Brže od pregledniku!
119 odnosi: Adolf Hitler, Adolf Loos, Antoni Gaudí, Arhitektura, Arhitektura industrijske revolucije, Armirani beton, Auguste Perret, Španjolska, Švicarci, Švicarska, Češka, Barcelona, Baskija, Bauhaus, Beč, Bijeli grad Tel Aviva, Bilbao, Brasília, Brazil, Brno, Casa Milà, Centar Georges Pompidou, Chicago, De Stijl, Dessau-Roßlau, Domino, Drugi svjetski rat, Eero Saarinen, Ekspresionistička arhitektura, Ekspresionizam, Empire State Building, Engleski jezik, Europa, Fallingwater, Francuska, Frank Gehry, Frank Lloyd Wright, Funkcionalizam, Guggenheim muzej u Bilbau, Harvardovo sveučilište, High-tech arhitektura, Historicizam, Hong Kong, Houston, Teksas, Jørn Utzon, John F. Kennedy, Kapela u Ronchampu, Kastiljci, Konstrukcija, Kuća Rietveld Schröder, ..., Le Corbusier, Ludwig Mies van der Rohe, Marseille, Nacionalsocijalizam, Nadrealizam, New York (razdvojba), Nizozemci, Nizozemska, Norman Foster, Olimpijada, Oregon, Oscar Niemeyer, Pariz, Pennsylvania, Piet Mondrian, Plešuća kuća, Portland, Postmoderna, Prag, Proporcije, Prvi svjetski rat, Renzo Piano, Richard Rogers, Robert Venturi, Sagrada Familia, Santiago Calatrava, Secesija, Sjedinjene Američke Države, Stambena naselja berlinske moderne, Stil, Stuttgart, Sydneyska opera, Tankoljusna struktura, Tvornica Fagus, Urbanizacija, Utrecht, Vila Savoye, Vila Tugendhat, Viseći most, Vlado Milunić, Walter Gropius, 1889., 19. stoljeće, 1903., 1908., 1910., 1914., 1915., 1917., 1919., 1924., 1926., 1927., 1929., 1930., 1933., 1937., 1952., 1958., 1960., 1963., 1973., 1975., 1977., 1982., 1986., 1996., 1997., 20. stoljeće. Proširite indeks (69 više) »
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Novi!!: Moderna arhitektura i Adolf Hitler · Vidi više »
Adolf Loos
Adolf Franz Karl Viktor Maria Loos (Brno, Češka, 10. prosinca 1870. – Beč, 23. kolovoza 1933.) je austrijski arhitekt češkog porijekla.
Novi!!: Moderna arhitektura i Adolf Loos · Vidi više »
Antoni Gaudí
Antoni Gaudí, punim imenom Antoni Plàcid Guillem Gaudí i Cornet (1852. – 1926.), bio je katalonski arhitekt art nouveaua, poznat po svom originalnom stilu i iznimno osobnom dizajnu.
Novi!!: Moderna arhitektura i Antoni Gaudí · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Moderna arhitektura i Arhitektura · Vidi više »
Arhitektura industrijske revolucije
Svjetska izložba u Parizu 1889. god. Arhitektura industrijske revolucije arhitektonski je stil koji se samozatajno razvijao za vrijeme historicizma u 19.
Novi!!: Moderna arhitektura i Arhitektura industrijske revolucije · Vidi više »
Armirani beton
Sagrade Familie Armirani beton je beton kroz kojeg su prije saljevanja ugrađene: šipke, mreže, ploče ili vlakna (željezo, ili neki drugi materijal).
Novi!!: Moderna arhitektura i Armirani beton · Vidi više »
Auguste Perret
Auguste Perret (12. veljače 1874., Ixelles, Belgija - 25. veljače 1954., Pariz, Francuska) je bio francuski arhitekt i urbanist koji se smatra prvim majstorom konstrukcija od armiranog betona.
Novi!!: Moderna arhitektura i Auguste Perret · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Moderna arhitektura i Španjolska · Vidi više »
Švicarci
Švicarac (Švicarci) je ime za građane srednjoeuropske države Švicarske.
