Sličnosti između Crno tijelo i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja
Crno tijelo i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja imaju 37 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Albert Einstein, Apsolutna ništica, Bose-Einsteinova statistika, Bozoni, Draperova točka, Elektromagnetizam, Elektromagnetsko zračenje, Energija, Fermi-Diracova statistika, Fermion, Fotoelektrični učinak, Foton, Frekvencija, Grafit, Grijanje, Gustav Robert Kirchhoff, Infracrveno zračenje, Kelvin, Kvantna elektrodinamika, Kvantna mehanika, Materija, Max Planck, Planckov zakon, Radijacija, Spektar, Stefan-Boltzmannov zakon, Svjetlost, Temperatura, Tijelo (fizika), Toplina, ..., Toplinsko zračenje, Ultraljubičasta katastrofa, Ultraljubičasto zračenje, Valna duljina, Vatra, Wienov zakon pomaka, Zračenje crnog tijela. Proširite indeks (7 više) »
Albert Einstein
Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.
Albert Einstein i Crno tijelo · Albert Einstein i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja ·
Apsolutna ništica
K. Apsolutna ništica, apsolutna nula je donja granica (apsolutne) termodinamičke temperature koju je, zbog trećeg zakona termodinamike, nemoguće postići.
Apsolutna ništica i Crno tijelo · Apsolutna ništica i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja ·
Bose-Einsteinova statistika
statistike. kondenzata. atomske stupice razvijene u ILS-u (eng. ''Institute for Laser Science'') 2005. Bose-Einsteinova statistika (po S. N. Boseu i A. Einsteinu) je kvantna statistika što se primjenjuje na bozone, čestice kojima je spin cjelobrojni višekratnik reducirane Planckove konstante.
Bose-Einsteinova statistika i Crno tijelo · Bose-Einsteinova statistika i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja ·
Bozoni
Higgsovim bozonom. nm. standardnim modelom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Higgsovog bozona. Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Bozon (po S. N. Boseu) je subatomska čestica cjelobrojnoga spina koja se podvrgava Bose-Einsteinovoj statistici.
Bozoni i Crno tijelo · Bozoni i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja ·
Draperova točka
Draperova točka se vidi na tamno crvenom prijelazu između svjetlog i tamnog dijela, a odgovara temperaturi od 525˚ C Draperova točka je približna temperatura iznad koje gotovo svi kruti materijali zrače vidljivu svjetlost, kao posljedicu zračenja crnog tijela.
Crno tijelo i Draperova točka · Draperova točka i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja ·
Elektromagnetizam
Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. električnih naboja. Ako postavimo električni vodič unutar potkovastog magneta, čim se uključi električna struja, vodič će se otkloniti. silu od 2 ∙ 10-7 njutna po metru (N/m). Prednja strana zvučnika. Elektromagnetizam je grana klasične fizike koja istražuje uzroke i uzajamnu povezanost električnih i magnetskih pojava, objašnjava svjetlosne pojave i zakone optike, te sve ostale vrste elektromagnetskih valova.
Crno tijelo i Elektromagnetizam · Elektromagnetizam i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja ·
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Crno tijelo i Elektromagnetsko zračenje · Elektromagnetsko zračenje i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja ·
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.
Crno tijelo i Energija · Energija i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja ·
Fermi-Diracova statistika
'''Fermi-Diracova distribucija''' kao funkcija omjera ε/μ ucrtana za 4 različite temperature U kvantnoj statističkoj fizici, Fermi-Diracova statistika opisuje distribuciju fermiona po energetskim stanjima, u stanju termodinamičke ravnoteže.
Crno tijelo i Fermi-Diracova statistika · Fermi-Diracova statistika i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja ·
Fermion
Higgsovim bozonom. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. standardnim modelom. Jaku nuklearnu silu posreduju gluoni (valovi). Jaka nuklearna sila ima tri vrste naboja, crveno, zeleno i plavo. Imajte na umu da je izbor plave boje za gornji kvark proizvoljan; pretpostavlja se da "naboj u boji" kruži između 3 kvarka. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Sunca ili manjih. Fermion (po E. Fermiju) je subatomska čestica polucjelobrojnoga spina (1/2 ili 3/2) kojoj se svojstva mogu opisati Fermi-Diracovom statistikom.
