Sličnosti između Bugarštica i Hrvatska književnost
Bugarštica i Hrvatska književnost imaju 18 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bosna i Hercegovina, Dalmacija, Dubrovnik, Hrvatska, Ivan Gundulić, Ivan Slamnig, Juraj Baraković, Kajkavsko narječje, Latinski jezik, Mikša Pelegrinović, Osmansko Carstvo, Petar Hektorović, Petar IV. Zrinski, Ribanje i ribarsko prigovaranje, Srednji vijek, Vatroslav Jagić, 18. stoljeće, 19. stoljeće.
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Bugarštica · Bosna i Hercegovina i Hrvatska književnost ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Bugarštica i Dalmacija · Dalmacija i Hrvatska književnost ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Bugarštica i Dubrovnik · Dubrovnik i Hrvatska književnost ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Bugarštica i Hrvatska · Hrvatska i Hrvatska književnost ·
Ivan Gundulić
Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.
Bugarštica i Ivan Gundulić · Hrvatska književnost i Ivan Gundulić ·
Ivan Slamnig
bezokvira Ivan Slamnig (Metković, 24. lipnja 1930. – Zagreb, 3. srpnja 2001.) suvremeni je hrvatski pjesnik, prozni pisac, esejist, prevoditelj, sveučilišni profesor, komparatist književnosti.
Bugarštica i Ivan Slamnig · Hrvatska književnost i Ivan Slamnig ·
Juraj Baraković
Zadru Juraj Baraković (Plemići, Rtina kraj Zadra, 1548. – Rim, 1. kolovoza 1628.) hrvatski je renesansni pjesnik iz Zadra.
Bugarštica i Juraj Baraković · Hrvatska književnost i Juraj Baraković ·
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Bugarštica i Kajkavsko narječje · Hrvatska književnost i Kajkavsko narječje ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Bugarštica i Latinski jezik · Hrvatska književnost i Latinski jezik ·
Mikša Pelegrinović
Mikša Pelegrinović (Hvar, 1500. – Zadar, 26. prosinca 1562.) bio je hrvatski plemić i pjesnik.
Bugarštica i Mikša Pelegrinović · Hrvatska književnost i Mikša Pelegrinović ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Bugarštica i Osmansko Carstvo · Hrvatska književnost i Osmansko Carstvo ·
Petar Hektorović
Kip '''Petra Hektorovića''' ispred Tvrdalja u Starom Gradu. Kuhinja u kući pjesnika Petra Hektorovića u Tvrdalju. Petar Hektorović (Hvar, 1487. – Hvar, 13. ožujka 1572.), hrvatski renesansni pjesnik i erudit.
Bugarštica i Petar Hektorović · Hrvatska književnost i Petar Hektorović ·
Petar IV. Zrinski
Grof Petar IV.
Bugarštica i Petar IV. Zrinski · Hrvatska književnost i Petar IV. Zrinski ·
Ribanje i ribarsko prigovaranje
''Ribanje i ribarsko prigovaranje'', naslovnica 1 Ribanje i ribarsko prigovaranje najvažnije je djelo Petra Hektorovića dovršeno 14.
Bugarštica i Ribanje i ribarsko prigovaranje · Hrvatska književnost i Ribanje i ribarsko prigovaranje ·
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Bugarštica i Srednji vijek · Hrvatska književnost i Srednji vijek ·
Vatroslav Jagić
'''Vatroslav Jagić''' Vatroslav Jagić (Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923.), hrvatski jezikoslovac jugoslavenske vokacije, najznačajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća.
Bugarštica i Vatroslav Jagić · Hrvatska književnost i Vatroslav Jagić ·
18. stoljeće
Bez opisa.
18. stoljeće i Bugarštica · 18. stoljeće i Hrvatska književnost ·
19. stoljeće
Bez opisa.
19. stoljeće i Bugarštica · 19. stoljeće i Hrvatska književnost ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Bugarštica i Hrvatska književnost imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Bugarštica i Hrvatska književnost
Usporedba između Bugarštica i Hrvatska književnost
Bugarštica ima 89 odnose, a Hrvatska književnost ima 512. Kao što im je zajedničko 18, Jaccard indeks 3.00% = 18 / (89 + 512).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Bugarštica i Hrvatska književnost. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: