Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Brzina svjetlosti

Indeks Brzina svjetlosti

Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.

Sadržaj

  1. 55 odnosi: Aberacija svjetlosti, Albert Abraham Michelson, Astronom, Astronomski objekt, Baždarni bozoni, Brzina, Christiaan Huygens, Danska, Duljina, Edward Williams Morley, Ekvivalencija mase i energije, Elektromagnetizam, Elektromagnetsko zračenje, Energija, Fizikalne konstante, Foton, Gluon, Graviton, Hippolyte Fizeau, Ija (mjesec), James Bradley, James Clerk Maxwell, Jean-Baptiste Joseph Delambre, Jupiter, Léon Foucault, Lorentzov faktor, Magnetska permeabilnost, Masa, Metar, Metar u sekundi, Michelson-Morleyjev pokus, Minuta, Mjerenje, Nobelova nagrada, Nobelova nagrada za fiziku, Okultacija, Ole Rømer, Optika, Permeabilnost vakuuma, Posebna teorija relativnosti, Rapiditet, Relativna dielektrična permitivnost, Relativna magnetska permeabilnost, Sekunda, Staklo, Sunce, Svjetlost, Teorija relativnosti, Vakuum, Vladis Vujnović, ... Proširite indeks (5 više) »

  2. Brzina
  3. Svjetlost

Aberacija svjetlosti

brzini svjetlosti. Kut pod kojim se vidi zvijezda ''φ'' se razlikuje od stvarnog kuta ''θ''. Aberacija svjetlosti je u astronomiji prividna promjena položaja nebeskog tijela koje se javlja kao posljedica rotacije Zemlje oko Sunca i oko svoje osi, kombiniranog s brzinom širenja svjetlosti u medijima različitoga indeksa loma.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Aberacija svjetlosti

Albert Abraham Michelson

Albert Abraham Michelson (Strzelno, Poljska, 19. prosinca 1852. – Pasadena, Kalifornija, 9. svibnja 1931.), američki fizičar poljskog porijekla.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Albert Abraham Michelson

Astronom

Astronom ili astrofizičar je znanstvenik ili znanstvenica kojim je područje istraživanja astronomija ili astrofizika.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Astronom

Astronomski objekt

Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Astronomski objekt

Baždarni bozoni

Higgsovim bozonom. spiralom). standardnim modelom. Baždarni bozoni su bozoni koji djeluju kao prijenosnici temeljnih međudjelovanja, što se detaljnije može opisati tako da elementarne čestice čija međudjelovanja opisuje baždarna teorija jedne na drugu djeluju silom tako da između sebe razmijenjuju baždarne bozone, obično u obliku virtualnih čestica.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Baždarni bozoni

Brzina

fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Brzina

Christiaan Huygens

Christiaan Huygens (Haag, 14. travnja 1629. – Haag, 8. srpnja 1695.), nizozemski astronom, matematičar i fizičar.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Christiaan Huygens

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Danska

Duljina

Dubina naftne bušotine ''a''. magenti. i pripadajući komadić prijeđenog puta \scriptstyle \Delta s postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval. Slobodni put je udaljenost koju pojedina čestica u sustavu čestica prevali između dvaju uzastopnih sudara (sraz) s okolnim česticama.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Duljina

Edward Williams Morley

Edward Williams Morley (Newark, New Jersey, 29. siječnja 1838. – West Hartford, Connecticut, 24. veljače 1923.), američki kemičar i fizičar.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Edward Williams Morley

Ekvivalencija mase i energije

Šetnji ideja, Njemačka. energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Ekvivalencija mase i energije

Elektromagnetizam

Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. električnih naboja. Ako postavimo električni vodič unutar potkovastog magneta, čim se uključi električna struja, vodič će se otkloniti. silu od 2 ∙ 10-7 njutna po metru (N/m). Prednja strana zvučnika.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Elektromagnetizam

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Elektromagnetsko zračenje

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Energija

Fizikalne konstante

Fizikalna konstanta, nepromjenljivica ili stalnica je fizikalna veličina čija se vrijednost u proračunima uzima kao stalna, a može biti utvrđena definicijom, mjerenjem ili dogovorom.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Fizikalne konstante

Foton

nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Foton

Gluon

rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Higgsovim bozonom. standardnim modelom. Gluon (eng. gluon, od glue: ljepilo koje dolazi od fran. glu: ljepak i kasnolat. glus, genitiv glutis, za klas. lat. gluten; oznaka g) je elementarna čestica bez mase, koja prenosi temeljno jako međudjelovanje (jaka nuklearna sila) i veže kvarkove u hadronima, bozon spina 1.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Gluon

Graviton

Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Graviton (prema gravitacija), kvant gravitacijskog polja, prijenosnik temeljne gravitacijske sile.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Graviton

Hippolyte Fizeau

Armand Hippolyte Louis Fizeau, (Pariz, 23. rujna 1819. — Pariz, 18. rujna 1896.), bio je francuski fizičar.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Hippolyte Fizeau

Ija (mjesec)

Ija (ili Iona, engl i lat. Io) je satelit Jupitera.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Ija (mjesec)

James Bradley

James Bradley (Sherborne, ožujak 1693. – Chalford, 13. srpnja 1762.), engleski astronom.

Pogledaj Brzina svjetlosti i James Bradley

James Clerk Maxwell

James Clerk Maxwell (Edinburgh, 13. lipnja 1831. – Cambridge, 5. studenog 1879.), škotski fizičar.

