Brže od pregledniku!
66 odnosi: Ahemenidsko Carstvo, Aleksandar Veliki, Anatolija, Antiohija, Arapska osvajanja, Armenija, Armenski jezik, Asirci, August, Bizant, Cilicija, Cilicija (satrapija), Cipar, Dubravko Škiljan, Eponim, Francuska, Genocid nad Armencima, Glavni grad, Grčki jezik, Herodot, Hetiti, Katoličanstvo, Križari, Križarski ratovi, Ksenofont, Latinski jezik, Luvijski jezik, Mala Azija, Mameluci, Maslina, Matica hrvatska, Matrijarhat, Mlađe kameno doba, Opća i nacionalna enciklopedija, Pamuk, Partski jezik, Perzijski jezik, Pirati, Pompej Veliki, Rimska provincija, Satrap, Seleukovići, Slatka naranča, Stari vijek, Tabal, Taursko gorje, Turci, Turska, Turski jezik, 1. siječnja, ..., 1. tisućljeće pr. Kr., 100. pr. Kr., 1095., 1100., 1187., 12. stoljeće pr. Kr., 1219., 1375., 14. stoljeće pr. Kr., 16. stoljeće pr. Kr., 1919., 1921., 546. pr. Kr., 67. pr. Kr., 8. stoljeće pr. Kr., 965.. Proširite indeks (16 više) »
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Novi!!: Cilicija i Ahemenidsko Carstvo · Vidi više »
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Novi!!: Cilicija i Aleksandar Veliki · Vidi više »
Anatolija
Anatolija Anatolija (grč. ανατολή ili u prijeslovu: anatolē ili anatolí, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima, tur. Anadolu) je pokrajina u zapadnoj Aziji, odnosno na istočnom Sredozemlju.
Novi!!: Cilicija i Anatolija · Vidi više »
Antiohija
Antiohija (Antiohija na Orontu) (grč.: Αντιόχεια η επί Δάφνη, Αντιόχεια ή επί Ορόντουili Αντιόχεια η Μεγάλη; lat.: Antiochia ad Orontem; arap.: انتاكيّة; tur.: Antakya) je drevni grad na Bliskom istoku.
Novi!!: Cilicija i Antiohija · Vidi više »
Arapska osvajanja
* Arapska osvajanja na kopnu.
Novi!!: Cilicija i Arapska osvajanja · Vidi više »
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Novi!!: Cilicija i Armenija · Vidi više »
Armenski jezik
Armenski jezik (armenski: Հայերէն (Hayeren), Հայերեն լեզու (Hayeren lezou); ISO 639-3: hye) jest jezik Armenaca, član armenske skupine indoeuropske porodice jezika.
Novi!!: Cilicija i Armenski jezik · Vidi više »
Asirci
Asirci može značiti.
Novi!!: Cilicija i Asirci · Vidi više »
August
August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), punim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.
Novi!!: Cilicija i August · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Cilicija i Bizant · Vidi više »
Cilicija
Cilicija (lat. Cilicia) ili Kilikija (grč. Κιλικία - Kilikía; arm. Կիլիկիա; perz. klkyʾy; part. kylkyʾ, tur. Kilikya), starovjekovna regija, povremeno i politička jedinica, koja se nalazila najugoistočnom dijelu Male Azije, u današnjoj Turskoj, sjeverno od Cipra.
Novi!!: Cilicija i Cilicija · Vidi više »
Cilicija (satrapija)
Anatolije s '''Cilicijom''' na jugu Cilicija (tur. Çukurova) je antička satrapija (pokrajina) Perzijskog Carstva.
Novi!!: Cilicija i Cilicija (satrapija) · Vidi više »
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
Novi!!: Cilicija i Cipar · Vidi više »
Dubravko Škiljan
Dubravko Škiljan (Zagreb, 31. listopada 1949. — Zagreb, 21. srpnja 2007.), hrvatski jezikoslovac, semiotičar, filolog i prevoditelj.
Novi!!: Cilicija i Dubravko Škiljan · Vidi više »
Eponim
Eponimi (grč. eponymon.
Novi!!: Cilicija i Eponim · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Cilicija i Francuska · Vidi više »
Genocid nad Armencima
Genocid nad Armencima (Medz yeghern, Veliki zločin) jest skupno ime za dva događaja u kojima su Turci na teritoriju Osmanskog carstva pobili i raselili velik broj Armenaca čime je na tom području nestao zapadni armenski jezik.
Novi!!: Cilicija i Genocid nad Armencima · Vidi više »
Glavni grad
Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.
Novi!!: Cilicija i Glavni grad · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Cilicija i Grčki jezik · Vidi više »
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Novi!!: Cilicija i Herodot · Vidi više »
Hetiti
Reljef Šuppiluliume II., posljednjeg poznatog kralja Hetitskog carstva Hetitsko carstvo na vrhuncu, oko 1290. pr. Kr. Hetiti su bili indoeuropski narod koji je živio u drevnoj Maloj Aziji.
Novi!!: Cilicija i Hetiti · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Cilicija i Katoličanstvo · Vidi više »
Križari
Gustave Doré'''''Križari''''' Križari je naziv prvenstveno srednjovjekovnih kršćanskih vojnika koji su sudjelovali u križarskim ratovima od 11. do 13. stoljeća.
Novi!!: Cilicija i Križari · Vidi više »
Križarski ratovi
Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.
Novi!!: Cilicija i Križarski ratovi · Vidi više »
Ksenofont
Ksenofont Ksenofont (grč. Ξενοφῶν, Atena, oko 428. pr. Kr. – ? Korint, oko 354. pr. Kr.), sin Grila iz Atene, bio je grčki vojnik, plaćenik, filozof i književnik povjesničar najpoznatiji po svojim povijesnim djelima o Grčkoj i Perzijskom Carstvu tijekom 4. stoljeća pr. Kr.
Novi!!: Cilicija i Ksenofont · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Cilicija i Latinski jezik · Vidi više »
Luvijski jezik
Luvijski jezik izumrli je jezik koji pripada anatolijske skupine indoeuropske jezične porodice.
Novi!!: Cilicija i Luvijski jezik · Vidi više »
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Novi!!: Cilicija i Mala Azija · Vidi više »
Mameluci
Slika Mameluka iz 1779. godine Mameluci (arapski: مملوك jd., مماليك mn.) bili su bijeli ratni zarobljenici, uglavnom turskog i kavkaskog porijekla, koje su perzijski i egipatski vladari u srednjem vijeku uvrštavali u vojsku i vlastitu osobnu gardu.
Novi!!: Cilicija i Mameluci · Vidi više »
Maslina
Maslina (uljika, lat. Olea europaea) ime je za suptropsku zimzelenu biljku, porodice maslina (Oleaceae).
Novi!!: Cilicija i Maslina · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Cilicija i Matica hrvatska · Vidi više »
Matrijarhat
Matrijarhat ili ginekokracija je politički ili društveni sustav u kojem dominiraju žene.
Novi!!: Cilicija i Matrijarhat · Vidi više »
Mlađe kameno doba
Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.
Novi!!: Cilicija i Mlađe kameno doba · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Cilicija i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Pamuk
pamuk spreman za berbu berba pamuka u Teksasu stroj za branje Pamuk je mekano vlakno koje raste oko sjemena biljke Gossypium, grma iz tropskih i suptropskih krajeva, uključujući Ameriku, Indiju i Afriku.
Novi!!: Cilicija i Pamuk · Vidi više »
Partski jezik
Partski jezik izumrli je zapadnoiranski jezik koji se upotrebljavao u Partskom Carstvu i drugim državama u kojem je vladala dinastija Arsakida (Armensko Kraljevsto, Kraljevstvo Iberija i Kavkaska Albanija).
Novi!!: Cilicija i Partski jezik · Vidi više »
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Novi!!: Cilicija i Perzijski jezik · Vidi više »
Pirati
John Taylor. Pirati (grč., pirat) su pljačkaši koji vrše razbojstva na moru, ponekad i na obali.
Novi!!: Cilicija i Pirati · Vidi više »
Pompej Veliki
Pompej Veliki, punim imenom Gnej Pompej Veliki (lat. Gnaeus Pompeius Magnus) (Rim, 29. rujna 106. pr. Kr. - Peluzij, 29. rujna 48. pr. Kr.), rimski vojskovođa i trijumvir od 59. pr. Kr. do 49. pr. Kr.; uz Cezara najčuveniji vojskovođa svog vremena, Pompej je poražen u građanskom ratu s Cezarom i pogubljen.
Novi!!: Cilicija i Pompej Veliki · Vidi više »
Rimska provincija
Hadriana (117-38) s prikazom tadašnjih '''provincija''' Provincija (latinski: provincia), u vrijeme antičkog Rima, bila je osnovna i najveća upravna jedinica izvan Italije.
Novi!!: Cilicija i Rimska provincija · Vidi više »
Satrap
Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.
Novi!!: Cilicija i Satrap · Vidi više »
Seleukovići
Kovanica s likom Seleuka I. Nikatora, utemeljitelja dinastije Seleukovića Zemljovid Seleukidskoga Carstva 200. pr. Kr. Seleukovići ili Seleukidi su dinastija koja je vladala velikim dijelom Azijskog carstva Aleksandra III. Velikog, u razdoblju 305. pr. Kr. – 64. pr. Kr. Dinastiju je osnovao Seleuk I. Nikator, Aleksandrov general.
Novi!!: Cilicija i Seleukovići · Vidi više »
Slatka naranča
Slatka naranča (lat. Citrus ×aurantium f. aurantium; sin. Citrus ×sinensis) je biljka iz porodice Rutaceae.
Novi!!: Cilicija i Slatka naranča · Vidi više »
Stari vijek
Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).
Novi!!: Cilicija i Stari vijek · Vidi više »
Tabal
Tabal (grč. Tabalus ili Tagaos) je bio perzijski vojskovođa u službi Kira Velikog, vladara Perzijskog Carstva, a služio je i kao satrap Lidije.
Novi!!: Cilicija i Tabal · Vidi više »
Taursko gorje
Direktaş, Yedi Göller (Sedam jezera), Ala Dağlar. provinciji Nigde Taursko gorje ili Taurus (turski: Toros Dağları) je planinski lanac u južnoj Turskoj, odakle se Eufrat i Tigris slijevaju u Siriju i Irak.
Novi!!: Cilicija i Taursko gorje · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Cilicija i Turci · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Cilicija i Turska · Vidi više »
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Novi!!: Cilicija i Turski jezik · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Cilicija i 1. siječnja · Vidi više »
1. tisućljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Cilicija i 1. tisućljeće pr. Kr. · Vidi više »
100. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Cilicija i 100. pr. Kr. · Vidi više »
1095.
Bez opisa.
Novi!!: Cilicija i 1095. · Vidi više »
1100.
Bez opisa.
Novi!!: Cilicija i 1100. · Vidi više »
1187.
Bez opisa.
Novi!!: Cilicija i 1187. · Vidi više »
12. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Cilicija i 12. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
1219.
Bez opisa.
Novi!!: Cilicija i 1219. · Vidi više »
1375.
Bez opisa.
Novi!!: Cilicija i 1375. · Vidi više »
14. stoljeće pr. Kr.
Položaj Mitanskog carstva Poprsje Nefertiti u Starom muzeju, Berlin Poprsje Tutmozisa IV.
Novi!!: Cilicija i 14. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
16. stoljeće pr. Kr.
Dolina kraljeva Mikeni.
Novi!!: Cilicija i 16. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Cilicija i 1919. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Cilicija i 1921. · Vidi više »
546. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Cilicija i 546. pr. Kr. · Vidi više »
67. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Cilicija i 67. pr. Kr. · Vidi više »
8. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Cilicija i 8. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
965.
Bez opisa.
Novi!!: Cilicija i 965. · Vidi više »
