Brže od pregledniku!Sličnosti između Crnogorska povijest i Osmansko Carstvo
Crnogorska povijest i Osmansko Carstvo imaju 57 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Albanija, Austro-Ugarska, Balkan, Berlinski kongres, Bizant, Bosna, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Car, Carigrad, Crna Gora, Dalmacija, Država, Europa, Grčka, Grci, Herceg Novi, Islam, Jadransko more, Katoličanstvo, Mletačka Republika, Musliman, Papa, Petar I. Aleksejevič Romanov, Pravoslavlje, Prvi svjetski rat, Srbi, Srbija, Srednji vijek, Sultan, ..., Talijani, Topništvo, Tvrtko I. Kotromanić, Vojvoda, 14. stoljeće, 1465., 16. stoljeće, 1683., 1697., 17. stoljeće, 17. studenoga, 1711., 1804., 1820., 1830., 1848., 1856., 1876., 1878., 1908., 1909., 1912., 1914., 1915., 1916., 1918., 29. listopada. Proširite indeks (27 više) »
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Albanija i Crnogorska povijest · Albanija i Osmansko Carstvo ·
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Crnogorska povijest · Austro-Ugarska i Osmansko Carstvo ·
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Balkan i Crnogorska povijest · Balkan i Osmansko Carstvo ·
Berlinski kongres
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Berlinski kongres i Crnogorska povijest · Berlinski kongres i Osmansko Carstvo ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Crnogorska povijest · Bizant i Osmansko Carstvo ·
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Bosna i Crnogorska povijest · Bosna i Osmansko Carstvo ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Crnogorska povijest · Bosna i Hercegovina i Osmansko Carstvo ·
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Bugarska i Crnogorska povijest · Bugarska i Osmansko Carstvo ·
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Car i Crnogorska povijest · Car i Osmansko Carstvo ·
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Carigrad i Crnogorska povijest · Carigrad i Osmansko Carstvo ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Crnogorska povijest · Crna Gora i Osmansko Carstvo ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Crnogorska povijest i Dalmacija · Dalmacija i Osmansko Carstvo ·
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Crnogorska povijest i Država · Država i Osmansko Carstvo ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Crnogorska povijest i Europa · Europa i Osmansko Carstvo ·
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Crnogorska povijest i Grčka · Grčka i Osmansko Carstvo ·
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Crnogorska povijest i Grci · Grci i Osmansko Carstvo ·
Herceg Novi
Herceg Novi (crnogor. ćiril. Херцег Нови, tal. Castelnuovo di Cattaro) je grad i općina na Crnogorskom primorju – Boki kotorskoj, Crna Gora.
Crnogorska povijest i Herceg Novi · Herceg Novi i Osmansko Carstvo ·
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Crnogorska povijest i Islam · Islam i Osmansko Carstvo ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Crnogorska povijest i Jadransko more · Jadransko more i Osmansko Carstvo ·
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Crnogorska povijest i Katoličanstvo · Katoličanstvo i Osmansko Carstvo ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Crnogorska povijest i Mletačka Republika · Mletačka Republika i Osmansko Carstvo ·
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Crnogorska povijest i Musliman · Musliman i Osmansko Carstvo ·
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Crnogorska povijest i Papa · Osmansko Carstvo i Papa ·
Petar I. Aleksejevič Romanov
'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.
Crnogorska povijest i Petar I. Aleksejevič Romanov · Osmansko Carstvo i Petar I. Aleksejevič Romanov ·
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Crnogorska povijest i Pravoslavlje · Osmansko Carstvo i Pravoslavlje ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Crnogorska povijest i Prvi svjetski rat · Osmansko Carstvo i Prvi svjetski rat ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Crnogorska povijest i Srbi · Osmansko Carstvo i Srbi ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Crnogorska povijest i Srbija · Osmansko Carstvo i Srbija ·
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Crnogorska povijest i Srednji vijek · Osmansko Carstvo i Srednji vijek ·
Sultan
Portreti osmanskih sultana Sultan (arap. سلطان moćan čovjek, gospodar), naslov nekih islamskih vladara.