Crno tijelo i Fermion · Fermion i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja ·
Fotoelektrični učinak
Fotoelektrični učinak: fotoni upadaju na metalnu ploču slijeva i izbijaju elektrone. Fotoelektrični učinak, fotoelektrični efekt ili fotoefekt fizikalna je pojava kod koje djelovanjem elektromagnetskog zračenja dovoljno kratke valne duljine, najčešće svjetlosti u ultraljubičastom području spektra, dolazi do izbijanja elektrona iz obasjanog materijala, obično kovine.
Crno tijelo i Fotoelektrični učinak · Fotoelektrični učinak i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja ·
Foton
nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.
Crno tijelo i Foton · Foton i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja ·
Frekvencija
Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).
Crno tijelo i Frekvencija · Frekvencija i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja ·
Grafit
Grafit Grafit (njem. Graphit, od grč. γράφεıν: pisati), heksagonska modifikacija ugljika, znatno raširenija od kubične modifikacije – dijamanta.
Crno tijelo i Grafit · Grafit i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja ·
Grijanje
Ateni. Moderni otvoreni kamin. Kaljeva peć koja se koristi za centralno grijanje, sagrađena oko 1959. kW. toplinu polagano odaje i zagrijava prostoriju. Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje. Plinska peć na ukapljeni naftni plin (LPG ili UNP) iz 1970-tih. Uljna peć. Prenosivi kalorifer. kućanske aparate. Parno grijanje se uglavnom koristi za daljinsko grijanje. centralnog grijanja. Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. Peć za centralno grijanje na ogrjevno drvo. pumpe i regulacijskog sklopa koji njome upravlja. Grijanje je postupak održavanja određene temperature u stambenim i radnim prostorijama iskorištavanjem topline izgaranja čvrstoga, tekućeg ili plinovitoga goriva, pretvaranjem električne energije u toplinu ili iskorištavanjem prirodnih izvora topline.
Crno tijelo i Grijanje · Grijanje i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja ·
Gustav Robert Kirchhoff
Gustav Robert Kirchhoff (Kalinjingrad, nekad Königsberg, 12. ožujka 1824. – Berlin, 17. listopada 1887.), njemački fizičar i kemičar.
Crno tijelo i Gustav Robert Kirchhoff · Gustav Robert Kirchhoff i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja ·
Infracrveno zračenje
Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.
Crno tijelo i Infracrveno zračenje · Infracrveno zračenje i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja ·
Kelvin
Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.
Crno tijelo i Kelvin · Kelvin i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja ·
Kvantna elektrodinamika
Sila između elektrona nastaje zbog razmjene fotona Kvantna elektrodinamika (ili kraće QED od) fizikalna je teorija koja daje relativistički kvantnomehanički opis elektromagnetizma.
Crno tijelo i Kvantna elektrodinamika · Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Kvantna elektrodinamika ·
Kvantna mehanika
valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. dualizam). atomske jezgre. Kvantna mehanika je grana kvantne fizike koja se bavi gibanjima i stacionarnim stanjima elementarnih čestica u fizičkim sustavima najčešće atomskih veličina.
Crno tijelo i Kvantna mehanika · Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Kvantna mehanika ·
Materija
Higgsovim bozonom Materija (eng. matter) je u fizikalnom smislu svaka pojavnost u svemiru koja čini njegove dijelove, te se očituje kroz tvar, valove, energiju i informaciju.
Crno tijelo i Materija · Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Materija ·
Max Planck
crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo s c/4π da se dobije I'(λ,T) elektromagnetskim zračenjem, to jest foton ili '''svjetlosni kvant'''. Max Planck (Kiel, 23. travnja 1858. - Göttingen, 4. listopada 1947.), njemački fizičar, kojeg se smatra osnivačem kvantne teorije, za koju je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1918.
Crno tijelo i Max Planck · Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Max Planck ·
Planckov zakon
Spektar idealnog crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo s c/4π da se dobije I'(λ,T) Planckov zakon opisuje intenzitet (specifičnu snagu) zračenja nepolariziranog elektromagnetskog zračenja, kod cijelog raspona valnih duljina, kojeg emitira idealno crno tijelo, ovisno o termodinačkoj temperaturi T:Planck 1914, p. 6 and p. 168 gdje je: |- !Simbol !Značenje !SI jedinice !cgs jedinice |- |I, I' \, | intenzitet zračenja, ili energija po jedinici vremena (snaga), po jedinici površine, s koje se emitira zračenje, po jedinici prostornog kuta, po jedinici frekvencije ili valne duljine |J·s−1·m−2·sr−1·Hz−1, ili J·s−1·m−2·sr−1·m−1 |erg·s−1·cm−2·Hz−1·sr−1, ili erg·s−1·cm−2·sr−1·cm−1 |- |\nu \, |frekvencija |hertz (Hz) |hertz |- |\lambda \, |valna duljina |metar (m) |centimetar (cm) |- |T \, |temperatura idealnog crnog tijela | Kelvina (K) |Kelvina |- |h \, |Planckova konstanta |džul-sekunda(J·s) |erg-sekunda (erg·s) |- |c \, |Brzina svjetlostiu vakuumu |metara u sekundi (m/s) |centimetara u sekundi (cm/s) |- |e \, |e - baza prirodnog logaritma.
Crno tijelo i Planckov zakon · Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Planckov zakon ·
Radijacija
Međunarodni znak radioaktivnosti.
Crno tijelo i Radijacija · Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Radijacija ·
Spektar
* Spektar (matematika), naziv za dvodimenzionalni graf nekog složenog vala koji je prikazan s nekom drugom mjerom.
Crno tijelo i Spektar · Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Spektar ·
Stefan-Boltzmannov zakon
Graf funkcije ukupne količine zračenja j^\star proporcionalan je temperaturi T\,. Za tirkiznu boju ukupna količina zračenja, prema Wienovoj približnoj formuli, j^\star_W.
Crno tijelo i Stefan-Boltzmannov zakon · Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Stefan-Boltzmannov zakon ·
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Crno tijelo i Svjetlost · Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Svjetlost ·
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Crno tijelo i Temperatura · Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Temperatura ·
Tijelo (fizika)
Oprugu smatramo elastičnim tijelom. Kovanjem nastaju plastična tijela. Crno tijelo. Sunce je nebesko tijelo. Tijelo (lat. corpus) ili fizikalno tijelo, u fizici, je skup čestica tvari koje su povezane tako da se zajedno gibaju.
Crno tijelo i Tijelo (fizika) · Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Tijelo (fizika) ·
Toplina
toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.
Crno tijelo i Toplina · Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Toplina ·
Toplinsko zračenje
Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.
Crno tijelo i Toplinsko zračenje · Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Toplinsko zračenje ·
Ultraljubičasta katastrofa
Ultraljubičasta katastrofa ili Rayleigh-Jeansova katastrofa je pojam iz klasične fizike.
Crno tijelo i Ultraljubičasta katastrofa · Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Ultraljubičasta katastrofa ·
Ultraljubičasto zračenje
energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.
Crno tijelo i Ultraljubičasto zračenje · Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Ultraljubičasto zračenje ·
Valna duljina
Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.
Crno tijelo i Valna duljina · Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Valna duljina ·
Vatra
Vatra Stanovnici Vanuatua pokušavaju zapaliti vatru Vatra Animacija vatre Vatra (iz ilirskog ili iz tračkog, prvotnog značenja „ognjište”, kao ili; oganj), prirodna je pojava koja prati određene kemijske procese, osebujno-burnu oksidaciju organskih tvari, pri kojoj nastaje toplina i svjetlost (izgaranje).
Crno tijelo i Vatra · Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Vatra ·
Wienov zakon pomaka
Spektar idealnog crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela) Wienov zakon pomaka tvrdi da je raspored valnih duljina, kod toplinskog zračenja idealnog crnog tijela, vrlo sličnog oblika za sve temperature, osim što se vršna vrijednost pomiče s povećanjem temperature, prema manjim valnim duljinama i ima veću vrijednost.
Crno tijelo i Wienov zakon pomaka · Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Wienov zakon pomaka ·
Zračenje crnog tijela
valne duljine. potenciji apsolutne temperature. To je Stefan-Boltzmannov zakon. °C. Zračenje crnog tijela (eng. black-body radiation; također potpuno zračenje, temperaturno zračenje) je toplinsko elektromagnetsko zračenje neprozirnog, nereflektirajučeg, idealiziranog crnog tijela u termodinamičkoj ravnoteži s okolinom.
Crno tijelo i Zračenje crnog tijela · Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja i Zračenje crnog tijela ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Crno tijelo i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Crno tijelo i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja
Usporedba između Crno tijelo i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja
Crno tijelo ima 53 odnose, a Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja ima 42. Kao što im je zajedničko 37, Jaccard indeks 38.95% = 37 / (53 + 42).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Crno tijelo i Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: