Brže od pregledniku!
61 odnosi: Agulhaška struja, Antarktička cirkumpolarna struja, Antilska struja, Atlantski ocean, Australija, Azorska struja, Benguelska struja, Beringovo more, Brazilska struja, Coriolisov učinak, Ekvatorska protustruja, Falklandska struja, Falklandski otoci, Floridska struja, Floridski prolaz, Golfska struja, Gustoća, Gvinejska struja, Gvinejski zaljev, Havaji, Hrvatska, Humboldtova struja, Indijski ocean, Irmingerova struja, Istočno kinesko more, Istočnoaustralska struja, Italija, Jadransko more, Japansko more, Južna ekvatorska struja, Južno kinesko more, Kanarska struja, Kap Hoornska struja, Karipska struja, Karipsko more, Klima, Kontinent, Kurošio struja, Labradorska struja, Meksički zaljev, Mjesec, More, Mozambička struja, Norveška struja, Obala, Ocean, Pad, Planet, Salinitet, Sila, ..., Sjeverna ekvatorska struja, Sjevernoatlantska struja, Sredozemno more, Tasmanovo more, Temperatura, Termohalinska pokretna traka, Tihi ocean, Vjetar, Vrtnja, Zemlja, Zemljopisna širina. Proširite indeks (11 više) »
Agulhaška struja
Agulhaška struja je zapadna morska struja na području jugozapadnog Indijskog oceana.
Novi!!: Morska struja i Agulhaška struja · Vidi više »
Antarktička cirkumpolarna struja
Antarktička cirkumpolarna struja je hladna morska struja na južnoj polutki.
Novi!!: Morska struja i Antarktička cirkumpolarna struja · Vidi više »
Antilska struja
Antilska struja vrlo je promjenjiva površinska oceanska struja tople vode koja teče pokraj otočnog lanca koji razdvaja Karipsko more i Atlantski ocean u smjeru sjeveroistoka.
Novi!!: Morska struja i Antilska struja · Vidi više »
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Novi!!: Morska struja i Atlantski ocean · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Morska struja i Australija · Vidi više »
Azorska struja
Azorska struja je topla morska struja na sjeveru suptropskog dijela Atlantskog oceana.
Novi!!: Morska struja i Azorska struja · Vidi više »
Benguelska struja
Benguelska struja je hladna morska struja koja kreće iz voda Antarktike odnosno južnog Atlantika.
Novi!!: Morska struja i Benguelska struja · Vidi više »
Beringovo more
Položaj Beringovog mora Beringovo more je rubno more na sjevernom kraju Tihog oceana, između Sjeverne Amerike i Azije.
Novi!!: Morska struja i Beringovo more · Vidi više »
Brazilska struja
Brazilska struja je topla površinska morska struja u Atlantskom oceanu južno od ekvatora.
Novi!!: Morska struja i Brazilska struja · Vidi više »
Coriolisov učinak
Putanja kugle na podlozi koja se okreće. Coriolisov učinak ili Coriolisova sila je inercijska sila koja djeluje na sve čestice u rotirajućim sustavima kad se gibaju pod nekim kutom u odnosu na rotacijsku os; okomita je na brzinu gibanja i na rotacijsku os.
Novi!!: Morska struja i Coriolisov učinak · Vidi više »
Ekvatorska protustruja
Ekvatorska protustruja je topla morska struja u Tihom (oko 5° zemljopisne širine sjeverno od ekvatora) i u Indijskom oceanu (0° do 10° južne zemljopisne širine).
Novi!!: Morska struja i Ekvatorska protustruja · Vidi više »
Falklandska struja
Falklandska struja je hladna morska struja koja u Atlantiku pred obalom juga Južne Amerike struji prema sjeveru i ogranak je Antarktičke cirkumpolarne struje.
Novi!!: Morska struja i Falklandska struja · Vidi više »
Falklandski otoci
Falklandski otoci (Falkland, Falklandi, Malvini ili Malvinski otoci) su otočje u južnom Atlantiku koji se sastoji od dva velika otoka: Zapadnoga Falklanda i Istočnoga Falklanda, te većeg broja manjih otoka.
Novi!!: Morska struja i Falklandski otoci · Vidi više »
Floridska struja
Floridska struja je topla morska struja koja iz Meksičkog zaljeva teče u Atlantski ocean.
Novi!!: Morska struja i Floridska struja · Vidi više »
Floridski prolaz
Floridski prolaz je morski tjesnac između Floride, odnosno njegovog otočja Florida Keys, otoka Kube i Bahamskih otoka.
Novi!!: Morska struja i Floridski prolaz · Vidi više »
Golfska struja
Površinska temperatura vode u zapadnom Atlantiku. Sjeverna Amerika se čini crna i tamnoplava (hladno), a Golfska struja crveno (toplo). Izvor: NASA Golfska struja je topla, brza morska struja u Atlantiku.
Novi!!: Morska struja i Golfska struja · Vidi više »
Gustoća
Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.
Novi!!: Morska struja i Gustoća · Vidi više »
Gvinejska struja
Gvinejska struja je topla morska struja koja struji sa zapada na istok u Atlantskom oceanu i završava na obalama ekvatorskog dijela Afrike, točnije, uz obale Gvineje, u Gvinejskom zaljevu, po čemu je i dobila ime.
Novi!!: Morska struja i Gvinejska struja · Vidi više »
Gvinejski zaljev
Gvinejski zaljev Gvinejski zaljev je dio Atlantskog oceana zapadno od Afrike.
Novi!!: Morska struja i Gvinejski zaljev · Vidi više »
Havaji
Havaji ili Država Hawaii je otočje u Tihome oceanu koje pripada kao savezna država Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: Morska struja i Havaji · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Morska struja i Hrvatska · Vidi više »
Humboldtova struja
Humboldtova struja Humboldtova struja (Često ju u nazivaju i Peruanska struja) je hladna morska struja uz zapadnu obalu južne Amerike.
Novi!!: Morska struja i Humboldtova struja · Vidi više »
Indijski ocean
Indijski ocean Indijski ocean je treća po veličini vodena površina na svijetu, a pokriva oko 20 % površine Zemlje.
Novi!!: Morska struja i Indijski ocean · Vidi više »
Irmingerova struja
Golfska struja s odvojcima i nastavkom Irmingerova struja je topla morska struja u sjevernom Atlantiku.
Novi!!: Morska struja i Irmingerova struja · Vidi više »
Istočno kinesko more
Istočno kinesko more je rubno more Tihog oceana između kineskog kopna na zapadu, Južne Koreje na sjeveru, južnih dijelova Japana na istoku i Tajvana na jugu.
Novi!!: Morska struja i Istočno kinesko more · Vidi više »
Istočnoaustralska struja
Istočnoaustralska struja je morska struja kojom tople vodene mase idu duž istočne obale Australije prema jugu, smjerom suprotnim kretanju kazaljki na satu.
Novi!!: Morska struja i Istočnoaustralska struja · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Morska struja i Italija · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Morska struja i Jadransko more · Vidi više »
Japansko more
desno Japansko more (još i Istočno more) rubno je more zapadnog Tihog oceana, koje se nalazi između Japana, Koreje, Sjeverne Koreje i Rusije.
Novi!!: Morska struja i Japansko more · Vidi više »
Južna ekvatorska struja
Južna ekvatorska struja je permanentna topla morska struja koja teče s istoka prema zapadu u Tihom, Atlantskom kao i Indijskom oceanu.
Novi!!: Morska struja i Južna ekvatorska struja · Vidi više »
Južno kinesko more
Južno kinesko more na zemljovidu Filipina Obala Južnokineskog mora u kmerskom mjestu Kepu Južno kinesko more (kineski 南海, Nán Hǎi, "južno more", vijetnamski Biển Đông, "istočno more") je dio Kineskog mora i rubno more Tihog oceana u Aziji.
Novi!!: Morska struja i Južno kinesko more · Vidi više »
Kanarska struja
Kanarska struja je hladna do umjereno topla morska struja u sjevernom Atlantiku.
Novi!!: Morska struja i Kanarska struja · Vidi više »
Kap Hoornska struja
Kap Hoornska struja je hladna morska struja, koja obilazi krajnji južni vrh Južne Amerike sa zapada na istok oko rta Hoorn.
Novi!!: Morska struja i Kap Hoornska struja · Vidi više »
Karipska struja
Karipska struja je topla morska struja u Karipskom moru.
Novi!!: Morska struja i Karipska struja · Vidi više »
Karipsko more
Karipsko more je jugoistočni dio Američkog sredozemnog mora odvojeno od Atlantskog oceana otočjem Karibi koji se proteže u luku od meksičkog zaljeva pa gotovo do Venezuele.
Novi!!: Morska struja i Karipsko more · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Morska struja i Klima · Vidi više »
Kontinent
Pojam kontinent (od lat.: (terra) continens) označava "međusobno povezanu zemlju".
Novi!!: Morska struja i Kontinent · Vidi više »
Kurošio struja
Kurošio ili Kuro-shio (jap. Crna struja, hrvatski često i Japanska struja) je topla morska struja u zapadnom dijelu Tihog oceana.
Novi!!: Morska struja i Kurošio struja · Vidi više »
Labradorska struja
Labradorska struja Labradorska struja je hladna morska struja u sjeveroistočnom dijelu Atlantskog oceana između Grenlanda i istočne obale Sjeverne Amerike.
Novi!!: Morska struja i Labradorska struja · Vidi više »
Meksički zaljev
Meksički zaljev je velika vodena površina između Sjeverne i Srednje Amerike.
Novi!!: Morska struja i Meksički zaljev · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Morska struja i Mjesec · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Morska struja i More · Vidi više »
Mozambička struja
Mozambička struja je morska struja u Indijskom oceanu koja nosi tople vodene mase prema jugu duž obala Južne Afrike.
Novi!!: Morska struja i Mozambička struja · Vidi više »
Norveška struja
Norveška struja, poznata i pod imenom Norveška obalna struja, je morska struja koja teče iz Sjevernog mora u Norveško i Barentsovo more.
Novi!!: Morska struja i Norveška struja · Vidi više »
Obala
Atlantika u Brazilu Save obrasle u riječno šipražje Ploča Obalom se nazivaju sva područja na kojima kopno dolazi u doticaj s vodenim površinama.
Novi!!: Morska struja i Obala · Vidi više »
Ocean
Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.
Novi!!: Morska struja i Ocean · Vidi više »
Pad
Rijeka Pad (latinski: Padus, talijanski: Po) rijeka je na sjeveru Italije.
Novi!!: Morska struja i Pad · Vidi više »
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Novi!!: Morska struja i Planet · Vidi više »
Salinitet
svjetskih voda. Salinitet, slanost ili slanoća je udjel otopljenih soli u vodenoj otopini.
Novi!!: Morska struja i Salinitet · Vidi više »
Sila
Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.
Novi!!: Morska struja i Sila · Vidi više »
Sjeverna ekvatorska struja
Sjevernoekvatorska struja je topla morska struja koja se pojavljuje u Tihom, Atlantskom i Indijskom oceanu.
Novi!!: Morska struja i Sjeverna ekvatorska struja · Vidi više »
Sjevernoatlantska struja
Sjevernoatlantska struja (u anglo-literaturi je nalazimo kao "North Atlantic Current, North Atlantic Drift i North Atlantic Sea Movement) je snažna topla morska struja, koja je nastavak Golfske struje prema sjeveroistoku.
Novi!!: Morska struja i Sjevernoatlantska struja · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Morska struja i Sredozemno more · Vidi više »
Tasmanovo more
Tasmanovo more je rubno more Tihog oceana između istočne obale Australije i otoka Tasmanije na zapadu, Novog Zelanda, Norfolka i Nove Kaledonije na istoku.
Novi!!: Morska struja i Tasmanovo more · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Morska struja i Temperatura · Vidi više »
Termohalinska pokretna traka
Termohalinska cirkulacija: dubinski tok tamna, a površinski svijetla traka. Nije prikazana Antarktička cirkumpolarna struja Termohalinska pokretna trakaZemlja, velika ilustrirana enciklopedija, str.
Novi!!: Morska struja i Termohalinska pokretna traka · Vidi više »
Tihi ocean
Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.
Novi!!: Morska struja i Tihi ocean · Vidi više »
Vjetar
Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.
Novi!!: Morska struja i Vjetar · Vidi više »
Vrtnja
kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.
Novi!!: Morska struja i Vrtnja · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Morska struja i Zemlja · Vidi više »
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Novi!!: Morska struja i Zemljopisna širina · Vidi više »
