Crnac (Virovitičko-podravska županija) i Popis županijskih cesta u Hrvatskoj

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Crnac (Virovitičko-podravska županija) i Popis županijskih cesta u Hrvatskoj

Crnac (Virovitičko-podravska županija) vs. Popis županijskih cesta u Hrvatskoj

Crnac je općina u Hrvatskoj. Ovo je popis županijskih cesta u Hrvatskoj.

Žabnjača

Žabnjača je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Crnac, Virovitičko-podravska županija.

Crnac (Virovitičko-podravska županija) i Žabnjača · Popis županijskih cesta u Hrvatskoj i Žabnjača · Vidi više »

Crnac (Virovitičko-podravska županija)

Crnac je općina u Hrvatskoj.

Crnac (Virovitičko-podravska županija) i Crnac (Virovitičko-podravska županija) · Crnac (Virovitičko-podravska županija) i Popis županijskih cesta u Hrvatskoj · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Crnac (Virovitičko-podravska županija) i Hrvatska · Hrvatska i Popis županijskih cesta u Hrvatskoj · Vidi više »

Našice

Našice su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

Crnac (Virovitičko-podravska županija) i Našice · Našice i Popis županijskih cesta u Hrvatskoj · Vidi više »

Orahovica

Orahovica je grad u Hrvatskoj, u Virovitičko-podravskoj županiji.

Crnac (Virovitičko-podravska županija) i Orahovica · Orahovica i Popis županijskih cesta u Hrvatskoj · Vidi više »

Staro Petrovo Polje

Staro Petrovo Polje je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Crnac, Virovitičko-podravska županija.

Crnac (Virovitičko-podravska županija) i Staro Petrovo Polje · Popis županijskih cesta u Hrvatskoj i Staro Petrovo Polje · Vidi više »

Suha Mlaka

Suha Mlaka je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Crnac, Virovitičko-podravska županija.

Crnac (Virovitičko-podravska županija) i Suha Mlaka · Popis županijskih cesta u Hrvatskoj i Suha Mlaka · Vidi više »

Valpovo

Valpovo je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

Crnac (Virovitičko-podravska županija) i Valpovo · Popis županijskih cesta u Hrvatskoj i Valpovo · Vidi više »

Veliki Rastovac

Veliki Rastovac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Crnca, Virovitičko-podravska županija.

Crnac (Virovitičko-podravska županija) i Veliki Rastovac · Popis županijskih cesta u Hrvatskoj i Veliki Rastovac · Vidi više »

Virovitičko-podravska županija

Virovitičko-podravska županija je županija u Hrvatskoj.

Crnac (Virovitičko-podravska županija) i Virovitičko-podravska županija · Popis županijskih cesta u Hrvatskoj i Virovitičko-podravska županija · Vidi više »