizam, Zadvarje, 1993..
Šestanovac
Šestanovac-teritorij općine Šestanovac je općina u južnoj Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Šestanovac i Brela · Šestanovac i Splitsko-dalmatinska županija ·
Baška Voda
Baška Voda jest općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Baška Voda i Brela · Baška Voda i Splitsko-dalmatinska županija ·
Biokovo
Biokovo (pučanstvo Zagore zove ga i Bijakova, Biakova) planinski je masiv u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji dijeli Jadran od Zagore.
Biokovo i Brela · Biokovo i Splitsko-dalmatinska županija ·
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Bošnjaci i Brela · Bošnjaci i Splitsko-dalmatinska županija ·
Hrvati
Bez opisa.
Brela i Hrvati · Hrvati i Splitsko-dalmatinska županija ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Brela i Hrvatska · Hrvatska i Splitsko-dalmatinska županija ·
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Brela i Hrvatska demokratska zajednica · Hrvatska demokratska zajednica i Splitsko-dalmatinska županija ·
Klis
JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.
Brela i Klis · Klis i Splitsko-dalmatinska županija ·
Makarska
Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Brela i Makarska · Makarska i Splitsko-dalmatinska županija ·
Omiš
Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Brela i Omiš · Omiš i Splitsko-dalmatinska županija ·
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Brela i Slovenci · Slovenci i Splitsko-dalmatinska županija ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Brela i Split · Split i Splitsko-dalmatinska županija ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Brela i Srbi · Splitsko-dalmatinska županija i Srbi ·
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Brela i Turizam · Splitsko-dalmatinska županija i Turizam ·
Zadvarje
Zadvarje je općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Brela i Zadvarje · Splitsko-dalmatinska županija i Zadvarje ·
1993.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Brela i Splitsko-dalmatinska županija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Brela i Splitsko-dalmatinska županija
Usporedba između Brela i Splitsko-dalmatinska županija
Brela ima 74 odnose, a Splitsko-dalmatinska županija ima 111. Kao što im je zajedničko 16, Jaccard indeks 8.65% = 16 / (74 + 111).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Brela i Splitsko-dalmatinska županija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: