Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Cavendishev pokus i Gravitacija

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Cavendishev pokus i Gravitacija

Cavendishev pokus vs. Gravitacija

torzijske vage u Cavendishovom pokusu. grede. Njihova slaba privlačnost prema ostalim loptama postavljenim uzduž grede bila je prepoznatljiva po progibu koji je stvarala. Detalj pokazuje krak torzijske vage (''m''), veliku olovnu kuglu (''W''), malu olovnu kuglu (''x''), i izolirajuću kutiju (''ABCDE''). Cavendishov pokus ili Cavendishov eksperiment, koji je izveo od 1797. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).

Sličnosti između Cavendishev pokus i Gravitacija

Cavendishev pokus i Gravitacija imaju 16 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Astronomski objekt, Gravitacijska konstanta, Henry Cavendish, Isaac Newton, Kilogram, Masa, Metar, Mjerenje, Newtonov zakon gravitacije, Planet, Pokus, Sila, Torzijska vaga, Ubrzanje Zemljine sile teže, Zemlja, Zvijezda.

Astronomski objekt

Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.

Astronomski objekt i Cavendishev pokus · Astronomski objekt i Gravitacija · Vidi više »

Gravitacijska konstanta

Newtonovom zakonu univerzalne gravitacije. Gravitacijska konstanta (oznaka G) je prirodna konstanta koja se pojavljuje u općem ili Newtonovom zakonu gravitacije kao čimbenik razmjernosti privlačne sile između dvaju tijela na određenoj udaljenosti i njihovih masa.

Cavendishev pokus i Gravitacijska konstanta · Gravitacija i Gravitacijska konstanta · Vidi više »

Henry Cavendish

Henry Cavendish (Nica, 10. listopada 1731. – London, 24. veljače 1810.), britanski kemičar i fizičar.

Cavendishev pokus i Henry Cavendish · Gravitacija i Henry Cavendish · Vidi više »

Isaac Newton

lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.

Cavendishev pokus i Isaac Newton · Gravitacija i Isaac Newton · Vidi više »

Kilogram

pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Cavendishev pokus i Kilogram · Gravitacija i Kilogram · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.

Cavendishev pokus i Masa · Gravitacija i Masa · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Cavendishev pokus i Metar · Gravitacija i Metar · Vidi više »

Mjerenje

Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima površinu ''P.

Cavendishev pokus i Mjerenje · Gravitacija i Mjerenje · Vidi više »

Newtonov zakon gravitacije

umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Isaac Newton (1642. – 1728.) Zemlje i Neptuna. općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini. pomrčini Sunca, kad je glavnina snažne Sunčeve svjetlosti zaklonjena. Prvi puta je to mjerenje izvršeno 29. svibnja 1919., čime je bila potvrđena Einsteineva teorija relativnosti. ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2. trenja. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Newtonov zakon gravitacije ili opći zakon gravitacije iskazuje da se svaka dva tijela privlače uzajamno silom koja je proporcionalna (u skladu) umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti: gdje je.

Cavendishev pokus i Newtonov zakon gravitacije · Gravitacija i Newtonov zakon gravitacije · Vidi više »

Planet

Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.

Cavendishev pokus i Planet · Gravitacija i Planet · Vidi više »

Pokus

kemije Pokus ili eksperiment (lat. experimentum) jedna je od osnovnih metoda znanstvene spoznaje.

Cavendishev pokus i Pokus · Gravitacija i Pokus · Vidi više »

Sila

Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.

Cavendishev pokus i Sila · Gravitacija i Sila · Vidi više »

Torzijska vaga

Coulombovo torzijsko njihalo ili torzijska vaga. grede. Njihova slaba privlačnost prema ostalim loptama postavljenim uzduž grede bila je prepoznatljiva po progibu koji je stvarala. Torzijska vaga je vaga kojom se iznos neke sile određuje putem zakretnoga momenta torzije (uvijanje) napete niti (konstruirao Charles-Augustin de Coulomb, 1777.). Sastoji se od okomite, na jednom kraju učvršćene metalne niti, na drugom kraju koje je obješena transverzalna šipka kao kod torzijskoga njihala.

Cavendishev pokus i Torzijska vaga · Gravitacija i Torzijska vaga · Vidi više »

Ubrzanje Zemljine sile teže

kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Zemlji. trenja. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Kad njihalo pustimo, ono će se gibati pod utjecajem sile ''m∙g∙sin θ''. Ubrzanje Zemljine sile teže, ubrzanje sile teže, ubrzanje slobodnog pada ili gravitacijsko ubrzanje (oznaka: g) je ubrzanje slobodnog pada u gravitacijskom polju Zemlje.

Cavendishev pokus i Ubrzanje Zemljine sile teže · Gravitacija i Ubrzanje Zemljine sile teže · Vidi više »

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Cavendishev pokus i Zemlja · Gravitacija i Zemlja · Vidi više »

Zvijezda

svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.

Cavendishev pokus i Zvijezda · Gravitacija i Zvijezda · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Cavendishev pokus i Gravitacija

Cavendishev pokus ima 40 odnose, a Gravitacija ima 95. Kao što im je zajedničko 16, Jaccard indeks 11.85% = 16 / (40 + 95).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Cavendishev pokus i Gravitacija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »