Sličnosti između Bugarska i Popis europskih pravaca
Bugarska i Popis europskih pravaca imaju 23 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Albanija, Šumen, Beograd, Burgas, Edirne, Grčka, Kijev, Mađarska, Minsk, Moskva, Ohrid, Plovdiv, Poljska, Rumunjska, Ruse, Rusija, Sankt-Peterburg, Sjeverna Makedonija, Sofija, Srbija, Turska, Varna, Veliko Trnovo.
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Albanija i Bugarska · Albanija i Popis europskih pravaca ·
Šumen
Šumenska utvrda Panorama grada Šumena Šumen (bugarski: Шумен, turski: Şumnu) je grad na sjeveroistoku Bugarske, administativno je sjedište Šumenske oblasti, ima 103 016 stanovnika (po popisu iz 2006. g.). U periodu 1950. – 1965. grad se zvao Kolarovgrad, po Vasilu Kolarovu (1877. – 1950., bugarski političar i komunistički čelnik).
Šumen i Bugarska · Šumen i Popis europskih pravaca ·
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Beograd i Bugarska · Beograd i Popis europskih pravaca ·
Burgas
Burgas (bugarski: Бургас) je grad u Bugarskoj.
Bugarska i Burgas · Burgas i Popis europskih pravaca ·
Edirne
Edirne, u hrvatskom jeziku znan i kao Drinopolje, (grčki: Αδριανουπολις, bugarski: Одрин (Odrin), latinski: Hadrianopolis, srpski: Jedrene) je najzapadniji turski grad u turskoj Trakiji, blizu granice s Grčkom (7 km) i Bugarskom (20 km).
Bugarska i Edirne · Edirne i Popis europskih pravaca ·
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Bugarska i Grčka · Grčka i Popis europskih pravaca ·
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Bugarska i Kijev · Kijev i Popis europskih pravaca ·
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Bugarska i Mađarska · Mađarska i Popis europskih pravaca ·
Minsk
Minsk (bjeloruski: Minsk/Мінск, bjeloruski-taraškevica: Менск, ruski: Minsk/Минск) je glavni i najveći grad Bjelorusije (2 milijuna stanovnika).
Bugarska i Minsk · Minsk i Popis europskih pravaca ·
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Bugarska i Moskva · Moskva i Popis europskih pravaca ·
Ohrid
Ohrid (makedonski: Охрид, albanski: Ohër ili Ohri, grčki: Οχρίδα ili Αχρίδα, turski: Ohri) je grad na jugozapadu Republike Sjeverne Makedonije, na sjeveroistočnoj obali Ohridskog jezera.
Bugarska i Ohrid · Ohrid i Popis europskih pravaca ·
Plovdiv
Plovdiv (bugarski: Пловдив) je drugi po veličini bugarski grad, odmah iza Sofije, sa svojih 379,882.stanovnika.
Bugarska i Plovdiv · Plovdiv i Popis europskih pravaca ·
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Bugarska i Poljska · Poljska i Popis europskih pravaca ·
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Bugarska i Rumunjska · Popis europskih pravaca i Rumunjska ·
Ruse
Ruse (bugarski: Русе) je peti grad po veličini u Bugarskoj sa 175 600 stanovnika.
Bugarska i Ruse · Popis europskih pravaca i Ruse ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Bugarska i Rusija · Popis europskih pravaca i Rusija ·
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Bugarska i Sankt-Peterburg · Popis europskih pravaca i Sankt-Peterburg ·
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Bugarska i Sjeverna Makedonija · Popis europskih pravaca i Sjeverna Makedonija ·
Sofija
Grad Sofija (bugarski: София), u podnožju planine Vitoše, ima 1 376 461 stanovnika (2010.) i glavni je grad Bugarske.
Bugarska i Sofija · Popis europskih pravaca i Sofija ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Bugarska i Srbija · Popis europskih pravaca i Srbija ·
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Bugarska i Turska · Popis europskih pravaca i Turska ·
Varna
Varna (bugarski: Варна) je najveći bugarski grad na Crnom moru, treći je po veličini grad u Bugarskoj s 349 031 stanovnika.
Bugarska i Varna · Popis europskih pravaca i Varna ·
Veliko Trnovo
Veliko Trnovo (bugarski: Велико Търново), do 1965. samo Trnovo (Търново), grad je na sjeveru centralne Bugarske, koji je administrativno sjedište oblasti Veliko Trnovo.
Bugarska i Veliko Trnovo · Popis europskih pravaca i Veliko Trnovo ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Bugarska i Popis europskih pravaca imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Bugarska i Popis europskih pravaca
Usporedba između Bugarska i Popis europskih pravaca
Bugarska ima 439 odnose, a Popis europskih pravaca ima 791. Kao što im je zajedničko 23, Jaccard indeks 1.87% = 23 / (439 + 791).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Bugarska i Popis europskih pravaca. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: