Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Bugari u Hrvatskoj i Manjinski jezici u Hrvatskoj

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Bugari u Hrvatskoj i Manjinski jezici u Hrvatskoj

Bugari u Hrvatskoj vs. Manjinski jezici u Hrvatskoj

Bugari u Hrvatskoj (bugarski:Българи в Хърватия) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske. Manjinski jezici u Hrvatskoj su tradicionalni ili materinski jezici nacionalnih i etničkih manjina u Hrvatskoj.

Sličnosti između Bugari u Hrvatskoj i Manjinski jezici u Hrvatskoj

Bugari u Hrvatskoj i Manjinski jezici u Hrvatskoj imaju 12 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Šibensko-kninska županija, Bjelovarsko-bilogorska županija, Hrvatska, Hrvatski jezik, Istarska županija, Karlovačka županija, Osječko-baranjska županija, Primorsko-goranska županija, Sisačko-moslavačka županija, Vukovarsko-srijemska županija, Zadarska županija, Zagreb.

Šibensko-kninska županija

Svečana zastava bivše Šibenske županije (1993. – 1997.) Šibensko-kninska županija jest županija u Hrvatskoj smještena u središnjoj i sjevernoj Dalmaciji.

Šibensko-kninska županija i Bugari u Hrvatskoj · Šibensko-kninska županija i Manjinski jezici u Hrvatskoj · Vidi više »

Bjelovarsko-bilogorska županija

Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je na sjeverozapadu Hrvatske.

Bjelovarsko-bilogorska županija i Bugari u Hrvatskoj · Bjelovarsko-bilogorska županija i Manjinski jezici u Hrvatskoj · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Bugari u Hrvatskoj i Hrvatska · Hrvatska i Manjinski jezici u Hrvatskoj · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Bugari u Hrvatskoj i Hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Manjinski jezici u Hrvatskoj · Vidi više »

Istarska županija

Istarski poluotok Općine Istarske županije Istarska županija (talj. Regione Istriana), najzapadnija hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluotoka (2820 od 3120 četvornih kilometara hrvatskog dijela Istre).

Bugari u Hrvatskoj i Istarska županija · Istarska županija i Manjinski jezici u Hrvatskoj · Vidi više »

Karlovačka županija

Karlovačka županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj.

Bugari u Hrvatskoj i Karlovačka županija · Karlovačka županija i Manjinski jezici u Hrvatskoj · Vidi više »

Osječko-baranjska županija

Osječko-baranjska županija je jedna od dvadeset hrvatskih županija, smještena je na istoku Hrvatske.

Bugari u Hrvatskoj i Osječko-baranjska županija · Manjinski jezici u Hrvatskoj i Osječko-baranjska županija · Vidi više »

Primorsko-goranska županija

Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.

Bugari u Hrvatskoj i Primorsko-goranska županija · Manjinski jezici u Hrvatskoj i Primorsko-goranska županija · Vidi više »

Sisačko-moslavačka županija

Sisačko-moslavačka županija je županija u središnjoj Hrvatskoj sa sjedištem u Sisku.

Bugari u Hrvatskoj i Sisačko-moslavačka županija · Manjinski jezici u Hrvatskoj i Sisačko-moslavačka županija · Vidi više »

Vukovarsko-srijemska županija

Županijska Palača u Vukovaru. Vukovarsko-srijemska županija je najistočnija hrvatska županija i nalazi se na prostoru istočne Slavonije i zapadnog Srijema.

Bugari u Hrvatskoj i Vukovarsko-srijemska županija · Manjinski jezici u Hrvatskoj i Vukovarsko-srijemska županija · Vidi više »

Zadarska županija

Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.

Bugari u Hrvatskoj i Zadarska županija · Manjinski jezici u Hrvatskoj i Zadarska županija · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Bugari u Hrvatskoj i Zagreb · Manjinski jezici u Hrvatskoj i Zagreb · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Bugari u Hrvatskoj i Manjinski jezici u Hrvatskoj

Bugari u Hrvatskoj ima 28 odnose, a Manjinski jezici u Hrvatskoj ima 223. Kao što im je zajedničko 12, Jaccard indeks 4.78% = 12 / (28 + 223).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Bugari u Hrvatskoj i Manjinski jezici u Hrvatskoj. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: