Komunikacija

474 odnosi: Akt, Alaj-barjak, Albanija, Aleksandar I. Karađorđević, Andreacijeva povelja, Andrijevica, Arbitraža, Ardijejci, Arhijerej, Arsenije Plamenac, Arso Jovanović, Austrijsko Carstvo, Austro-Ugarska, Autarijati, Autokefalna Crkva, Đakovica, Đurađ Crnojević, Đurađ I. Balšić, Šćepan Mali, Šćepan Mijušković, Žabljak, Žabljak Crnojevića, Balša I., Balša II., Balša III., Balšići, Balkan, Ban, Bar (grad), Barska nadbiskupija, Barski epitafi, Bečki kongres, Benito Mussolini, Berat, Berlinski kongres, Bijelo Polje, Biskupija, Bitka kod Bara, Bitka na Krusima, Bitka na Neretvi, Bizant, Blažo Jovanović, Božićna pobuna, Bodin, Boka kotorska, Bomba, Bordeaux, Bosansko Grahovo, Bosna, Bosna i Hercegovina, ..., Budva, Bugarska, Car, Carigrad, Cavtat, Centralne sile, Cetinje, Cetinjski manastir, Civili, Crkva, Crna Gora, Crnogorci, Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja, Crnogorska Brda, Crnogorska garda, Crnogorska narodna skupština, Crnogorska narodna vojska 1879. – 1912., Crnogorska narodna vojska 1942. – 1944., Crnogorska plemena, Crnogorska pravoslavna Crkva, Crnogorska stranka, Crnogorska vojska 1919. – 1921., Crnogorski jezik, Crnogorski komiti, Crnogorski perper, Crnogorski Senat, Crnogorsko kraljevsko kazalište Zetski dom, Crnojevića tiskara, Crnojevići, Crvena Hrvatska, Dalmacija, Danilo I. Petrović Njegoš, Danilo Petrović Njegoš, Danilovgrad, Džamija, De facto, De jure, Demokratska Federativna Jugoslavija, Desislava, Despot, Dinastija, Dobrota, Dokleati, Drač, Dračevica, Dragoje Živković, Dragoljub (Draža) Mihailović, Država, Drivast, Drugi svjetski rat, Dubrovnik, Duklja (grad), Dukljani, Dukljanska crkva, Dukljansko Kraljevstvo, Duvno, Dvor, Episkop (pravoslavlje), Europa, Europska unija, Fašizam, Federacija, Financije, Francuska, Franjo Dolči de Vicković, General, Glagoljica, Glavni grad, Gospodar (crnogorska vladarska titula), Gospodarstvo, Grad, Grčka, Grčka retorika, Grci, Grgur VII., Guvernadur, Hagiografija, Heksametar, Hektar, Herceg Novi, Hercegovina, Hrvati, Hrvatska, Iliri, Ilirik, Invazija, Islam, Istraga poturica, Italija, Ivan Crnojević, Ivan Milutinović, Jadransko more, Josip Broz Tito, Josip Jelačić, Južni Slaveni, Jugoslavenska narodna armija, Jugozapad, Kandijski rat, Kapela, Kapetanija, Kapitulacija, Karlo VIII., kralj Francuske, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Kneževina Srbija, Knez, Knjaz, Kolašin, Konavle, Konstantin VII. Porfirogenet, Kosara, Kosovo, Kotor, Kralj, Kraljevina Crna Gora, Kraljevina Crna Gora (1941.), Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Srbija, Kraljevina Ugarska, Kršćanstvo, Križ, Kronika, Kronologija, Kronologija starog Rima, Krstaš-barjak, Krsto Popović, Ktitor, Kuči, Kultura, Latinski jezik, Legenda, Liberalni savez Crne Gore, Ljetopis popa Dukljanina, Ljubo Čupić, Lovćen, Makarije od Crne Gore, Mandat, Manuel I. Komnen, Marija (majka Isusova), Metohija, Metropolit, Mihailo, Mihailo III., dukljanski knez, Milena Petrović Njegoš, Milo Đukanović, Milovan Đilas, Ministar, Ministarsko vijeće Crne Gore, Mirko Petrović Njegoš, Miroslavljevo evanđelje, Mletačka Republika, Mobilizacija, Morača, Musliman, Nadbiskup, Nadbiskupija, Nahija, Napoleon Bonaparte, Napoleon III., Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, NATO, Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića (knjiga), Nemanjići, Neretva, Nikšić, Nikefor Brijenije, Nikola I. Petrović Njegoš, Novac, Novogrčki jezik, O upravljanju Carstvom, Obala, Obod, Ohrid, Oktoih, Okupacija, Opći imovinski zakonik Kneževine Crne Gore, Osmansko Carstvo, Otpor, Paša, Papa, Pariška mirovna konferencija 1919., Pariz, Partizani, Pavle Đurišić, Peć, Peko Dapčević, Perast, Petar I. Aleksejevič Romanov, Petar II. Petrović Njegoš, Petar III., ruski car, Petrović Njegoš (crnogorska dinastija), Planina, Plemstvo, Pljevlja, Podgorička skupština, Podgorica, Poglavar države, Povelje dukljanskih vladara, Povijest, Povjesnica, Prapratna, Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog, Pravo, Pravoslavlje, Pravoslavna crkva, Prečista Krajinska, Prespa, Prevalitana, Prizren, Prvi svjetski rat, Puč, Raška, Raška (država), Rat, Referendum o neovisnosti Crne Gore 2006., Represija, Rim, Rimsko Carstvo, Risan, Rovca, Rusi, Rusko Carstvo, Sablja, Sandžak, Sandžak-beg, Sankt-Peterburg, Sarajevo, Satnik, Sava Petrović Njegoš, Savez komunista Jugoslavije, Savezna Republika Jugoslavija, Savo Raspopović, Sekula Drljević, Senat, Siječanj, Sjever, Skadar, Skadarsko jezero, Slaveni, Slavenski jezici, Slobodan Milošević, Smederevo, Smrt, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Crna Gora, Srbi, Srbija, Srbija i Crna Gora, Srednji vijek, Srpsko Carstvo, Srpskohrvatski jezik, Staniša (Skender-beg) Crnojević, Stefan I. Crnojević, Stefan Lazarević, Stefan Nemanja, Stefan Uroš IV. Dušan, Sud, Sultan, Sv. Ivan Vladimir, Svač, Sveta liga, Sveti Andrija, Sveti Luka, Sveti Petar Cetinjski, Sveti Sinod, Sveti Stefan, Talijani, Timarsko-spahijski sustav, Tivat, Topništvo, Trebinje, Tvrtko I. Kotromanić, Ulcinj, Ustav, Ustav druge Jugoslavije, Ustav Knjaževine Crne Gore, Utvrdno graditeljstvo, Vasilije Petrović Njegoš, Velika Srbija, Velimir Terzić, Vojislav, Vojislavljevići, Vojvoda, Zakonik Petra I., Zetska država, 1. ožujka, 1. siječnja, 1. srpnja, 10. stoljeće, 1042., 1043., 1072., 1075., 1078., 1089., 11. stoljeće, 1180., 1185., 1186., 1189., 1196., 12. srpnja, 12. stoljeće, 13. srpnja, 1360., 1369., 1371., 1372., 1378., 1382., 1384., 1385., 14. stoljeće, 1421., 1451., 1452., 1465., 1471., 1473., 1474., 1479., 1481., 1484., 1490., 1496., 1497., 15. stoljeće, 1501., 1511., 16. stoljeće, 1604., 1645., 1669., 1683., 1696., 1697., 1699., 17. stoljeće, 17. studenoga, 1711., 1712., 1735., 1754., 1766., 1773., 1781., 1784., 1785., 1796., 1797., 1798., 18. stoljeće, 1802., 1803., 1804., 1806., 1813., 1814., 1815., 1820., 1830., 1831., 1832., 1834., 1841., 1848., 1852., 1853., 1854., 1855., 1856., 1857., 1858., 1860., 1876., 1878., 1905., 1908., 1909., 1910., 1912., 1913., 1914., 1915., 1916., 1918., 1921., 1929., 1941., 1942., 1943., 1944., 1945., 1953., 1963., 1974., 1989., 1990-ih, 1991., 1992., 1997., 1999., 2000., 2003., 2006., 2017., 21. svibnja, 23. svibnja, 25. siječnja, 26. lipnja, 26. studenoga, 29. listopada, 3. lipnja, 3. srpnja, 31. listopada, 4. stoljeće pr. Kr., 5. lipnja, 8. stoljeće, 9., 9. stoljeće, 945., 959.. Proširite indeks (424 više) » « Stisni indeks

Akt

Grci poput ovog Kourosa iz Atene. Mramor, 600. – 590. pr. Kr.Edgar Degas, '''Kupačica''', 1886., pastel, 70 × 70 cm, Farmington, Conneticut. Akt (lat. actus čin, spis; golo tijelo) je općenito sinonim za neku radnju, spis, djelo, čin.

Novi!!: Crnogorska povijest i Akt · Vidi više »

Alaj-barjak

Crnogorska državna i glavna vojna zastava Crnogorci kreću u rat s Alaj-barjakom na čelu (Kolašin, 1912. goodine) Alaj-barjak na tvrđavi u Skadru (1913.) Alaj-barjak na crnogor. ćirlil. Алај-барјак je naziv državne i glavne vojne zastave Crne Gore do 1918. godine.

Novi!!: Crnogorska povijest i Alaj-barjak · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: Crnogorska povijest i Albanija · Vidi više »

Aleksandar I. Karađorđević

Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je iz srpske kraljevske obitelji Karađorđevića, prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929. – 1934.), a prije toga Regent Kraljevstva SHS (1918. – 1921.), i kralj Kraljevine SHS (1921. – 1929.). Za njegove vladavine kao Regenta Kraljevstva SHS donesena je 1920., Obznana i proglašen Vidovdanski ustav (1921.) (kojime je ozakonjen centralistički sustav i vlada u cijelosti postala ovisna o monarhu) te je ukinuo Ustav i uveo diktaturu 6. siječnja 1929.

Novi!!: Crnogorska povijest i Aleksandar I. Karađorđević · Vidi više »

Andreacijeva povelja

Andreacijeva povelja je najstariji spomenik crnogorske književnosti.

Novi!!: Crnogorska povijest i Andreacijeva povelja · Vidi više »

Andrijevica

Andrijevica je gradić i sjedište općine u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorska povijest i Andrijevica · Vidi više »

Arbitraža

Arbitraža ili izbrano suđenje, u pravu je način rješavanja sporova, u kojem se sporovi rješavaju izvan suda, a stranke svoj predmet spora iznose pred jednu ili više osoba (arbitar, arbitri, arbitražni sud).

Novi!!: Crnogorska povijest i Arbitraža · Vidi više »

Ardijejci

Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Ardijejci (Ardiaei, Vardaei), ilirsko pleme s južne obale Jadrana koje prvo među Ilirima osnivaju državu pod vodstvom kralja Agrona, na području od lijeve obale Neretve pa do Vojuše u Albaniji.

Novi!!: Crnogorska povijest i Ardijejci · Vidi više »

Arhijerej

Arhijerej, u pravoslavnoj crkvi, počasni naslov za vladiku (episkopa); episkop koji rukovodi eparhijom.

Novi!!: Crnogorska povijest i Arhijerej · Vidi više »

Arsenije Plamenac

Arsenije Plamenac, na crnogor. ćiril. Арсеније Пламенац, mitropolit, poglavar Crnogorske pravoslavne Crkve i vladar Crne Gore od 1781. do 1784. godine.

Novi!!: Crnogorska povijest i Arsenije Plamenac · Vidi više »

Arso Jovanović

Arso Jovanović, (Zavala kod Podgorice, 24. ožujka 1907. — okolica Vršca, Vojvodina, 12. kolovoza 1948.), general-pukovnik i prvi načelnik Generalštaba Jugoslavenske narodne armije.

Novi!!: Crnogorska povijest i Arso Jovanović · Vidi više »

Austrijsko Carstvo

Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.

Novi!!: Crnogorska povijest i Austrijsko Carstvo · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Crnogorska povijest i Austro-Ugarska · Vidi više »

Autarijati

Karta koja približno pokazuje razmještaj južnih ilirskih plemena na granici s Grcima i Tračanima. Autarijati (grčki: Αὐταριάται) su bili lirsko pleme koje je doživjelo svoj uspon između 6.

Novi!!: Crnogorska povijest i Autarijati · Vidi više »

Autokefalna Crkva

Autokefalna Crkva (''grč.'' autos.

Novi!!: Crnogorska povijest i Autokefalna Crkva · Vidi više »

Đakovica

Đakovica (albanski Gjakovë, turski Yakova) je grad na zapadnom dijelu Kosova.

Novi!!: Crnogorska povijest i Đakovica · Vidi više »

Đurađ Crnojević

Đurađ Crnojević, crnogorski vladar između 1490. i 1496. godine, najstariji sin i nasljednik Ivana Crnojevića.

Novi!!: Crnogorska povijest i Đurađ Crnojević · Vidi više »

Đurađ I. Balšić

'''Zeta za doba Đurađa I. Balšića''' Đurađ I. Balšić je vladar Zete od 1362. do 1378. godine kao drugi po redu iz crnogorske dinastije Balšića.