Pogledaj Brzina svjetlosti i James Clerk Maxwell

Jean-Baptiste Joseph Delambre

Jean-Baptiste Joseph Delambre, (Amiens, 19. rujna 1749. — Paris, 19. kolovoza 1822.), bio je francuski astronom.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Jean-Baptiste Joseph Delambre

Jupiter

Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Jupiter

Léon Foucault

Foucaultovo njihalo. magnetskoga polja (crvene silnice). Žiroskop koji je izumio Léon Foucault 1851. Léon Foucault ili punim imenom Jean Bernard Léon Foucault, (Pariz, 18. rujna 1819. - Pariz, 11. veljače 1868.), francuski fizičar.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Léon Foucault

Lorentzov faktor

Lorentzov faktor kao funkcija brzine (u prirodnim jedinicama gdje je ''c''.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Lorentzov faktor

Magnetska permeabilnost

feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Magnetska permeabilnost je elektromagnetska osobina materijala koja pokazuje intenzitet magnetizacije tijela kada su ona izložena vanjskim magnetskom polju.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Magnetska permeabilnost

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Masa

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Metar

Metar u sekundi

Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Metar u sekundi

Michelson-Morleyjev pokus

Put zrake svjetlosti kroz Michelsonov interferometar. interferencijskih pruga. interferometra. širenje zvuka u zraku). žive. Uzorak obruba proizveden Michelsonovim interferometrom pomoću bijele svjetlosti. Ovdje je vidljivo da je središnja granica bijela, a ne crna. Michelson-Morleyjev pokus je najznačajniji i najutjecajniji pokus s takozvanim nultim rezultatom u povijesti znanosti, izveden 1887.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Michelson-Morleyjev pokus

Minuta

Minuta je mjerna jedinica za vrijeme.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Minuta

Mjerenje

Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima površinu ''P.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Mjerenje

Nobelova nagrada

Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Nobelova nagrada

Nobelova nagrada za fiziku

Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Nobelova nagrada za fiziku

Okultacija

Jupiter (svijetla točka desno), prije nego što će ga zakloniti Mjesec (2005.) Ioa. Okultacija (lat. occultatio: sakrivanje, prikrivanje, tajenje) je astronomska pojava na nebu pri kojoj je jedno nebesko tijelo zakriveno drugim, na primjer zvijezde Mjesecom ili prirodni sateliti matičnim planetom.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Okultacija

Ole Rømer

Ole Rømer ili punim imenom Ole Christensen Rømer (25. rujna 1644., Aarhus – 19. rujna 1710., Copenhagen) je bio danski astronom koji je 1676. prvi izmjerio brzinu svjetlosti.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Ole Rømer

Optika

Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Optika

Permeabilnost vakuuma

elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. Permeabilnost vakuuma, magnetska permeabilnost vakuuma ili magnetska konstanta (oznaka μ0) je prirodna ili fizikalna konstanta magnetske permeabilnosti za vakuum, koja iznosi: u SI sustavu, osnosno tesla · metar po amperu (T · m/A).

Pogledaj Brzina svjetlosti i Permeabilnost vakuuma

Posebna teorija relativnosti

Posebna teorija relativnosti je fizikalna teorija koju je Albert Einstein objavio 1905. Ona je zamijenila njutnovsku koncepciju prostora i vremena i inkorporirala elektromagnetizam reprezentiran Maxwellovim jednadžbama.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Posebna teorija relativnosti

Rapiditet

Rapiditet je veličina srodna brzini koja se koristi u fizici u teoriji relativnosti.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Rapiditet

Relativna dielektrična permitivnost

Relativna dielektrična permitivnost ili relativna dielektričnost (oznaka εr) je fizikalna veličina koja opisuje električnu propusnost tvari u odnosu na dielekričnu permitivnost vakuuma; količnik je dielektrične permitivnosti tvari ε i dielektrične permitivnosti vakuuma ε0, to jest: Mjerna je jedinica relativne dielektrične permitivnosti broj jedan.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Relativna dielektrična permitivnost

Relativna magnetska permeabilnost

željeza je 5 000. feromagnetika (μf), paramagnetika(μp), vakuuma (μ0) i dijamagnetika (μd). Relativna magnetska permeabilnost (oznaka μr)) je fizikalna veličina koja opisuje magnetsku propusnost tvari u odnosu na magnetsku permeabilnost vakuuma; količnik je magnetske permeabilnosti μ i magnetske permeabilnosti vakuuma μ0, to jest: Mjerna je jedinica relativne magnetske permeabilnosti broj jedan (1).

Pogledaj Brzina svjetlosti i Relativna magnetska permeabilnost

Sekunda

Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).

Pogledaj Brzina svjetlosti i Sekunda

Staklo

StakloStaklo je uglavnom amorfni silicijev dioksid.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Staklo

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Sunce

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara).

Pogledaj Brzina svjetlosti i Svjetlost

Teorija relativnosti

fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Teorija relativnosti

Vakuum

U klasičnoj fizici vakuum je prazan prostor bez bilo kakve materije ili fizikalnih polja.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Vakuum

Vladis Vujnović

Vladis Vujnović, (Grubišno Polje, 13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Vladis Vujnović

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Voda

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Zemlja

Znamenka

Arapske znamenke dekadskog brojevnog sustava Znamenka je znak kojim se prikazuju brojevi u položajnim brojevnim sustavima.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Znamenka

Zrak

gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Zrak

Zupčanik

Čelni zupčanici u zahvatu. Mehanizam iz Antikitere (glavni dio). Unutarnje ozubljenje. Čelnik s ravnim zubima. Čelnici s kosim (helikoidnim) zubimaGore: paralna vratilaDolje: okomita vratila. Čelnici sa strelastim zubima. Stožnici sa zakrivljenim zubima. Pužni prijenosnik. Pužni prijenosnik. Mehanizam sa zupčastom letvom.

Pogledaj Brzina svjetlosti i Zupčanik

Vidi također

Brzina

Svjetlost

, Voda, Zemlja, Znamenka, Zrak, Zupčanik.