Novi!!: Moderna arhitektura i Švicarci · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Moderna arhitektura i Švicarska · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Moderna arhitektura i Češka · Vidi više »
Barcelona
Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.
Novi!!: Moderna arhitektura i Barcelona · Vidi više »
Baskija
Ovo je članak o povijesnoj regiji Baskiji, u kojoj prebivaju Baski.
Novi!!: Moderna arhitektura i Baskija · Vidi više »
Bauhaus
Bauhaus je bila škola za arhitekturu i primijenjenu umjetnost u Njemačkoj (1919. – 1933.), gdje nastaju pokušaji ostvarenja sinteze autonomne umjetnosti i oblikovanja upotrebnih predmeta – dizajn.
Novi!!: Moderna arhitektura i Bauhaus · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Moderna arhitektura i Beč · Vidi više »
Bijeli grad Tel Aviva
Bijeli grad Tel Aviva (hebrejski: העיר הלבנה, Ha-Ir HaLevana) je skup više od 4.000 modernih građevina, izgrađenih u internacionalnom i tzv.
Novi!!: Moderna arhitektura i Bijeli grad Tel Aviva · Vidi više »
Bilbao
Bilbao (baskijski: Bilbo), najveći grad Baskije (Španjolska), nalazi se na području bogatom željeznim rudačama.
Novi!!: Moderna arhitektura i Bilbao · Vidi više »
Brasília
Brasília (G sg. Brasílie) glavni je grad Brazila.
Novi!!: Moderna arhitektura i Brasília · Vidi više »
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Novi!!: Moderna arhitektura i Brazil · Vidi više »
Brno
Špilberk Katedrala Brno (češki: Brno; njem. Brünn) je drugi najveći grad u Češkoj.
Novi!!: Moderna arhitektura i Brno · Vidi više »
Casa Milà
Kuća Milà (katalonski: Casa Milà ili "La Pedrera") stambena je zgrada u Barceloni koja gleda u ulicu Passeig de Gràcia, i jedno je od ključnih djela Antonija Gaudíja.
Novi!!: Moderna arhitektura i Casa Milà · Vidi više »
Centar Georges Pompidou
Nacionalni centar umjetnosti i kulture Georges Pompidou (francuski: Centre national d'art et de culture Georges-Pompidou, CNAC), poznat i kao Beaubourg radi istoimene četvrti u kojoj se nalazi, izgrađen je 1977., a sastoji se od Bibliothèque publique d'information (Javna informativna knjižnica), Musée National d'Art Moderne (Nacionalni muzej moderne umjetnosti) i IRCAM (Centar za muziku i akustična istraživanja).
Novi!!: Moderna arhitektura i Centar Georges Pompidou · Vidi više »
Chicago
Chicago je nakon New Yorka i Los Angelesa treći grad po veličini u Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: Moderna arhitektura i Chicago · Vidi više »
De Stijl
Crveno-plava stolica, dizajnirao ju je Gerrit Rietveld 1917. De Stijl je umjetnički pokret nastao tijekom 1920-ih godina.
Novi!!: Moderna arhitektura i De Stijl · Vidi više »
Dessau-Roßlau
Dessau-Roßlau je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Saskoj i Anhaltu, koji leži na rijekama Labi i Muldi.
Novi!!: Moderna arhitektura i Dessau-Roßlau · Vidi više »
Domino
Klasične domino pločice (crne, najveći broj točkica je šest) Domino pločice su male, pravokutne pločice podijeljene na 2 kvadrata u kojima su prazna polja ili polja od jedne do šest točkica.
Novi!!: Moderna arhitektura i Domino · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Moderna arhitektura i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Eero Saarinen
Eero Saarinen (*20. kolovoza 1910. u Kirkkonummiu, Finska; † 1. rujna 1961. u Ann Arboru, SAD) je značajan arhitekt i dizajner 20.
Novi!!: Moderna arhitektura i Eero Saarinen · Vidi više »
Ekspresionistička arhitektura
Einsteinov toranj u Potsdamu, 1919. – 22. (Erich Mendelsohn) Ekspresionistička arhitektura je avangardna arhitektura u Njemačkoj, Nizozemskoj, Austriji, Češkoj i Danskoj koja je nastala u godinama poslije Prvog svjetskog rata, s vrhuncem do 1930-ih.
Novi!!: Moderna arhitektura i Ekspresionistička arhitektura · Vidi više »
Ekspresionizam
Edvard Munch: ''Krik'', 1893. Ekspresionizam je umjetnički pravac s početka XX. stoljeća razvijen u Njemačkoj, primarno u književnosti (poeziji) i slikarstvu, ali natruhe istog mogle su se pronaći i u glazbenoj umjetnosti.
Novi!!: Moderna arhitektura i Ekspresionizam · Vidi više »
Empire State Building
Empire State Building je neboder u New Yorku.
Novi!!: Moderna arhitektura i Empire State Building · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Moderna arhitektura i Engleski jezik · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Moderna arhitektura i Europa · Vidi više »
Fallingwater
Fallingwater ili Kuća na slapovima, izvorno Kuća Kaufmann, je kuća koju je projektirao američki arhitekt Frank Lloyd Wright 1935.
Novi!!: Moderna arhitektura i Fallingwater · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Moderna arhitektura i Francuska · Vidi više »
Frank Gehry
Frank Owen Gehry, rođen kao Ephraim Owen Goldberg (Toronto, Kanada, 28. veljače 1929.-) kanadsko-američki arhitekt, dobitnik Pritzkerove nagrade.
Novi!!: Moderna arhitektura i Frank Gehry · Vidi više »
Frank Lloyd Wright
Frank Lloyd Wright (Richland Center, Wisconsin, 8. lipnja, 1867. – Phoenix, 9. travnja, 1959.), istaknuti američki arhitekt, dizajner interijera, spisatelj i predavač prve polovice 20. stoljeća.
Novi!!: Moderna arhitektura i Frank Lloyd Wright · Vidi više »
Funkcionalizam
Funkcionalizam je filozofski pravac koji se pojavio u 19. st. u Europi.
Novi!!: Moderna arhitektura i Funkcionalizam · Vidi više »
Guggenheim muzej u Bilbau
Muzej Guggenheim u Bilbau (baskijski: Guggenheim Bilbao Museoa, španjolski: Museo Guggenheim Bilbao) je muzej moderne i suvremene umjetnosti koji je projektirao kanadsko-američki arhitekt Frank Gehry, a izgradila tvrtka Ferrovial.
Novi!!: Moderna arhitektura i Guggenheim muzej u Bilbau · Vidi više »
Harvardovo sveučilište
Harvardovo sveučilište (engl. Harvard University), najstarije sveučilište u SAD-u. Jedno je od najcjenjenijih uz Yaleovo sveučilište i član je "Lige bršljana".
Novi!!: Moderna arhitektura i Harvardovo sveučilište · Vidi više »
High-tech arhitektura
Frei Otto i Günther Behnisch, Olimpijski stadion u Münchenu (1972.) High-tech arhitektura, kasni modernizam ili strukturalni ekspresionizam, je stil u arhitekturi koji se razvio 70-ih godina 20.
Novi!!: Moderna arhitektura i High-tech arhitektura · Vidi više »
Historicizam
Historicizam (njemački: Historizismus, francuski: historicisme) ili historizam (njem. Historismus, franc. historisme) je pojava u teoriji književnosti, filozofiji i likovnim umjetnostima 19. stoljeća nastala romantičarskim buđenjem zanimanja za prošlost i intenzivne brige za čuvanje spomenika kulture.
Novi!!: Moderna arhitektura i Historicizam · Vidi više »
Hong Kong
Hong Kong, Hongkong (kineski: 香港) je grad, i zajedno s Makaom, jedna od dviju posebnih upravnih regija (''PUR'') Narodne Republike Kine.
Novi!!: Moderna arhitektura i Hong Kong · Vidi više »
Houston, Teksas
Houston je najveći grad američke savezne države Teksas i četvrti najveći grad u SAD-u. Grad je 1836. godine osnovao John Kirby Allen.
Novi!!: Moderna arhitektura i Houston, Teksas · Vidi više »
Jørn Utzon
Jørn Utzon (9. travnja 1918., Kopenhagen, Danska - † 29. studenog 2008., Kopenhagen) je bio danski arhitekt, najpoznatiji kao autor Sydneyske opere.
Novi!!: Moderna arhitektura i Jørn Utzon · Vidi više »
John F. Kennedy
John Fitzgerald Kennedy (Brookline, 29. svibnja 1917. – Dallas, 22. studenog 1963.), američki političar i 35.
Novi!!: Moderna arhitektura i John F. Kennedy · Vidi više »
Kapela u Ronchampu
Kapela Notre Dame du Haut u Ronchampu (francuski: Chapelle Notre-Dame-du-Haut de Ronchamp), poznata i kao Notre Dame du Haut, dovršena 1954. godine, je jedan od najboljih primjera građevina arhitekta Le Corbusiera i jedna od najvažnijih građevina arhitekture 20.
Novi!!: Moderna arhitektura i Kapela u Ronchampu · Vidi više »
Kastiljci
Kastiljci Kastiljci (španjolski: castellanos; arapski ესპანელები) su romanski narod nastanjen na gotovo čitavom području Pirenejskog poluotoka, u Španjolskoj.
Novi!!: Moderna arhitektura i Kastiljci · Vidi više »
Konstrukcija
svjetsku baštinu kao čudo konstruirano isključivo od drveta, bez ijednog čavla. Konstrukcija je bitan graditeljski, ali i estetski, element arhitekture.
Novi!!: Moderna arhitektura i Konstrukcija · Vidi više »
Kuća Rietveld Schröder
Kuća Rietveld Schröder (nizozemski: Rietveld Schröderhuis), poznata i kao Schröder kuća u Utrechtu je kuća koju je 1924.
Novi!!: Moderna arhitektura i Kuća Rietveld Schröder · Vidi više »
Le Corbusier
Le Corbusier, pravim imenom Charles-Édouard Jeanneret-Gris (La Chaux-de-Fonds, 6. listopada 1887. – Roquebrune-Cap-Martin kraj Nice, 27. kolovoza 1965.), francuski arhitekt švicarskoga porijekla.
Novi!!: Moderna arhitektura i Le Corbusier · Vidi više »
Ludwig Mies van der Rohe
Ludwig Mies van der Rohe, rođen je kao Maria Ludwig Michael Mies, 27.
Novi!!: Moderna arhitektura i Ludwig Mies van der Rohe · Vidi više »
Marseille
Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.
Novi!!: Moderna arhitektura i Marseille · Vidi više »
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Novi!!: Moderna arhitektura i Nacionalsocijalizam · Vidi više »
Nadrealizam
Guillaume Apollinaire, ''Kaligram'', 1915. Nadrealizam je umjetnički pokret nastao u Parizu.
Novi!!: Moderna arhitektura i Nadrealizam · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: Moderna arhitektura i New York (razdvojba) · Vidi više »
Nizozemci
Nizozemci (sebe zovu Nederlanders) su zapadnogermanski narod nastanjen u Nizozemskoj, srodan Frizima i Flamancima, s najvećom koncentracijom u području donjeg toka Rajne.
Novi!!: Moderna arhitektura i Nizozemci · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Moderna arhitektura i Nizozemska · Vidi više »
Norman Foster
*Norman Robert Foster, arhitekt.
Novi!!: Moderna arhitektura i Norman Foster · Vidi više »
Olimpijada
*Olimpijske igre.
Novi!!: Moderna arhitektura i Olimpijada · Vidi više »
Oregon
Oregon je savezna država na zapadu Sjedinjenih Američkih Država na Tihom Oceanu.
Novi!!: Moderna arhitektura i Oregon · Vidi više »
Oscar Niemeyer
Oscar Ribeiro de Almeida Niemeyer Soares Filho (Rio de Janeiro, 15. prosinca 1907. – 5. prosinca 2012.), najpoznatiji kao Oscar Niemeyer, bio je brazilski arhitekt i urbanist; jedan je od najvažnijih predstavnika moderne arhitekture i pionir upotrebe armiranog betona.
Novi!!: Moderna arhitektura i Oscar Niemeyer · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Moderna arhitektura i Pariz · Vidi više »
Pennsylvania
Pennsylvania je američka savezna država smještena na Istočnoj obali SAD-a, omeđena saveznim državama New York, New Jersey, Delaware, Maryland, West Virginia i Ohio.
Novi!!: Moderna arhitektura i Pennsylvania · Vidi više »
Piet Mondrian
Pieter Cornelis (Piet) Mondriaan, od 1912. Mondrian (Amersfoort, 7. ožujka 1872. – New York, 1. veljače 1944.), nizozemski slikar i teoretičar.
Novi!!: Moderna arhitektura i Piet Mondrian · Vidi više »
Plešuća kuća
Pogled sa strane Plešuća kuća (češki: Tančící dům) je nadimak koji je dat zgradi osiguravajućeg društva Nationale Nederlanden u centru Praga, u Češkoj na adresi Rašínovo nábřeží 80, 120 00 Praha 2.
Novi!!: Moderna arhitektura i Plešuća kuća · Vidi više »
Portland
Ime Portland može značiti 14 gradova u SAD-u, to su.
Novi!!: Moderna arhitektura i Portland · Vidi više »
Postmoderna
internacionalnog stila. Joseph Nechvatal, ''Rođenje viraktualnog 2001.'', akrilik na platnu, naslikano uz pomoć računala i robota. Postmoderna, naziv je koji u širem smislu služi za označavanje epohe druge polovice 20 st., a u užem smislu označava neke aspekte mišljenja i stvaralaštva istog razdoblja.
Novi!!: Moderna arhitektura i Postmoderna · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Moderna arhitektura i Prag · Vidi više »
Proporcije
starog Rima. Proporcija je odnos između dvije veličine, mjerilo po čemu je nešto veliko, malo ili skladno.
Novi!!: Moderna arhitektura i Proporcije · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Moderna arhitektura i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Renzo Piano
Renzo Piano (Genova, 14. rujna 1937.) je jedan od najplodnijih talijanskih modernih arhitekata i jedan je od najznačajnijih autora suvremenih djela moderne arhitekture; dobitnik Pritzkerove nagrade za arhitekturu (1998.), poznat i kao jedan od prvih autora visokog modernizma (High-tech arhitektura).
Novi!!: Moderna arhitektura i Renzo Piano · Vidi više »
Richard Rogers
Richard George Rogers, Baron Rogers of Riverside (Firenca, 23. srpnja 1933. – London, 18. prosinca 2021.) bio je jedan od najznačajnijih britanskih modernih arhitekata i pionir high-tech arhitekture.
Novi!!: Moderna arhitektura i Richard Rogers · Vidi više »
Robert Venturi
Robert Charles Venturi Mlađi (rođen 25. lipnja, 1925.) je utjecajni američki arhitekt koji se smatra prvim arhitektom postmoderne arhitekture, za čije oblikovanje iznimno zaslužan.
Novi!!: Moderna arhitektura i Robert Venturi · Vidi više »
Sagrada Familia
Bazilika Svete obitelji, katalonski: Temple Expiatori de la Sagrada Família, u Barceloni je krunsko remek djelo arhitekta Antonija Gaudíja, iako je ostala nedovršena nakon njegove iznenadne smrti.
Novi!!: Moderna arhitektura i Sagrada Familia · Vidi više »
Santiago Calatrava
Santiago Calatrava Valls (28. srpnja 1951.) je međunarodno priznat i i nagrađivan arhitekt, kipar i inženjer iz Valencije, Španjolske.
Novi!!: Moderna arhitektura i Santiago Calatrava · Vidi više »
Secesija
Secesija (od njem. Sezession) ili art nouveau (francuski: „nova umjetnost”) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na akademizam i eklekticizam zadnjih desetljeća 19.
Novi!!: Moderna arhitektura i Secesija · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Moderna arhitektura i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Stambena naselja berlinske moderne
Stambena naselja berlinske moderne se sastoje od šest subvencioniranih stanbenih kompleksa (Siedlungen) koji svjedoče o inovativnoj stambenoj politici za vrijeme Weimarske Republike (1910. – 1933.) kada je grad Berlin postao napredno socijalno, političko i kulturno središte Europe.
Novi!!: Moderna arhitektura i Stambena naselja berlinske moderne · Vidi više »
Stil
Stil (lat. stilus od gr. stylos — držak, pisaljka) je način izražavanja, koji karakteriziraju sve one značajke po kojima se razlikuje od ostalih; tj.
Novi!!: Moderna arhitektura i Stil · Vidi više »
Stuttgart
Stuttgart (Zemaljski glavni grad Stuttgart,: Landeshauptstadt Stuttgart, alemanski: Landeshaubdschdadd Schduagert), glavni i po broju stanovnika najveći grad njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg.
Novi!!: Moderna arhitektura i Stuttgart · Vidi više »
Sydneyska opera
Sydneyska opera (eng. Sydney Opera House) je jedna od najpoznatijih građevina u Sydneyu (Australija), ali i svijetu.
Novi!!: Moderna arhitektura i Sydneyska opera · Vidi više »
Tankoljusna struktura
Nižnjeg Novgoroda, 1897. god. Ljuskasta konstrukcija ili tankoljusne strukture se može definirati kao zavijene, valovite strukture sposobne prenijeti veće količine tereta u više od dva smjera u potpornje.
Novi!!: Moderna arhitektura i Tankoljusna struktura · Vidi više »
Tvornica Fagus
Tvornica Fagus u Alfeldu (Leine, Donja Saska) je kompleks od 10 građevina koji je započet oko 1910.
Novi!!: Moderna arhitektura i Tvornica Fagus · Vidi više »
Urbanizacija
Toronta Urbanizacija (lat. urbs: grad), proces porasta gradskog stanovništva i preobražaj seoskih naselja u gradska, odnosno širenje gradskog načina života na druga gradska ili seoska područja.
Novi!!: Moderna arhitektura i Urbanizacija · Vidi više »
Utrecht
; Nizozemska.
Novi!!: Moderna arhitektura i Utrecht · Vidi više »
Vila Savoye
Vila Savoye u Poissyju 2003. god. Vila Savoye u Poissyju, u okolici Pariza, je slavna vila koju je projektirao Le Corbusier 1928.
Novi!!: Moderna arhitektura i Vila Savoye · Vidi više »
Vila Tugendhat
Vila Tugendhat njemačkog arhitekta Ludwiga Mies van der Rohea, izgrađena od 1928.
Novi!!: Moderna arhitektura i Vila Tugendhat · Vidi više »
Viseći most
Turskoj, ima najveći raspon na svijetu od 2,023 metara. Viseći most vrsta je mosta s rasponskim sustavom koji se sastoji od para visećih užadi i pilona.
Novi!!: Moderna arhitektura i Viseći most · Vidi više »
Vlado Milunić
Vlado Milunić (Zagreb, 3. ožujka 1941. – 17. rujna 2022.) bio je češki arhitekt hrvatskog podrijetla te predavač na Češkom tehničkom sveučilištu u Pragu (ČVUT).
Novi!!: Moderna arhitektura i Vlado Milunić · Vidi više »
Walter Gropius
Walter Gropius (Berlin, 18. svibnja 1883. – Boston, 5. srpnja 1969.), njemački arhitekt i teoretičar arhitekture; osnivač prve škole dizajna, Bauhausa.
Novi!!: Moderna arhitektura i Walter Gropius · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Moderna arhitektura i 1889. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Moderna arhitektura i 19. stoljeće · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Moderna arhitektura i 1903. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Moderna arhitektura i 1908. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Moderna arhitektura i 1910. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Moderna arhitektura i 1914. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Moderna arhitektura i 1915. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Moderna arhitektura i 1917. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Moderna arhitektura i 1919. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Moderna arhitektura i 1924. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Moderna arhitektura i 1926. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Moderna arhitektura i 1927. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Moderna arhitektura i 1929. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Moderna arhitektura i 1930. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Moderna arhitektura i 1933. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Moderna arhitektura i 1937. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Moderna arhitektura i 1952. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Moderna arhitektura i 1958. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Moderna arhitektura i 1960. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Moderna arhitektura i 1963. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Moderna arhitektura i 1973. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Moderna arhitektura i 1975. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Moderna arhitektura i 1977. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Moderna arhitektura i 1982. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Moderna arhitektura i 1986. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Moderna arhitektura i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Moderna arhitektura i 1997. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Moderna arhitektura i 20. stoljeće · Vidi više »