Novi!!: Crnogorska povijest i Đurađ I. Balšić · Vidi više »

Šćepan Mali

Šćepan Mali (crn.ćiril. Шћепан Мали), vladao je Crnom Gorom 1767. – 1773. predstavljajući se kao ruski car Petar III. Učvrstio je centralnu vlast, suzbijajući plemensku neslogu.

Novi!!: Crnogorska povijest i Šćepan Mali · Vidi više »

Šćepan Mijušković

Šćepan Mijušković, na crnogor. ćiril. Шћепан Мијушковић, (Kuna, Pješivci, Nikšić) 1872. - Nikšić, 21. veljače 1924.), bio je crnogorski časnik - komandir (hr. bojnik), ratni heroj, član Crnogorske stranke, nositelj najviših crnogorskih vojnih odličja, borac ''Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore'' kojega su svirepo ubile srpske vlasti kao protivnika prisajedinjenja Kraljevine Crne Gore.

Novi!!: Crnogorska povijest i Šćepan Mijušković · Vidi više »

Žabljak

Hrvatska.

Novi!!: Crnogorska povijest i Žabljak · Vidi više »

Žabljak Crnojevića

Cetinja Žabljak Crnojevića i okruženje u XV stoljeću Žabljak Crnojevića, srednjovjekovni grad i utvrda na ušću rijeke Morače u Skadarsko jezero, osnovan još za doba Vojislavljevića i Dukljanskoga kraljevstva u 11. stoljeću, jedno vrijeme crnogorska prijestolnica.

Novi!!: Crnogorska povijest i Žabljak Crnojevića · Vidi više »

Balša I.

'''Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)''' Balša I. zetski plemić, utemeljitelj Balšića, druge povijesne crnogorske dinastije.

Novi!!: Crnogorska povijest i Balša I. · Vidi više »

Balša II.

Balša II., na crnogor. ćiril. Балша II, upravljao je Zetom od 1378. do 1385. godine.

Novi!!: Crnogorska povijest i Balša II. · Vidi više »

Balša III.

Stanje posjeda Venecije i Balše III Balšića, nad gradovima u Zeti i sjevernoj Albaniji, 1421. godine. Balša III. (1387. – 1421.), vladar iz crnogorske dinastije Balšići, vladao Zetskom državom 1403. – 1421. Bio je sin Đurađa II. Balšića.

Novi!!: Crnogorska povijest i Balša III. · Vidi više »

Balšići

Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)''' Balšići (cnr. Балшићи) su crnogorska dinastija.

Novi!!: Crnogorska povijest i Balšići · Vidi više »

Balkan

Balkan (iz turskog balkan.

Novi!!: Crnogorska povijest i Balkan · Vidi više »

Ban

Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.

Novi!!: Crnogorska povijest i Ban · Vidi više »

Bar (grad)

Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorska povijest i Bar (grad) · Vidi više »

Barska nadbiskupija

Barska nadbiskupija je nadbiskupija u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorska povijest i Barska nadbiskupija · Vidi više »

Barski epitafi

Barski epitafi iz 9. st. i kasnije su među najstarijim djelima crnogorske književnosti.

Novi!!: Crnogorska povijest i Barski epitafi · Vidi više »

Bečki kongres

„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.

Novi!!: Crnogorska povijest i Bečki kongres · Vidi više »

Benito Mussolini

Benito Amilcare Andrea Mussolini (Predappio, 29. srpnja 1883. – Giulino di Mezzegra, 28. travnja 1945.), talijanski novinar, političar, državnik, fašistički vođa (Duce) i diktator od 1925. do 1943. godine.

Novi!!: Crnogorska povijest i Benito Mussolini · Vidi više »

Berat

Berat ili Berati (alb. Berat ili Berati; grč. Βεράτι, Verati), grad u južnoj Albaniji.

Novi!!: Crnogorska povijest i Berat · Vidi više »

Berlinski kongres

Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.

Novi!!: Crnogorska povijest i Berlinski kongres · Vidi više »

Bijelo Polje

Bijelo Polje, grad na sjeveroistoku Crne Gore.

Novi!!: Crnogorska povijest i Bijelo Polje · Vidi više »

Biskupija

Rimskoga Carstva. Biskupija je u katoličkoj i nekim drugim kršćanskim crkvama upravna prostorna jedinica kojom upravlja biskup.

Novi!!: Crnogorska povijest i Biskupija · Vidi više »

Bitka kod Bara

* Bitka kod Bara 6. – 7. listopada 1042.

Novi!!: Crnogorska povijest i Bitka kod Bara · Vidi više »

Bitka na Krusima

Bitka na Krusima jedna je od najvećih crnogorskih pobjeda nad Osmanskim Carstvom kojom je verificiran trajan proces konačnoga ujedinjenja Crne Gore s Brdima.

Novi!!: Crnogorska povijest i Bitka na Krusima · Vidi više »

Bitka na Neretvi

Bitka na Neretvi, također poznata pod njemačkim kodnim imenom Fall Weiss (njemački za "Bijeli slučaj"), a u Jugoslaviji često nazivan Četvrtom neprijateljskom ofenzivom, bio je njemački strateški plan o zajedničkom napadu Sila osovine započet početkom 1943.

Novi!!: Crnogorska povijest i Bitka na Neretvi · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Crnogorska povijest i Bizant · Vidi više »

Blažo Jovanović

Blažo Jovanović, na crnogor. ćiril. Блажо Јовановић, 1907. — 1976., crnogorski političar i državnik u Drugoj Jugoslaviji, od 1945. do 1962. faktički najutjecajniji političar u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorska povijest i Blažo Jovanović · Vidi više »

Božićna pobuna

Božićna pobuna, organizirana uoči Božića u prosincu 1918. po Julijanskom kalendaru, tj.

Novi!!: Crnogorska povijest i Božićna pobuna · Vidi više »

Bodin

Bodin (cnr. Бодин), također u povijesnim izvorima i Konstantin Bodin (grč. Κωνσταντίνος Βοδινός, lat. Bodinus-Constantin Bodinus, bug. Константин Бодин), iz dinastije Vojislavljevića, jedan od najznačajnijih vladara u crnogorskoj nacionalnoj povijesti, vladao Dukljanskim kraljevstvom od 1082. do 1099. godine.

Novi!!: Crnogorska povijest i Bodin · Vidi više »

Boka kotorska

Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.

Novi!!: Crnogorska povijest i Boka kotorska · Vidi više »

Bomba

Bomba (lat. bombus, prasak) je razorna naprava, koja se sastoji od ovojnice (najčešće metalne), eksploziva i upaljača, a različitih je oblika i veličina (ručna, dubinska, atomska, hidrogenska, avionska i druge).

Novi!!: Crnogorska povijest i Bomba · Vidi više »

Bordeaux

Bordeaux (na okcitanskom gaskonjskom: Bordèu - izgovor na hrvatskom Bordo) grad je na jugozapadu Francuske, te prijestolnica regije Nova-Akvitanija i departmana Gironde.

