Sadržaj
55 odnosi: Aberacija svjetlosti, Albert Abraham Michelson, Astronom, Astronomski objekt, Baždarni bozoni, Brzina, Christiaan Huygens, Danska, Duljina, Edward Williams Morley, Ekvivalencija mase i energije, Elektromagnetizam, Elektromagnetsko zračenje, Energija, Fizikalne konstante, Foton, Gluon, Graviton, Hippolyte Fizeau, Ija (mjesec), James Bradley, James Clerk Maxwell, Jean-Baptiste Joseph Delambre, Jupiter, Léon Foucault, Lorentzov faktor, Magnetska permeabilnost, Masa, Metar, Metar u sekundi, Michelson-Morleyjev pokus, Minuta, Mjerenje, Nobelova nagrada, Nobelova nagrada za fiziku, Okultacija, Ole Rømer, Optika, Permeabilnost vakuuma, Posebna teorija relativnosti, Rapiditet, Relativna dielektrična permitivnost, Relativna magnetska permeabilnost, Sekunda, Staklo, Sunce, Svjetlost, Teorija relativnosti, Vakuum, Vladis Vujnović, ... Proširite indeks (5 više) »
- Brzina
- Svjetlost
Aberacija svjetlosti
brzini svjetlosti. Kut pod kojim se vidi zvijezda ''φ'' se razlikuje od stvarnog kuta ''θ''. Aberacija svjetlosti je u astronomiji prividna promjena položaja nebeskog tijela koje se javlja kao posljedica rotacije Zemlje oko Sunca i oko svoje osi, kombiniranog s brzinom širenja svjetlosti u medijima različitoga indeksa loma.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Aberacija svjetlosti
Albert Abraham Michelson
Albert Abraham Michelson (Strzelno, Poljska, 19. prosinca 1852. – Pasadena, Kalifornija, 9. svibnja 1931.), američki fizičar poljskog porijekla.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Albert Abraham Michelson
Astronom
Astronom ili astrofizičar je znanstvenik ili znanstvenica kojim je područje istraživanja astronomija ili astrofizika.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Astronom
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Astronomski objekt
Baždarni bozoni
Higgsovim bozonom. spiralom). standardnim modelom. Baždarni bozoni su bozoni koji djeluju kao prijenosnici temeljnih međudjelovanja, što se detaljnije može opisati tako da elementarne čestice čija međudjelovanja opisuje baždarna teorija jedne na drugu djeluju silom tako da između sebe razmijenjuju baždarne bozone, obično u obliku virtualnih čestica.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Baždarni bozoni
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Brzina
Christiaan Huygens
Christiaan Huygens (Haag, 14. travnja 1629. – Haag, 8. srpnja 1695.), nizozemski astronom, matematičar i fizičar.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Christiaan Huygens
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Danska
Duljina
Dubina naftne bušotine ''a''. magenti. i pripadajući komadić prijeđenog puta \scriptstyle \Delta s postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval. Slobodni put je udaljenost koju pojedina čestica u sustavu čestica prevali između dvaju uzastopnih sudara (sraz) s okolnim česticama.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Duljina
Edward Williams Morley
Edward Williams Morley (Newark, New Jersey, 29. siječnja 1838. – West Hartford, Connecticut, 24. veljače 1923.), američki kemičar i fizičar.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Edward Williams Morley
Ekvivalencija mase i energije
Šetnji ideja, Njemačka. energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Ekvivalencija mase i energije
Elektromagnetizam
Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. električnih naboja. Ako postavimo električni vodič unutar potkovastog magneta, čim se uključi električna struja, vodič će se otkloniti. silu od 2 ∙ 10-7 njutna po metru (N/m). Prednja strana zvučnika.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Elektromagnetizam
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Elektromagnetsko zračenje
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Energija
Fizikalne konstante
Fizikalna konstanta, nepromjenljivica ili stalnica je fizikalna veličina čija se vrijednost u proračunima uzima kao stalna, a može biti utvrđena definicijom, mjerenjem ili dogovorom.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Fizikalne konstante
Foton
nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Foton
Gluon
rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Higgsovim bozonom. standardnim modelom. Gluon (eng. gluon, od glue: ljepilo koje dolazi od fran. glu: ljepak i kasnolat. glus, genitiv glutis, za klas. lat. gluten; oznaka g) je elementarna čestica bez mase, koja prenosi temeljno jako međudjelovanje (jaka nuklearna sila) i veže kvarkove u hadronima, bozon spina 1.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Gluon
Graviton
Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Graviton (prema gravitacija), kvant gravitacijskog polja, prijenosnik temeljne gravitacijske sile.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Graviton
Hippolyte Fizeau
Armand Hippolyte Louis Fizeau, (Pariz, 23. rujna 1819. — Pariz, 18. rujna 1896.), bio je francuski fizičar.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Hippolyte Fizeau
Ija (mjesec)
Ija (ili Iona, engl i lat. Io) je satelit Jupitera.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Ija (mjesec)
James Bradley
James Bradley (Sherborne, ožujak 1693. – Chalford, 13. srpnja 1762.), engleski astronom.
Pogledaj Brzina svjetlosti i James Bradley
James Clerk Maxwell
James Clerk Maxwell (Edinburgh, 13. lipnja 1831. – Cambridge, 5. studenog 1879.), škotski fizičar.
Pogledaj Brzina svjetlosti i James Clerk Maxwell
Jean-Baptiste Joseph Delambre
Jean-Baptiste Joseph Delambre, (Amiens, 19. rujna 1749. — Paris, 19. kolovoza 1822.), bio je francuski astronom.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Jean-Baptiste Joseph Delambre
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Jupiter
Léon Foucault
Foucaultovo njihalo. magnetskoga polja (crvene silnice). Žiroskop koji je izumio Léon Foucault 1851. Léon Foucault ili punim imenom Jean Bernard Léon Foucault, (Pariz, 18. rujna 1819. - Pariz, 11. veljače 1868.), francuski fizičar.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Léon Foucault
Lorentzov faktor
Lorentzov faktor kao funkcija brzine (u prirodnim jedinicama gdje je ''c''.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Lorentzov faktor
Magnetska permeabilnost
feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Magnetska permeabilnost je elektromagnetska osobina materijala koja pokazuje intenzitet magnetizacije tijela kada su ona izložena vanjskim magnetskom polju.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Magnetska permeabilnost
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Masa
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Metar
Metar u sekundi
Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Metar u sekundi
Michelson-Morleyjev pokus
Put zrake svjetlosti kroz Michelsonov interferometar. interferencijskih pruga. interferometra. širenje zvuka u zraku). žive. Uzorak obruba proizveden Michelsonovim interferometrom pomoću bijele svjetlosti. Ovdje je vidljivo da je središnja granica bijela, a ne crna. Michelson-Morleyjev pokus je najznačajniji i najutjecajniji pokus s takozvanim nultim rezultatom u povijesti znanosti, izveden 1887.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Michelson-Morleyjev pokus
Minuta
Minuta je mjerna jedinica za vrijeme.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Minuta
Mjerenje
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima površinu ''P.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Mjerenje
Nobelova nagrada
Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Nobelova nagrada
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Nobelova nagrada za fiziku
Okultacija
Jupiter (svijetla točka desno), prije nego što će ga zakloniti Mjesec (2005.) Ioa. Okultacija (lat. occultatio: sakrivanje, prikrivanje, tajenje) je astronomska pojava na nebu pri kojoj je jedno nebesko tijelo zakriveno drugim, na primjer zvijezde Mjesecom ili prirodni sateliti matičnim planetom.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Okultacija
Ole Rømer
Ole Rømer ili punim imenom Ole Christensen Rømer (25. rujna 1644., Aarhus – 19. rujna 1710., Copenhagen) je bio danski astronom koji je 1676. prvi izmjerio brzinu svjetlosti.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Ole Rømer
Optika
Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Optika
Permeabilnost vakuuma
elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. Permeabilnost vakuuma, magnetska permeabilnost vakuuma ili magnetska konstanta (oznaka μ0) je prirodna ili fizikalna konstanta magnetske permeabilnosti za vakuum, koja iznosi: u SI sustavu, osnosno tesla · metar po amperu (T · m/A).
Pogledaj Brzina svjetlosti i Permeabilnost vakuuma
Posebna teorija relativnosti
Posebna teorija relativnosti je fizikalna teorija koju je Albert Einstein objavio 1905. Ona je zamijenila njutnovsku koncepciju prostora i vremena i inkorporirala elektromagnetizam reprezentiran Maxwellovim jednadžbama.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Posebna teorija relativnosti
Rapiditet
Rapiditet je veličina srodna brzini koja se koristi u fizici u teoriji relativnosti.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Rapiditet
Relativna dielektrična permitivnost
Relativna dielektrična permitivnost ili relativna dielektričnost (oznaka εr) je fizikalna veličina koja opisuje električnu propusnost tvari u odnosu na dielekričnu permitivnost vakuuma; količnik je dielektrične permitivnosti tvari ε i dielektrične permitivnosti vakuuma ε0, to jest: Mjerna je jedinica relativne dielektrične permitivnosti broj jedan.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Relativna dielektrična permitivnost
Relativna magnetska permeabilnost
željeza je 5 000. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Relativna magnetska permeabilnost (oznaka μr)) je fizikalna veličina koja opisuje magnetsku propusnost tvari u odnosu na magnetsku permeabilnost vakuuma; količnik je magnetske permeabilnosti μ i magnetske permeabilnosti vakuuma μ0, to jest: Mjerna je jedinica relativne magnetske permeabilnosti broj jedan (1).
Pogledaj Brzina svjetlosti i Relativna magnetska permeabilnost
Sekunda
Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).
Pogledaj Brzina svjetlosti i Sekunda
Staklo
StakloStaklo je uglavnom amorfni silicijev dioksid.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Staklo
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Sunce
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara).
Pogledaj Brzina svjetlosti i Svjetlost
Teorija relativnosti
fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Teorija relativnosti
Vakuum
U klasičnoj fizici vakuum je prazan prostor bez bilo kakve materije ili fizikalnih polja.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Vakuum
Vladis Vujnović
Vladis Vujnović, (Grubišno Polje, 13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Vladis Vujnović
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Voda
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Zemlja
Znamenka
Arapske znamenke dekadskog brojevnog sustava Znamenka je znak kojim se prikazuju brojevi u položajnim brojevnim sustavima.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Znamenka
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Zrak
Zupčanik
Čelni zupčanici u zahvatu. Mehanizam iz Antikitere (glavni dio). Unutarnje ozubljenje. Čelnik s ravnim zubima. Čelnici s kosim (helikoidnim) zubimaGore: paralna vratilaDolje: okomita vratila. Čelnici sa strelastim zubima. Stožnici sa zakrivljenim zubima. Pužni prijenosnik. Pužni prijenosnik. Mehanizam sa zupčastom letvom.
Pogledaj Brzina svjetlosti i Zupčanik
Vidi također
Brzina
- Brzina
- Brzina svjetlosti
- Brzina trčanja
- Brzina zvuka
- Izbor režima obrade
- Kutna brzina
- Radijalna brzina
- Terminalna brzina
- Tromost
Svjetlost
- Brzina svjetlosti
- Miješanje boja
- Mjesečina
- Raspršeno Sunčevo zračenje
- Rayleighovo raspršenje
- Sumračnica
- Sunčev stup
- Svjetlosna godina
- Svjetlost
- Totalna refleksija
- Wienov zakon pomaka