Crnogorska povijest i Sultan · Osmansko Carstvo i Sultan ·
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Crnogorska povijest i Talijani · Osmansko Carstvo i Talijani ·
Topništvo
Hrvatske vojske Topništvo ime za rod kopnene vojske kojima je zadaća opsluživanje topničkih oružja.
Crnogorska povijest i Topništvo · Osmansko Carstvo i Topništvo ·
Tvrtko I. Kotromanić
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.), posljednji bosanski ban od 1353.
Crnogorska povijest i Tvrtko I. Kotromanić · Osmansko Carstvo i Tvrtko I. Kotromanić ·
Vojvoda
Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.
Crnogorska povijest i Vojvoda · Osmansko Carstvo i Vojvoda ·
14. stoljeće
Bez opisa.
14. stoljeće i Crnogorska povijest · 14. stoljeće i Osmansko Carstvo ·
1465.
Bez opisa.
1465. i Crnogorska povijest · 1465. i Osmansko Carstvo ·
16. stoljeće
Bez opisa.
16. stoljeće i Crnogorska povijest · 16. stoljeće i Osmansko Carstvo ·
1683.
Bez opisa.
1683. i Crnogorska povijest · 1683. i Osmansko Carstvo ·
1697.
Bez opisa.
1697. i Crnogorska povijest · 1697. i Osmansko Carstvo ·
17. stoljeće
Bez opisa.
17. stoljeće i Crnogorska povijest · 17. stoljeće i Osmansko Carstvo ·
17. studenoga
17.
17. studenoga i Crnogorska povijest · 17. studenoga i Osmansko Carstvo ·
1711.
Bez opisa.
1711. i Crnogorska povijest · 1711. i Osmansko Carstvo ·
1804.
Bez opisa.
1804. i Crnogorska povijest · 1804. i Osmansko Carstvo ·
1820.
Bez opisa.
1820. i Crnogorska povijest · 1820. i Osmansko Carstvo ·
1830.
Bez opisa.
1830. i Crnogorska povijest · 1830. i Osmansko Carstvo ·
1848.
Bez opisa.
1848. i Crnogorska povijest · 1848. i Osmansko Carstvo ·
1856.
Bez opisa.
1856. i Crnogorska povijest · 1856. i Osmansko Carstvo ·
1876.
Bez opisa.
1876. i Crnogorska povijest · 1876. i Osmansko Carstvo ·
1878.
Bez opisa.
1878. i Crnogorska povijest · 1878. i Osmansko Carstvo ·
1908.
Bez opisa.
1908. i Crnogorska povijest · 1908. i Osmansko Carstvo ·
1909.
Bez opisa.
1909. i Crnogorska povijest · 1909. i Osmansko Carstvo ·
1912.
Bez opisa.
1912. i Crnogorska povijest · 1912. i Osmansko Carstvo ·
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
1914. i Crnogorska povijest · 1914. i Osmansko Carstvo ·
1915.
Bez opisa.
1915. i Crnogorska povijest · 1915. i Osmansko Carstvo ·
1916.
Bez opisa.
1916. i Crnogorska povijest · 1916. i Osmansko Carstvo ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Crnogorska povijest · 1918. i Osmansko Carstvo ·
29. listopada
29.
29. listopada i Crnogorska povijest · 29. listopada i Osmansko Carstvo ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Crnogorska povijest i Osmansko Carstvo imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Crnogorska povijest i Osmansko Carstvo
Usporedba između Crnogorska povijest i Osmansko Carstvo
Crnogorska povijest ima 474 odnose, a Osmansko Carstvo ima 249. Kao što im je zajedničko 57, Jaccard indeks 7.88% = 57 / (474 + 249).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Crnogorska povijest i Osmansko Carstvo. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