Novi!!: Crnogorska povijest i Bordeaux · Vidi više »

Bosansko Grahovo

Bosansko Grahovo je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Crnogorska povijest i Bosansko Grahovo · Vidi više »

Bosna

Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.

Novi!!: Crnogorska povijest i Bosna · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Crnogorska povijest i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Budva

Budva (crnogor. ćiril. Будва, tal. Budua) je grad i općina na Crnogorskom primorju, Crna Gora.

Novi!!: Crnogorska povijest i Budva · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Crnogorska povijest i Bugarska · Vidi više »

Car

Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.

Novi!!: Crnogorska povijest i Car · Vidi više »

Carigrad

Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.

Novi!!: Crnogorska povijest i Carigrad · Vidi više »

Cavtat

Cavtat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno sjedište Općine Konavle.

Novi!!: Crnogorska povijest i Cavtat · Vidi više »

Centralne sile

Karta Europe 1914. koja prikazuje dva vojno-politička saveza:~ Antanta (zelena boja)~Središnje sile (crvena boja)~ i neutralne zemlje (koje nisu vojno-politički savezi) su žute boje Centralne sile, (rjeđe Centralnoeuropske sile) je neformalni naziv koji se u Prvom svjetskom ratu koristio za Njemačku i države koje su u ratu sudjelovale kao njeni saveznici.

Novi!!: Crnogorska povijest i Centralne sile · Vidi više »

Cetinje

Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.

Novi!!: Crnogorska povijest i Cetinje · Vidi više »

Cetinjski manastir

Cetinjski manastir Cetinjski manastir u 19.st. (u pozadini) Pojedinosti Pojedinosti Cetinjski manastir (srpska ćirilica Цетињски манастир) posvećen rođenju Bogorodice, pravoslavni je samostan u Cetinju.

Novi!!: Crnogorska povijest i Cetinjski manastir · Vidi više »

Civili

Civili su osobe koje tijekom oružanih sukoba ne pripadaju oružanim snagama ili drugim vojnim postrojbama.

Novi!!: Crnogorska povijest i Civili · Vidi više »

Crkva

Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.

Novi!!: Crnogorska povijest i Crkva · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Crnogorska povijest i Crna Gora · Vidi više »

Crnogorci

Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.

Novi!!: Crnogorska povijest i Crnogorci · Vidi više »

Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja

Politički i vojni zapovjednici na zasjedanju CASNO-a, 18. travnja 1945. Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja (CASNO) je ustanovljena 1944. od crnogorskih žitelja, većma Crnogoraca – partizana, ustrojena i određena kao vrhovno tijelo državne vlasti i državnoga suvereniteta Crne Gore.

Novi!!: Crnogorska povijest i Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja · Vidi više »

Crnogorska Brda

Crnogorska Brda stari je naziv za dio teritorija današnje Crne Gore, između rijeka Tare i Lima na sjeveru i rijeka Zete i Morače na jugu, odnosno, prostora između planina Garač, Prokletije, Mokre planine i Lukavice.

Novi!!: Crnogorska povijest i Crnogorska Brda · Vidi više »

Crnogorska garda

Crnogorska garda ili prvotno Gvardija, bila je, skupa s Perjanicima, specijalna vojno-policijska postrojba sa zadaćom da čuva unutarnji mir, red i narodnu sigurnost.

Novi!!: Crnogorska povijest i Crnogorska garda · Vidi više »

Crnogorska narodna skupština

Crnogorska narodna skupština, od 1905. godine najviše narodno, zastupničko i zakonodavno tijelo Kraljevine Crne Gore, ustrojeno je Ustavom Kneževine (crnogorski Knjaževine) također iz 1905.

Novi!!: Crnogorska povijest i Crnogorska narodna skupština · Vidi više »

Crnogorska narodna vojska 1879. – 1912.

Crnogorski vojni krstaš-barjak izrešetan mecima nakon pobjeda u ratovima 1876. – 1878. Nakon vojnih uspjeha u ratovima 1876. – 1878. tijekom kojih je Kneževina Crna Gora uvećana za veliki teritorij, od rijeke Tare na sjeveru do Jadranskoga mora na jugu (oslobođeni gradovi ili varoši Podgorica, Nikšić, Kolašin, Andrijevica, Bar i Ulcinj), godine 1880. pristupilo se reorganiziranju Crnogorske vojske.

Novi!!: Crnogorska povijest i Crnogorska narodna vojska 1879. – 1912. · Vidi više »

Crnogorska narodna vojska 1942. – 1944.

Brigadni general Krsto Popović, zapovjednik Crnogorske narodne vojske''' Lovćenska brigada glavna djelatna postrojba Crnogorske narodne vojske koja je kao oružana formacija postojala u Crnoj Gori od ožujka 1942. do konca 1944. godine.

Novi!!: Crnogorska povijest i Crnogorska narodna vojska 1942. – 1944. · Vidi više »

Crnogorska plemena

'''Nacionalni i državni barjak Crnogoraca''' Popis crnogorskih plemena obuhvaća i ona plemena čija unutarnja formacija nije do kraja profilirana.

Novi!!: Crnogorska povijest i Crnogorska plemena · Vidi više »

Crnogorska pravoslavna Crkva

''Grb Crnogorske pravoslavne Crkve'' Crnogorska pravoslavna Crkva (crnogorska ćirilica: Црногорска православна Црква) sa sjedištem u prijestolnici Cetinje obnovljena listopada 1993. godine, nakon što je stvarno 1918. a službeno 1920. godine bila ukinuta kao dotad kanonski autokefalna crkva – samostalna pravoslavna Crkva.

Novi!!: Crnogorska povijest i Crnogorska pravoslavna Crkva · Vidi više »

Crnogorska stranka

Crnogorska stranka (crnogorska ćiril. Црногорска странка) djeluje od 1922. iako je službeno osnovana u Podgorici 1925. kao političko krilo oružanoga ustanka Crnogoraca protivu prisajedinjenja Kraljevine Crne Gore Srbiji (Kraljevini SHS).

Novi!!: Crnogorska povijest i Crnogorska stranka · Vidi više »

Crnogorska vojska 1919. – 1921.

''Jedna postrojba Crnogorske vojske u Gaeti'' Alaj barjak, državna i vojna zastava Kraljevine Crne Gore'' ''Spomenica Božićne pobune'' Nakon Božićne pobune koncem 1918. koju su poglavito izveli časnici oružnih snaga Kraljevine Crne Gore protiv priključenja njihove države Kraljevini Srbiji, tijekom veljače i ožujka 1919. godine u Italiji su počele nicati crnogorske vojarne u kojima su se koncentrirali izbjegli Crnogorci iz domovine, kao i časnici koji su još uvijek pristizali iz bivših austro-ugarskih logora.

Novi!!: Crnogorska povijest i Crnogorska vojska 1919. – 1921. · Vidi više »

Crnogorski jezik

Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorska povijest i Crnogorski jezik · Vidi više »

Crnogorski komiti

Komiti (crnogor. ćiril.: Комити, latinski: comes, u prijevodu neregularni bojovnik, pripadnik neregularne vojne formacije) naziv je za crnogorske domoljube koji su se od 1916. do 1929. oružano borili za slobodu Crne Gore, najprije u Prvom svjetskom ratu protiv Austro-Ugarske, a od 1918. godine pod krilaticom Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore za nezavisnost Crne Gore od kraljevine SHS.

Novi!!: Crnogorska povijest i Crnogorski komiti · Vidi više »

Crnogorski perper

Novčanica od 20 perpera iz 1912. godine 100 perpera (zlatnih) Crnogorski perper (crn. ćir. Црногорски перпер) bivše je zakonsko sredstvo plaćanja Crnoj Gori početkom 20. stoljeća.

Novi!!: Crnogorska povijest i Crnogorski perper · Vidi više »

Crnogorski Senat

Crnogorski Senat, u početku pod imenom (orig. na crnogorskom) Praviteljstvujušči senat crnogorski i brdski, tijelo kombinirane upravne i sudske vlasti.

Novi!!: Crnogorska povijest i Crnogorski Senat · Vidi više »

Crnogorsko kraljevsko kazalište Zetski dom

Josipa Slade Crnogorsko kraljevsko kazalište Zetski dom (naziv na crnogorskome jeziku Crnogorsko kraljevsko pozorište Zetski dom), prvo profesionalno kazalište u crnogorskoj povijesti, utemeljeno 16. svibnja 1910. na Cetinju uoči proglašenja Kraljevine Crne Gore.

Novi!!: Crnogorska povijest i Crnogorsko kraljevsko kazalište Zetski dom · Vidi više »

Crnojevića tiskara

Crnojevića tiskara (original, crnogorski Crnojevića štamparija), prva je crnogorska i prva državna tiskara u europskoj povijesti.

Novi!!: Crnogorska povijest i Crnojevića tiskara · Vidi više »

Crnojevići

Crnojevići na crnogor. čiril. Црнојевићи su treća crnogorska dinastija.

Novi!!: Crnogorska povijest i Crnojevići · Vidi više »

Crvena Hrvatska

Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea) u nekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke Cetine do Valone, te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti.

Novi!!: Crnogorska povijest i Crvena Hrvatska · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Crnogorska povijest i Dalmacija · Vidi više »

Danilo I. Petrović Njegoš

Kneževine Crne Gore za doba Danila I. Petrovića Danilo I. Petrović (crnogorska ćiril. Данило I Петровић Његош, Njeguši 6. lipnja 1826. – Kotor 13. kolovoza 1860.) crnogorski knez (orig. knjaz) državni poglavar Kneževine Crne Gore.

Novi!!: Crnogorska povijest i Danilo I. Petrović Njegoš · Vidi više »

Danilo Petrović Njegoš

Danilo Petrović Njegoš (crnog. ćiril. Данило Петровић Његош), poznat i kao Danilo Šćepčević (Njeguši, oko 1670. – Manastir Podmaine 11. siječnja 1735.), crnogorski vladika od 1697. do 1735. godine; utemeljitelj crnogorske dinastije Petrović Njegoš, četvrte i posljednje dinastije u nacionalnoj povijesti Crnogoraca.

Novi!!: Crnogorska povijest i Danilo Petrović Njegoš · Vidi više »

Danilovgrad

Danilovgrad je grad i općina u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorska povijest i Danilovgrad · Vidi više »

Džamija

Džamija sultana Ahmeta, poznatija u Europi kao Plava džamija. Unutrašnjost Plave džamije. Džamija je islamska bogomolja, mjesto klanjanja, zajedničke molitve muslimana.

Novi!!: Crnogorska povijest i Džamija · Vidi više »

De facto

De facto je latinski izraz koji znači »činjenično« ili »u praksi«.

Novi!!: Crnogorska povijest i De facto · Vidi više »

De jure

De jure (klasični latinski: de iure) latinski je izraz koji znači »zasnovan na zakonu«.

Novi!!: Crnogorska povijest i De jure · Vidi više »

Demokratska Federativna Jugoslavija

Demokratska Federativna Jugoslavija je ime koje je Jugoslavija u prijelaznom razdoblju između Prve Jugoslavije i Druge Jugoslavije, od 7.

Novi!!: Crnogorska povijest i Demokratska Federativna Jugoslavija · Vidi više »

Desislava

Desislava na crnogor. ćiril. Десислава žena posljednjeg kneza nezavisne dukljanske države Mihaila III., prema nepotvrđenim mišljenjima možda posljednja vladarka nekoć slavnog Dukljanskoga kraljevstva.

Novi!!: Crnogorska povijest i Desislava · Vidi više »

Despot

*Despot (dvorska titula), bizantska dvorska titula.

Novi!!: Crnogorska povijest i Despot · Vidi više »

Dinastija

Dinastija je naziv za niz članova iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.

Novi!!: Crnogorska povijest i Dinastija · Vidi više »

Dobrota

Dobrota je grad u općini Kotor u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorska povijest i Dobrota · Vidi više »

Dokleati

Rimska provincija Ilirik s istaknutim narodima. Dokleati (latinski: Docleates) su bili pripadnici ilirskog plemena koje je živjelo u susjedstvu Labeata, ali se ne zna točno razgraničenje, osim da je to bilo u području između grada Duklje (orig. Doclea) i Meduna (Meteon), neznatno udaljenih mjesta u današnjoj Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorska povijest i Dokleati · Vidi više »

Drač

Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.

Novi!!: Crnogorska povijest i Drač · Vidi više »

Dračevica

Dračevica je mjesto na sjeverozapadnom dijelu otoka Brača, u unutrašnjosti otoka.

Novi!!: Crnogorska povijest i Dračevica · Vidi više »

Dragoje Živković

Naslovnica prva dva toma ''Istorije crnogorskog naroda'' dr. Dragoja Živkovića Dragoje Živkovic (Cuce, Crna Gora, 1927. – Cetinje, 1994.), crnogorski povjesničar, doktor znanosti.

Novi!!: Crnogorska povijest i Dragoje Živković · Vidi više »

Dragoljub (Draža) Mihailović

Dragoljub (Draža) Mihailović isto poznat kao Čiča (Ivanjica, 26. travnja 1893. – Beograd, 17. srpnja 1946.) bio je zapovjednik kraljevske Jugoslovenske vojske u otadžbini tijekom Drugoga svjetskog rata (četnika), osuđen je i strijeljan 1946. godine zbog ratnih zločina i suradnje s okupacijskim vlastima.

Novi!!: Crnogorska povijest i Dragoljub (Draža) Mihailović · Vidi više »

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: Crnogorska povijest i Država · Vidi više »

Drivast

Drivast (lat. Drivastum/Drivastium, alb. Drishti) srednjovjekovna utvrda, na sjeveru suvremene Albanije, 15 km daleko od Skadra.

Novi!!: Crnogorska povijest i Drivast · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Crnogorska povijest i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: Crnogorska povijest i Dubrovnik · Vidi više »

Duklja (grad)

''Grad Duklja'' Crne Gore'' Duklja (izvorno, latinski Doclea, na crnogor.ćiril. Дукља) je najznačajniji urbani centar za rimskoga razdoblja na području suvremene Crne Gore, u okolici Podgorice, u okviru provincije Prevalis.

Novi!!: Crnogorska povijest i Duklja (grad) · Vidi više »

Dukljani

Dukljani (na crnogor. ćiril. Дукљани), također i Dioklićani - Диоклићани, u grčkim povijesnim izvorima Διοχλείς ili Διοκλητιανοί, lat. Dioclenses su slavensko i/ili slavenizirano stanovništvo Duklje, prve crnogorske države, predci suvremenih Crnogoraca i drugih naroda koji žive na području Crne Gore.

Novi!!: Crnogorska povijest i Dukljani · Vidi više »

Dukljanska crkva

Dukljanska crkva (lat. Dioclitana ecclesia), Dukljanska nadbiskupija (lat. Dioecesis Docleensis) ili Arhiepiskopija Dukljanske crkve (Archiepiscopatus Dioclitanae ecclesiae) bila je rimokatolička nadbiskupija u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorska povijest i Dukljanska crkva · Vidi više »

Dukljansko Kraljevstvo

Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.

Novi!!: Crnogorska povijest i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »

Duvno

Duvno je kraj u Hercegbosanskoj županiji u BiH, uokolo Duvanjskog polja.

Novi!!: Crnogorska povijest i Duvno · Vidi više »

Dvor

Katarine II. Velike Dvor je izraz koji označava domaćinstvo, tj.

Novi!!: Crnogorska povijest i Dvor · Vidi više »

Episkop (pravoslavlje)

Episkop je u pravoslavnoj crkvi vrhovni poglavar episkopije (eparhije), to jest vladika, arhijerej.

Novi!!: Crnogorska povijest i Episkop (pravoslavlje) · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Crnogorska povijest i Europa · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Crnogorska povijest i Europska unija · Vidi više »

Fašizam

Fašizam (od tal. fascio - „svežanj“) oblik je radikalnog autoritarnog nacionalizma koji je nastao u ranom 20.

Novi!!: Crnogorska povijest i Fašizam · Vidi više »

Federacija

Federacija (od lat. foedus - savez) ili savezna (federativna) država je na ustavnopravnom temelju osnovana zajednica više jedinica, koje se nazivaju države, republike, provincije, zemlje, pokrajine (federalne jedinice).

Novi!!: Crnogorska povijest i Federacija · Vidi više »

Financije

Financije su područje ekonomije koje se bavi proučavanjem tržišta novca i kapitala te njihove distribucije.

Novi!!: Crnogorska povijest i Financije · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Crnogorska povijest i Francuska · Vidi više »

Franjo Dolči de Vicković

Franjo Dolči de Vicković (Dubrovnik, 1742. - Manastir Stanjevići, Crna Gora, 1805.), hrvatski katolički svećenik (opat), po rođenju dobio ime Franjo/Frančesko, od 1785. do 1805. bio osobni tajnik crnogorskoga državnoga poglavara i mitropolita Petra I. Petrović Njegoša, u povijesnoj literaturi poznat kao opat Dolči.

Novi!!: Crnogorska povijest i Franjo Dolči de Vicković · Vidi više »

General

General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.

Novi!!: Crnogorska povijest i General · Vidi više »

Glagoljica

Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.

Novi!!: Crnogorska povijest i Glagoljica · Vidi više »

Glavni grad

Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.

Novi!!: Crnogorska povijest i Glavni grad · Vidi više »

Gospodar (crnogorska vladarska titula)

Gospodar (latinski Dominius) je crnogorski vladarski naslov, najprije je koristio Đurađ I. Balšić (crnogorska dinastija Balšići) krajem 14. stoljeća kada se potpisivao kao Jure de Balsa, Dominius, a potom i drugi vladari iz ove dinastije.

Novi!!: Crnogorska povijest i Gospodar (crnogorska vladarska titula) · Vidi više »

Gospodarstvo

Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.

Novi!!: Crnogorska povijest i Gospodarstvo · Vidi više »

Grad

Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.

Novi!!: Crnogorska povijest i Grad · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Crnogorska povijest i Grčka · Vidi više »

Grčka retorika

Retorika (starogrč., govornik, orator) ili govorništvo općenito je umijeće ili tehnika govorne komunikacije s praktičnom svrhom uvjeravanja sugovornika.

Novi!!: Crnogorska povijest i Grčka retorika · Vidi više »

Grci

Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.

Novi!!: Crnogorska povijest i Grci · Vidi više »

Grgur VII.

Grgur VII. (Sovana, tada Soana, oko 1020. – Salerno, 25. svibnja 1085.), poznat i kao Hildebrand iz Soane bio je papa od 22. travnja 1073. godine, pa sve do svoje smrti.

Novi!!: Crnogorska povijest i Grgur VII. · Vidi više »

Guvernadur

Guvernadur (rjeđe u arhivskim dokumentima i Gubernadur) od 1511., činovnik koji je posredovao u sporovima između Crnogoraca i Mletačke republike, a od 1717. i kasnije, do 1830. godine, važna politička titula u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorska povijest i Guvernadur · Vidi više »

Hagiografija

Hagiografija (hæɡiɒɡrəfi; iz grčkog ἅγιος, hagios, što znači "sveto" i "γραφία, -graphia", što znači "pisanje") biografija svetaca ili crkvenih poglavara.

Novi!!: Crnogorska povijest i Hagiografija · Vidi više »

Heksametar

Heksametar je književni stih karakterističan za epove.

Novi!!: Crnogorska povijest i Heksametar · Vidi više »

Hektar

Ilustacija 1 hektara Hektar (ha) je mjerna jedinica za površinu.

Novi!!: Crnogorska povijest i Hektar · Vidi više »

Herceg Novi

Herceg Novi (crnogor. ćiril. Херцег Нови, tal. Castelnuovo di Cattaro) je grad i općina na Crnogorskom primorju – Boki kotorskoj, Crna Gora.

Novi!!: Crnogorska povijest i Herceg Novi · Vidi više »

Hercegovina

86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Crnogorska povijest i Hercegovina · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Crnogorska povijest i Hrvatska · Vidi više »

Iliri

Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.

