Brže od pregledniku!Sličnosti između Buenos Aires i Madrid
Buenos Aires i Madrid imaju 52 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Argentina, Asunción, Španjolska, Španjolske autonomne zajednice, Španjolski jezik, Češka, Čile, Berlin, Bogotá, Bolivija, Brazil, Caracas, Ciudad de México, Dominikanska Republika, Ekvador, Francuska, Glavni grad, Havana, Italija, Karlo III., španjolski kralj, Kina, Kolumbija, Kuba, La Paz, Lima, Lisabon, Managua, Meksiko, Montevideo, Moskva, ..., New York (razdvojba), Nikaragva, Njemačka, Panama, Paragvaj, Pariz, Peking, Peru, Poljska, Portugal, Prag, Quito, Rim, Rio de Janeiro, Rusija, Santiago de Chile, Santo Domingo, Sjedinjene Američke Države, Urugvaj, Varšava, Venezuela, 1936.. Proširite indeks (22 više) »
Argentina
Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.
Argentina i Buenos Aires · Argentina i Madrid ·
Asunción
Asunción (španjolski: Asunción, guaranski: Paraguay) je glavni i najveći grad Paragvaja.
Asunción i Buenos Aires · Asunción i Madrid ·
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Španjolska i Buenos Aires · Španjolska i Madrid ·
Španjolske autonomne zajednice
Zemljovid španjolskih autonomnih zajednica Pedeset španjolskih provincija raspoređeno je u sedamnaest autonomnih zajednica (španjolski comunidades autónomas), te dva afrička autonomna grada (španjolski ciudades autonomas) – Ceuta i Melilla.
Španjolske autonomne zajednice i Buenos Aires · Španjolske autonomne zajednice i Madrid ·
Španjolski jezik
Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljanski) romanski je jezik i jedan od pet velikih jezika svijeta.
Španjolski jezik i Buenos Aires · Španjolski jezik i Madrid ·
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Buenos Aires i Češka · Madrid i Češka ·
Čile
Čile je država u Južnoj Americi, smještena na jugu kontinenta uzduž pacifičke obale.
Buenos Aires i Čile · Madrid i Čile ·
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Berlin i Buenos Aires · Berlin i Madrid ·
Bogotá
Bogotá službenog imena Bogotá, D.C. (D.C. znači "Distrito Capital", u prijevodu "Distrikt prijestolnice"), također nazvan Santa Fe de Bogotá, glavni grad je Kolumbije.
Bogotá i Buenos Aires · Bogotá i Madrid ·
Bolivija
Bolivija je država u Južnoj Americi. Graniči s Brazilom na sjeveru i istoku, Paragvajem i Argentinom na jugu, te Čileom i Peruom na zapadu. Zapadni dio zemlje je planinsko područje Anda, a istočni nizinski pripada amazonskom slivu pokrivenom kišnim šumama.
Bolivija i Buenos Aires · Bolivija i Madrid ·
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Brazil i Buenos Aires · Brazil i Madrid ·
Caracas
Caracas (IPA), službenog naziva Santiago de León de Caracas (šp. za "Sveti Jakov od Leóna Caracasa"), je glavni i najveći grad Venezuele.
Buenos Aires i Caracas · Caracas i Madrid ·
Ciudad de México
Ciudad de México (eng. Mexico City), skr.
Buenos Aires i Ciudad de México · Ciudad de México i Madrid ·
Dominikanska Republika
Karta Dominikanske Republike Dominikanska Republika (Dominikana), država u Karipskom moru.
Buenos Aires i Dominikanska Republika · Dominikanska Republika i Madrid ·
Ekvador
Ekvador je država u sjeverozapadnom dijelu Južne Amerike na obali Tihog oceana.
Buenos Aires i Ekvador · Ekvador i Madrid ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Buenos Aires i Francuska · Francuska i Madrid ·
Glavni grad
Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.
Buenos Aires i Glavni grad · Glavni grad i Madrid ·
Havana
Havana (špa. La Habana la a'βana, službeno Ciudad de La Habana) je glavni grad, najveća luka i vodeće trgovačko središte Kube.
Buenos Aires i Havana · Havana i Madrid ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Buenos Aires i Italija · Italija i Madrid ·
Karlo III., španjolski kralj
Karlo III. (Madrid, 20. siječnja 1716. — Madrid 14. prosinca 1788.). Kralj Napulja i Obiju Sicilija (1734. – 1759.) (vladao pod imenom Karlo VII.) i Španjolske (1759. – 1788.), iz kuće Burbonaca.
Buenos Aires i Karlo III., španjolski kralj · Karlo III., španjolski kralj i Madrid ·
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Buenos Aires i Kina · Kina i Madrid ·
Kolumbija
Kolumbija je država na sjeverozapadu Južne Amerike.
Buenos Aires i Kolumbija · Kolumbija i Madrid ·
Kuba
Kuba (špa. Cuba), službeno Republika Kuba (špa. República de Cuba) je država i otok, otočje, koja se nalazi okružena Meksičkim zaljevom, Karipskim morem i Atlantskim oceanom.
Buenos Aires i Kuba · Kuba i Madrid ·
La Paz
La Paz, Chuqi Yapu (Nuestra Señora de La Paz, ajmarski: Chuquiyapu Marka ili Chuquiago) glavni grad istoimene pokrajine i sjedište vlade Bolivije.
Buenos Aires i La Paz · La Paz i Madrid ·
Lima
Lima je glavni i najveći grad Perua, prometna, kulturna i gospodarska prijestolnica zemlje.
Buenos Aires i Lima · Lima i Madrid ·
Lisabon
Lisabon (portugalski Lisboa; IPA) je glavni i s 505.526 stanovnika na svojem administrativnom području površine 84,8 km², najveći grad Portugala.
Buenos Aires i Lisabon · Lisabon i Madrid ·
Managua
Managua je glavni grad države Nikaragve, istoimenog departmana i istoimene županije.
Buenos Aires i Managua · Madrid i Managua ·
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Buenos Aires i Meksiko · Madrid i Meksiko ·
Montevideo
Montevideo je glavni i najveći grad Urugvaja, u istoimenom departmanu na ušću La Plate.
Buenos Aires i Montevideo · Madrid i Montevideo ·
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Buenos Aires i Moskva · Madrid i Moskva ·
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Buenos Aires i New York (razdvojba) · Madrid i New York (razdvojba) ·
Nikaragva
Republika Nikaragva je država u Srednjoj Americi. Graniči s Hondurasom na sjeveru i Kostarikom na jugu. Na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Karipsko more.
Buenos Aires i Nikaragva · Madrid i Nikaragva ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Buenos Aires i Njemačka · Madrid i Njemačka ·
Panama
Panama je najjužnija država Srednje Amerike.
Buenos Aires i Panama · Madrid i Panama ·
Paragvaj
Paragvaj je država na prijelazu južnog u središnji dio Južne Amerike, bez izlaza na more.
Buenos Aires i Paragvaj · Madrid i Paragvaj ·
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Buenos Aires i Pariz · Madrid i Pariz ·
Peking
Peking (kineski: 北京, pinyin: Běijīng; "sjeverna prijestolnica") je glavni grad Narodne Republike Kine (NRK) i jedna od četiri gradske oblasti pod direktnom kontrolom vlade.
Buenos Aires i Peking · Madrid i Peking ·
Peru
Machu Picchu Peru (španjolski Perú) je država u zapadnom dijelu Južne Amerike koja graniči s Ekvadorom na sjeverozapadu, Kolumbijom na sjeveru, Brazilom na istoku, Bolivijom na istoku i jugu, Čileom na jugu, i s Tihim oceanom na zapadu.
Buenos Aires i Peru · Madrid i Peru ·
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Buenos Aires i Poljska · Madrid i Poljska ·
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Buenos Aires i Portugal · Madrid i Portugal ·
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Buenos Aires i Prag · Madrid i Prag ·
Quito
Quito (kečuanski: Qui-To, što znači "mjesto u središtu svijeta") je glavni grad Ekvadora i pokrajine Pichincha, te političko, kulturno i financijsko središte države.
Buenos Aires i Quito · Madrid i Quito ·
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Buenos Aires i Rim · Madrid i Rim ·
Rio de Janeiro
Rio de Janeiro (Siječanjska rijeka na portugalskom) je ime grada u državi Rio de Janeiro u jugoistočnom Brazilu.
Buenos Aires i Rio de Janeiro · Madrid i Rio de Janeiro ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Buenos Aires i Rusija · Madrid i Rusija ·
Santiago de Chile
Santiago je glavni grad Republike Čile i upravno središte istoimene pokrajine.
Buenos Aires i Santiago de Chile · Madrid i Santiago de Chile ·
Santo Domingo
Santo Domingo, službenog naziva Santo Domingo de Guzmán, je luka, distrikt (Distrito Nacional, skr. D. N.) i glavni grad Dominikanske Republike.
Buenos Aires i Santo Domingo · Madrid i Santo Domingo ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Buenos Aires i Sjedinjene Američke Države · Madrid i Sjedinjene Američke Države ·
Urugvaj
Urugvaj, službeni naziv Istočna Republika Urugvaj (špa. República Oriental del Uruguay) država je na jugoistoku Južne Amerike, smještena između Brazila na sjeveroistoku i Argentine na zapadu te je smješten na obali Atlantskog oceana i estuariju Rio de la Plata.
Buenos Aires i Urugvaj · Madrid i Urugvaj ·
Varšava
Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.
Buenos Aires i Varšava · Madrid i Varšava ·
Venezuela
Venezuela (čita se: Venecuȅla. Hrvatski jezični portal) najsjevernija je država Južne Amerike, smještena na obali Karipskog mora.
Buenos Aires i Venezuela · Madrid i Venezuela ·
1936.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Buenos Aires i Madrid imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Buenos Aires i Madrid
Usporedba između Buenos Aires i Madrid
Buenos Aires ima 336 odnose, a Madrid ima 120. Kao što im je zajedničko 52, Jaccard indeks 11.40% = 52 / (336 + 120).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Buenos Aires i Madrid. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
