Brže od pregledniku!Sličnosti između Crnogorska povijest i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Crnogorska povijest i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije imaju 36 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Benito Mussolini, Bitka na Neretvi, Bosna, Crna Gora, Dalmacija, Demokratska Federativna Jugoslavija, Drugi svjetski rat, Federacija, Hercegovina, Ivan Milutinović, Josip Broz Tito, Jugoslavenska narodna armija, Kosovo, Kraljevina Crna Gora (1941.), Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija, Milovan Đilas, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, NATO, Neretva, Partizani, Sandžak, Sarajevo, Savez komunista Jugoslavije, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Crna Gora, Srbija, Velika Srbija, 1. ožujka, 12. srpnja, ..., 1941., 1942., 1943., 1944., 1945., 1953.. Proširite indeks (6 više) »
Benito Mussolini
Benito Amilcare Andrea Mussolini (Predappio, 29. srpnja 1883. – Giulino di Mezzegra, 28. travnja 1945.), talijanski novinar, političar, državnik, fašistički vođa (Duce) i diktator od 1925. do 1943. godine.
Benito Mussolini i Crnogorska povijest · Benito Mussolini i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
Bitka na Neretvi
Bitka na Neretvi, također poznata pod njemačkim kodnim imenom Fall Weiss (njemački za "Bijeli slučaj"), a u Jugoslaviji često nazivan Četvrtom neprijateljskom ofenzivom, bio je njemački strateški plan o zajedničkom napadu Sila osovine započet početkom 1943.
Bitka na Neretvi i Crnogorska povijest · Bitka na Neretvi i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Bosna i Crnogorska povijest · Bosna i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Crnogorska povijest · Crna Gora i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Crnogorska povijest i Dalmacija · Dalmacija i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
Demokratska Federativna Jugoslavija
Demokratska Federativna Jugoslavija je ime koje je Jugoslavija u prijelaznom razdoblju između Prve Jugoslavije i Druge Jugoslavije, od 7.
Crnogorska povijest i Demokratska Federativna Jugoslavija · Demokratska Federativna Jugoslavija i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Crnogorska povijest i Drugi svjetski rat · Drugi svjetski rat i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
Federacija
Federacija (od lat. foedus - savez) ili savezna (federativna) država je na ustavnopravnom temelju osnovana zajednica više jedinica, koje se nazivaju države, republike, provincije, zemlje, pokrajine (federalne jedinice).
Crnogorska povijest i Federacija · Federacija i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Crnogorska povijest i Hercegovina · Hercegovina i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
Ivan Milutinović
Ivan Milutinović (Cerovice kod Podgorice, 27. rujna 1901. – Beograd, 23. listopada 1944.), crnogorski komunistički političar i vojskovođa.
Crnogorska povijest i Ivan Milutinović · Ivan Milutinović i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Crnogorska povijest i Josip Broz Tito · Josip Broz Tito i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Crnogorska povijest i Jugoslavenska narodna armija · Jugoslavenska narodna armija i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Crnogorska povijest i Kosovo · Kosovo i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
Kraljevina Crna Gora (1941.)
Kraljevina Crna Gora je bio neuspješni projekt fašističke Kraljevine Italije u razdoblju od travnja do srpnja 1941. godine da obnovi crnogorsku državu kao svoju marionetu.
Crnogorska povijest i Kraljevina Crna Gora (1941.) · Kraljevina Crna Gora (1941.) i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Crnogorska povijest i Kraljevina Italija · Kraljevina Italija i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Crnogorska povijest i Kraljevina Jugoslavija · Kraljevina Jugoslavija i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
Milovan Đilas
Milovan Đilas, na crnogor. ćiril.
Crnogorska povijest i Milovan Đilas · Milovan Đilas i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
Crnogorska povijest i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Crnogorska povijest i NATO · NATO i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Crnogorska povijest i Neretva · Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije i Neretva ·
Partizani
Riječ partizan ima dva osnovna značenja koja daju današnji rječnici, npr.
Crnogorska povijest i Partizani · Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije i Partizani ·
Sandžak
Srbiji i Crnoj Gori Zemljovid Sandžaka Etnički zemljovid Sandžačkih općina Eng icon Sandžak je zemljopisno područje administrativno podjeljeno između Srbije i Crne Gore.
Crnogorska povijest i Sandžak · Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije i Sandžak ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Crnogorska povijest i Sarajevo · Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije i Sarajevo ·
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Crnogorska povijest i Savez komunista Jugoslavije · Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije i Savez komunista Jugoslavije ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Crnogorska povijest i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Socijalistička Republika Crna Gora
Zastava SR Crne Gore Socijalistička Republika Crna Gora (SR Crna Gora, SRCG) bila je jedna od 6 republika u sastavu Jugoslavije.
Crnogorska povijest i Socijalistička Republika Crna Gora · Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije i Socijalistička Republika Crna Gora ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Crnogorska povijest i Srbija · Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije i Srbija ·
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Crnogorska povijest i Velika Srbija · Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije i Velika Srbija ·
1. ožujka
1.
1. ožujka i Crnogorska povijest · 1. ožujka i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
12. srpnja
12.
12. srpnja i Crnogorska povijest · 12. srpnja i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
1941.
Bez opisa.
1941. i Crnogorska povijest · 1941. i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
1942. i Crnogorska povijest · 1942. i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
1943.
Bez opisa.
1943. i Crnogorska povijest · 1943. i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
1944.
Bez opisa.
1944. i Crnogorska povijest · 1944. i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
1945.
Bez opisa.
1945. i Crnogorska povijest · 1945. i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
1953.
Bez opisa.
1953. i Crnogorska povijest · 1953. i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Crnogorska povijest i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Crnogorska povijest i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Usporedba između Crnogorska povijest i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Crnogorska povijest ima 474 odnose, a Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije ima 307. Kao što im je zajedničko 36, Jaccard indeks 4.61% = 36 / (474 + 307).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Crnogorska povijest i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
