Brže od pregledniku!
46 odnosi: Božić, Cassini-Huygens, Christiaan Huygens, Encelad (mjesec), Europska svemirska agencija, Francuska, Giovanni Domenico Cassini, Goriva, Gravitacijska praćka, Huygens, Jupiter, Kamera, Kilogram, Metar, Mjerni instrument, Motor, NASA, Padobran, Plazma (fizika), Prirodni satelit, Računalo, Saturn, Saturnovi prirodni sateliti, Saturnovi prsteni, Svemirske letjelice, Titan (mjesec), Trenje, Vat, Venera, Zemlja, Zrakoplov, 1. srpnja, 14. siječnja, 15. listopada, 15. rujna, 18. kolovoza, 1997., 1998., 1999., 2000., 2004., 2005., 2017., 24. lipnja, 26. travnja, 30. prosinca.
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Novi!!: Cassini-Huygens i Božić · Vidi više »
Cassini-Huygens
Letjelica Cassini je svemirska letjelica koja je istraživala Saturn, njegove prstene i mjesece.
Novi!!: Cassini-Huygens i Cassini-Huygens · Vidi više »
Christiaan Huygens
Christiaan Huygens (Haag, 14. travnja 1629. – Haag, 8. srpnja 1695.), nizozemski astronom, matematičar i fizičar.
Novi!!: Cassini-Huygens i Christiaan Huygens · Vidi više »
Encelad (mjesec)
Enkelad ili Encelad (EnceladusJure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, 2000.,,, str. 245.), prirodni je Saturnov satelit koga je 1789. otkrio astronom William Herschel.
Novi!!: Cassini-Huygens i Encelad (mjesec) · Vidi više »
Europska svemirska agencija
Europska svemirska agencija (ESA) osnovana je 20. ožujka 1964. godine.
Novi!!: Cassini-Huygens i Europska svemirska agencija · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Cassini-Huygens i Francuska · Vidi više »
Giovanni Domenico Cassini
Cassinijeva pukotina. Giovanni Domenico Cassini, poznat i kao fran.
Novi!!: Cassini-Huygens i Giovanni Domenico Cassini · Vidi više »
Goriva
Naftna platforma Goriva su sve tvari koje sagorijevanjem daju toplinu i svjetlost.
Novi!!: Cassini-Huygens i Goriva · Vidi više »
Gravitacijska praćka
Putanje koje su omogućile NASA-inim letjelicama "Voyager" posjet četirima plinskim divovima i postizanje ubrzanja dovoljnog za izlazak iz Sunčeva sustava U orbitalnoj mehanici i zrakoplovnom inženjerstvu, gravitacijska praćka, manevar gravitacijske asistencije, ili swing-by je korištenje relativnog kretanja (na primjer, u orbiti oko Sunca), i gravitacije planeta ili drugog astronomskog objekta s ciljem promjene puta i brzine svemirske letjelice, kako bi se uštedjelo gorivo, vrijeme i financijska sredstva.
Novi!!: Cassini-Huygens i Gravitacijska praćka · Vidi više »
Huygens
Kombinirana svemirska letjelica Cassini–Huygens pred Titanom Huygens je bila robotska svemirska sonda za ulaz u atmosferu koja je uspješno sletjela na Saturnov mjesec Titan 2005.
Novi!!: Cassini-Huygens i Huygens · Vidi više »
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Novi!!: Cassini-Huygens i Jupiter · Vidi više »
Kamera
Kamera (lat. camera, od grč. ϰαμάρα: svod; sobica, izba) je uređaj za dobivanje slikovnih zapisa.
Novi!!: Cassini-Huygens i Kamera · Vidi više »
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Cassini-Huygens i Kilogram · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Cassini-Huygens i Metar · Vidi više »
Mjerni instrument
Sat mjeri vrijeme Kronometar Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Promjena energije iz pravocrtnog kretanja u kružno kretanje Toplina je oblik energije, koja je djelomično potencijalna energija, a djelomično kinetička energija Sunčani sat Nogometaš će prenijeti svoju energiju na loptu, koja će izvršiti rad. Kod udarca veće snage, lopta će prije stići do cilja Pješčani sat Mjerni instrument služi za neposredno mjerenje fizikalnih mjerenih veličina.
Novi!!: Cassini-Huygens i Mjerni instrument · Vidi više »
Motor
Motor je naprava koja služi za pretvaranje određenih vrsta energije u mehaničku energiju gibanja.
Novi!!: Cassini-Huygens i Motor · Vidi više »
NASA
Svemirski centar John F. Kennedy. 50 godina NASA-e. NASA (akronim od engl. National Aeronautics and Space Administration) je državna civilna uprava SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj, sa sjedištem u Washingtonu.
Novi!!: Cassini-Huygens i NASA · Vidi više »
Padobran
Padobran. Vrančićev nacrt padobrana. Padobran je kupolasta naprava od svile ili umjetnih materijala, koja služi za usporavanje kretanja nekog tijela kroz atmosferu.
Novi!!: Cassini-Huygens i Padobran · Vidi više »
Plazma (fizika)
Plazma (engl. plasma, prema grč. πλάσμα: oblikovanje, tvorba) je djelomično ili potpuno ionizirana tvar koja nastaje kod visokih temperatura.
Novi!!: Cassini-Huygens i Plazma (fizika) · Vidi više »
Prirodni satelit
Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.
Novi!!: Cassini-Huygens i Prirodni satelit · Vidi više »
Računalo
right Računalo, razgovorno poznato i kao kompjutor ili kompjuter, uređaj je koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku.
Novi!!: Cassini-Huygens i Računalo · Vidi više »
Saturn
Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.
Novi!!: Cassini-Huygens i Saturn · Vidi više »
Saturnovi prirodni sateliti
Reje. Hiperion (na dnu). Prikazani su i neki manji sateliti. Svi su u mjerilu. Herschel (izvor:NASA) Enkelad - slika složena slika od dijelova skupljenih prilikom preleta letjelice Cassini-Huygens tokom 2004. – 2005. (izvor:NASA) Reja. atmosferom. Saturnovi prirodni sateliti čine skupinu prirodnih satelita Saturna i do sada ih je otkriveno 82.
Novi!!: Cassini-Huygens i Saturnovi prirodni sateliti · Vidi više »
Saturnovi prsteni
Pogled na sve Saturnove prstene iz svemirske letjelice Cassini-Huygens (2013.). Zemlja je "mala plava točkica" između vanjskih prstena G i E, u donjem lijevom dijelu slike. Glavni Saturnovi prsteni s oznakama. Saturnovi prsteni. Voyager 2 pogled na Saturn koji baca sjenu na prstene. Vidljiva su 4 prirodna satelita. Saturnovi prsteni su veoma složeni i sastoje se od stotina tisuća prstenčića.
Novi!!: Cassini-Huygens i Saturnovi prsteni · Vidi više »
Svemirske letjelice
Voyager Phoenix Proton Columbia Apollo Svemirski brod Sojuz Hubble Cassini Svemirska letjelica je vozilo koje putuje kroz svemir.
Novi!!: Cassini-Huygens i Svemirske letjelice · Vidi više »
Titan (mjesec)
Titan (također Saturn VI) je prirodni satelit Saturna.
Novi!!: Cassini-Huygens i Titan (mjesec) · Vidi više »
Trenje
Trenje je sila kojom se površina na kojoj tijelo miruje ili po kojoj se giba opire gibanju ili otpor sredstva kroz koje se tijelo giba.
Novi!!: Cassini-Huygens i Trenje · Vidi više »
Vat
Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.
Novi!!: Cassini-Huygens i Vat · Vidi više »
Venera
Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).
Novi!!: Cassini-Huygens i Venera · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Cassini-Huygens i Zemlja · Vidi više »
Zrakoplov
Zrakoplov je svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na Zemljinu površinu (definicija prema Zakonu o zračnom prometu Republike Hrvatske).
Novi!!: Cassini-Huygens i Zrakoplov · Vidi više »
1. srpnja
1.
Novi!!: Cassini-Huygens i 1. srpnja · Vidi više »
14. siječnja
14.
Novi!!: Cassini-Huygens i 14. siječnja · Vidi više »
15. listopada
15.
Novi!!: Cassini-Huygens i 15. listopada · Vidi više »
15. rujna
15.
Novi!!: Cassini-Huygens i 15. rujna · Vidi više »
18. kolovoza
18.
Novi!!: Cassini-Huygens i 18. kolovoza · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Cassini-Huygens i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Cassini-Huygens i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Cassini-Huygens i 1999. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Cassini-Huygens i 2000. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Cassini-Huygens i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Cassini-Huygens i 2005. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Cassini-Huygens i 2017. · Vidi više »
24. lipnja
24.
Novi!!: Cassini-Huygens i 24. lipnja · Vidi više »
26. travnja
26.
Novi!!: Cassini-Huygens i 26. travnja · Vidi više »
30. prosinca
30.
Novi!!: Cassini-Huygens i 30. prosinca · Vidi više »
