Brže od pregledniku!
21 odnosi: Curak, Delnice, Državna cesta D203, Gorski kotar, Hrvatska, Kaštel Zrinskih, Kajak, Kanu, Klen, Kupa, Kupica, Kupska dolina, Lipljan, Marija Magdalena, Pastrvke, Petar IV. Zrinski, Primorsko-goranska županija, Propadna jama na Drgomlju, Rafting, Siva mrena, 2011..
Curak
Curak je rječica u Gorskom kotaru, desna pritoka Kupice.
Novi!!: Brod na Kupi i Curak · Vidi više »
Delnice
Delnice su grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Brod na Kupi i Delnice · Vidi više »
Državna cesta D203
D203 je državna cesta u Hrvatskoj.
Novi!!: Brod na Kupi i Državna cesta D203 · Vidi više »
Gorski kotar
Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.
Novi!!: Brod na Kupi i Gorski kotar · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Brod na Kupi i Hrvatska · Vidi više »
Kaštel Zrinskih
Kaštel Zrinskih u Brodu na Kupi je tip građevine koja spaja fortifikacijsku funkciju sa stambenom, te pripada tipu tvrđave - palače.
Novi!!: Brod na Kupi i Kaštel Zrinskih · Vidi više »
Kajak
Kanui na Jankovcu na Papuku. Kajak je mali čamac koji se pokreće ljudskom snagom.
Novi!!: Brod na Kupi i Kajak · Vidi više »
Kanu
Kanu je mali čamac koji se pokreće ljudskom snagom u kojem veslač (ili više njih) koristi veslo s jednom lopaticom.
Novi!!: Brod na Kupi i Kanu · Vidi više »
Klen
Klen (poljski javor, lat. Acer campestre) prirođeni je javor gotovo čitave Europe, sjevera južne Engleske (gdje je i jedini prirođeni javor), Danske, Poljske i Bjelorusije, kao i Jugozapadne Azije od Turske do Kavkaza, te Sjeverne Afrike u planinama Atlas.
Novi!!: Brod na Kupi i Klen · Vidi više »
Kupa
Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.
Novi!!: Brod na Kupi i Kupa · Vidi više »
Kupica
Kupica je rječica u Gorskom kotaru, desna pritoka Kupe.
Novi!!: Brod na Kupi i Kupica · Vidi više »
Kupska dolina
Kupska dolina Kupska dolina (također poznata pod nazivom dolina leptira) je zemljopisno područje gornjeg sjevernog toka rijeke Kupe u Gorskom kotaru gdje se nalaze najveće hidrografske i estetske vrijednosti ovog planinskog kraja.
Novi!!: Brod na Kupi i Kupska dolina · Vidi više »
Lipljan
Pogled na grad u Lipljan 2012. Položaj općine Lipljan u okviru Kosova Lipljan (alb.: Lipjani) je gradić u istočnom središnjem dijelu Kosova, južno od Prištine.
Novi!!: Brod na Kupi i Lipljan · Vidi više »
Marija Magdalena
Carlo Crivelli: ''Marija Magdalena'' Marija Magdalena (hebrejski מרים המגדלית; grčki Μαρία ἡ Μαγδαληνή) bila je Židovka koja je živjela u 1. stoljeću, a u Novom zavjetu i apokrifnim pismima opisana je kao učenica Isusa Krista.
Novi!!: Brod na Kupi i Marija Magdalena · Vidi više »
Pastrvke
Lososi (lat. Salmoniformes) su red (taksonomija) riba iz razreda zrakoperki (lat. Actinopterygii).
Novi!!: Brod na Kupi i Pastrvke · Vidi više »
Petar IV. Zrinski
Grof Petar IV.
Novi!!: Brod na Kupi i Petar IV. Zrinski · Vidi više »
Primorsko-goranska županija
Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.
Novi!!: Brod na Kupi i Primorsko-goranska županija · Vidi više »
Propadna jama na Drgomlju
Propadna jama na Drgomlju jest jama koja se nalazi na području zvanom Drgomalj Lešnički iznad Broda na Kupi u Gorskom kotaru.
Novi!!: Brod na Kupi i Propadna jama na Drgomlju · Vidi više »
Rafting
Rafting na Rio Jacaré Pepira, Brazil Rafting na rijeci Cetini, Hrvatska Rafting na Tari, BiH Rafting (eng. raft.
Novi!!: Brod na Kupi i Rafting · Vidi više »
Siva mrena
Katarakta na ljudskom oku viđena biomikroskopom Siva mrena ili katarakta je zamućenje koje se razvija u leći oka.
Novi!!: Brod na Kupi i Siva mrena · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Brod na Kupi i 2011. · Vidi više »