Novi!!: Crnogorska povijest i Iliri · Vidi više »

Ilirik

Ilirik Ilirik (latinski Illyricum), antički je naziv za područja na Jugoistočne Europe nastanjena Ilirima.

Novi!!: Crnogorska povijest i Ilirik · Vidi više »

Invazija

Invazija (iz latinskog invadere „ući“) može biti.

Novi!!: Crnogorska povijest i Invazija · Vidi više »

Islam

Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.

Novi!!: Crnogorska povijest i Islam · Vidi više »

Istraga poturica

Istraga poturica je naziv za vraćanje crnogorskih muslimana, tzv.

Novi!!: Crnogorska povijest i Istraga poturica · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Crnogorska povijest i Italija · Vidi više »

Ivan Crnojević

''Zastava Crnojevića'' ''Crnojevića država'' Ivan Crnojević, crnog. ćiril. Иван Црнојевић, crnogorski Gospodar, najmoćniji vladar treće po redu crnogorske državne dinastije Crnojevića, utemeljitelj Cetinja kao povijesne prijestolnice i Cetinjskoga manastira kao novog sjedišta pravoslavne mitropolije.

Novi!!: Crnogorska povijest i Ivan Crnojević · Vidi više »

Ivan Milutinović

Ivan Milutinović (Cerovice kod Podgorice, 27. rujna 1901. – Beograd, 23. listopada 1944.), crnogorski komunistički političar i vojskovođa.

Novi!!: Crnogorska povijest i Ivan Milutinović · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Novi!!: Crnogorska povijest i Jadransko more · Vidi više »

Josip Broz Tito

Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.

Novi!!: Crnogorska povijest i Josip Broz Tito · Vidi više »

Josip Jelačić

Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.

Novi!!: Crnogorska povijest i Josip Jelačić · Vidi više »

Južni Slaveni

Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).

Novi!!: Crnogorska povijest i Južni Slaveni · Vidi više »

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.

Novi!!: Crnogorska povijest i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »

Jugozapad

Jugozapad je jedna od sporednih strana svijeta.

Novi!!: Crnogorska povijest i Jugozapad · Vidi više »

Kandijski rat

Kandijski rat, također i Kretski rat, (grčki: Κρητικός Πόλεμος, turski: Girit'in Fethi) naziv je za peti Mletačko-osmanski rat, vođen u razdoblju od 1645. do 1669., rat Mletačke Republike i njenih saveznika (među kojima su najjači bili Malteški red, Papinska Država i Kraljevina Francuska) protiv Osmanskog Carstva i Berberskih država.

Novi!!: Crnogorska povijest i Kandijski rat · Vidi više »

Kapela

romanička crkva u Gackoj), Brinje. Kapela je termin koji se koristi za manju crkvenu građevinu, obično ovisnu o nekoj većoj župnoj crkvi.

Novi!!: Crnogorska povijest i Kapela · Vidi više »

Kapetanija

* Lučka kapetanija - tijelo za obavljanje poslova nadzora plovidbe u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Crnogorska povijest i Kapetanija · Vidi više »

Kapitulacija

GFM Wilhelm Keitel pri potpisu kapitulacije tijekom noći s 8. na 9. svibnja 1945. u Berlinu. Kapitulacija (lat. capitulare, dogovoriti uvjete) je politički ili vojni sporazum, odnosno čin kojim država ili veća vojna formacija tijekom rata ili sličnog oružanog sukoba pristaje na prestanak oružanog otpora, odnosno predaju teritorija, ljudstva ili opreme neprijateljskoj državi, vojsci ili paravojnoj formaciji pod određenim uvjetima.

Novi!!: Crnogorska povijest i Kapitulacija · Vidi više »

Karlo VIII., kralj Francuske

Karlo VIII., kralj Francuske Karlo VIII (Amboise, 30. lipnja 1470. – Amboise, 7. travnja 1498.) francuski kralj od 1483. – 1498.

Novi!!: Crnogorska povijest i Karlo VIII., kralj Francuske · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Crnogorska povijest i Katoličanstvo · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Crnogorska povijest i Katolička Crkva · Vidi više »

Kneževina Srbija

Kneževina Srbija je postojala između 1815. i 1882. godine.

Novi!!: Crnogorska povijest i Kneževina Srbija · Vidi više »

Knez

Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.

Novi!!: Crnogorska povijest i Knez · Vidi više »

Knjaz

Knjaz (hrvatski: knez), vladarska crnogorska titula od 1851. do 1910. godine, označavala šefa neovisne crnogorske države.

Novi!!: Crnogorska povijest i Knjaz · Vidi više »

Kolašin

Kolašin je grad i općina u Crnoj Gori, na rijeci Tari, središte zimskog turizma.

Novi!!: Crnogorska povijest i Kolašin · Vidi više »

Konavle

Konavle su općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Crnogorska povijest i Konavle · Vidi više »

Konstantin VII. Porfirogenet

Konstantin VII.

Novi!!: Crnogorska povijest i Konstantin VII. Porfirogenet · Vidi više »

Kosara

Kosara ili Teodora Kosara (bug. Теодора Косарa), bugarska princeza i dukljanska kneginja.

Novi!!: Crnogorska povijest i Kosara · Vidi više »

Kosovo

Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.

Novi!!: Crnogorska povijest i Kosovo · Vidi više »

Kotor

Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.

Novi!!: Crnogorska povijest i Kotor · Vidi više »

Kralj

Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.

Novi!!: Crnogorska povijest i Kralj · Vidi više »

Kraljevina Crna Gora

Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.

Novi!!: Crnogorska povijest i Kraljevina Crna Gora · Vidi više »

Kraljevina Crna Gora (1941.)

Kraljevina Crna Gora je bio neuspješni projekt fašističke Kraljevine Italije u razdoblju od travnja do srpnja 1941. godine da obnovi crnogorsku državu kao svoju marionetu.

Novi!!: Crnogorska povijest i Kraljevina Crna Gora (1941.) · Vidi više »

Kraljevina Italija

Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.

Novi!!: Crnogorska povijest i Kraljevina Italija · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Novi!!: Crnogorska povijest i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Kraljevina Srbija

Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.

Novi!!: Crnogorska povijest i Kraljevina Srbija · Vidi više »

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Novi!!: Crnogorska povijest i Kraljevina Ugarska · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Crnogorska povijest i Kršćanstvo · Vidi više »

Križ

Križ Križ je geometrijski lik koji se sastoji od dvije crte ili pruge koje se sijeku pod kutom od 90°, pri čemu se jedna ili obje crte dijele popola.

Novi!!: Crnogorska povijest i Križ · Vidi više »

Kronika

Kronika (grčki: khrónos - vrijeme) je riječ koja je u hrvatski jezik došla iz grčkog jezika.

Novi!!: Crnogorska povijest i Kronika · Vidi više »

Kronologija

Kronologija (povijesna kronologija ili primijenjena kronologija; grč., Krónos.

Novi!!: Crnogorska povijest i Kronologija · Vidi više »

Kronologija starog Rima

Povijest starorimske države od 753. pr. Kr. do 476. godine pripada razdoblju antike.

Novi!!: Crnogorska povijest i Kronologija starog Rima · Vidi više »

Krstaš-barjak

Crnogorski krstaš-barjaci Krstaš-barjak je jedno vrijeme bila crnogorska državna i glavna vojna zastava s križem po čemu je i dobila ime (krst-krstaš).

Novi!!: Crnogorska povijest i Krstaš-barjak · Vidi više »

Krsto Popović

Krsto Popović (na crnogor. ćiril. Крсто Поповић, Cuce, Cetinje, 14. rujna 1881. – Bojanje brdo, Katunska nahija, Crna Gora, 14. ožujka 1947.), karizmatična je osobnost crnogorske političke povijesti prve polovice 20. stoljeća, general i jedan od organizatora Božićne pobune 1918. godine.

Novi!!: Crnogorska povijest i Krsto Popović · Vidi više »

Ktitor

Ktitor (grč. ktitor: utemeljitelj, vlasnik), osoba koja je osnovala kakvu zadužbinu; zadužbinar (obično u Bizantu i kod pravoslavnih Slavena ili osnivač odn. osoba koja izdržava manastir ili mu dade velik prilog; donator. Žena ktitorka (ili ktitorica). Ktitor (obično feudalac) iz svojih je sredstava zidao crkvu i poklanjao joj sve predmete potrebne za bogosluženje, uzdržavao je manastir i branio ga u slučaju potrebe, postavljao starješinu manastira, upravljao njegovim prihodina i propisivao unutrašnji red. Portreti ktitora i njegove porodice naslikani su u crkvi, a njihova imena unošena su u diptihe. Oni su imali počasno mjesto za vrijeme liturgije i pravo na grob u crkvi. Prava ktitora prenosila su se na njihove nasljednike. U novom vijeku (XVI-XVII st.), kad se više nisu gradili novi manastiri, naziva se ktitorom i onaj tko manastir uzdržava, popravi ili dariva. Tako se neki ruski, vlaški i moldavski knezovi zovu "novi ili vtori ktitori". Kategorija:Srbija Kategorija:Pravoslavlje.

Novi!!: Crnogorska povijest i Ktitor · Vidi više »

Kuči

Kuči su crnogorsko-brdsko pleme podijeljeno u tri oblasti: Starokuči, Novokuči (općenito: Drekalovići) i Zatrijebčani.

Novi!!: Crnogorska povijest i Kuči · Vidi više »

Kultura

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.

Novi!!: Crnogorska povijest i Kultura · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Crnogorska povijest i Latinski jezik · Vidi više »

Legenda

Legenda (lat. ono što se ima pročitati, štivo) u srednjem vijeku, pobožno štivo, najčešće životopis nekog sveca, koji se čitao u crkvi ili samostanskoj blagovaonici za vrijeme jela (u našim krajevima takvi su se tekstovi obično nazivali čtenija, čtenja, štenja). Kao književna vrsta legenda je pripovijest u prozi ili stihovima, u kojoj je tema povijesno-biografskih podataka (ili elemenata s historijskom namjenom) isprepletena fantastičnim (basnoslovnim, natprirodnim, pustolovnim) pojedinostima.

Novi!!: Crnogorska povijest i Legenda · Vidi više »

Liberalni savez Crne Gore

'''Skup LSCG (2001.)''' Liberalni savez Crne Gore – LSCG (crnog.ćiril. Либерални савез Црне Горе – ЛСЦГ) osnovan 26. siječnja 1990. godine, jedan od najvažnijih političkih čimbenika novije crnogorske povijesti.

Novi!!: Crnogorska povijest i Liberalni savez Crne Gore · Vidi više »

Ljetopis popa Dukljanina

Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.

Novi!!: Crnogorska povijest i Ljetopis popa Dukljanina · Vidi više »

Ljubo Čupić

Ljubo Čupić uoči strijeljanja Čedomir Ljubo Čupić (crnogor. ćiril. Чедомир Љубо Чупић, 1913. – 1942.), komesar čete u nikšićkom odredu NOP-a i narodni heroj Jugoslavije.

Novi!!: Crnogorska povijest i Ljubo Čupić · Vidi više »

Lovćen

Njegošev mauzolej Lovćen je najznamenitija planina u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorska povijest i Lovćen · Vidi više »

Makarije od Crne Gore

Tipografska slova Makarije od Crne Gore (izvorno Makarie ot Črnie Gori, oko 1463. - poslije 1533.), jeromonah i mitropolit, crnogorski tiskar i prvi tiskar ćiriličnih knjiga među Južnim Slavenima, izradio Oktoih i druge bogoslužbene knjige u Crnojevića tiskari od 1492. do 1496. godine.

Novi!!: Crnogorska povijest i Makarije od Crne Gore · Vidi više »

Mandat

Mandat (iz lat. mandare.

Novi!!: Crnogorska povijest i Mandat · Vidi više »

Manuel I. Komnen

Manuel I. Komnen ili Emanuel I. (grč. Μανουὴλ ὁ Κομνηνός, Manouḕl ho Komnēnós) (?, 1118. – Carigrad, 24. rujna 1180.), bizantski car (1143. – 1180.) i jedan od posljednjih moćnih bizantskih vladara.

Novi!!: Crnogorska povijest i Manuel I. Komnen · Vidi više »

Marija (majka Isusova)

Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.

Novi!!: Crnogorska povijest i Marija (majka Isusova) · Vidi više »

Metohija

Zemljovid Metohije i Kosova Metohija (alb. Rrafshi i Dukagjinit) je velika visoravan i naziv za područje koje pokriva zapadni dio Kosova.

Novi!!: Crnogorska povijest i Metohija · Vidi više »

Metropolit

Metropolit, metropolita ili mitropolit (grč. metropolites: stanovnik metropole), visoki crkveni dostojanstvenik u Katoličkoj i Pravoslavnoj crkvi.

Novi!!: Crnogorska povijest i Metropolit · Vidi više »

Mihailo

Mihailo (crn. Михаило), prvotni kralj u crnogorskoj povijesti, poglavar dukljanske države iz dinastije Vojislavljevića od 1046. do 1081. godine.

Novi!!: Crnogorska povijest i Mihailo · Vidi više »

Mihailo III., dukljanski knez

Mihailo III. dukljanski knez, vladar iz dinastije Vojislavljevića, na dukljanskom prijestolju od 1163. do 1186. godine.

Novi!!: Crnogorska povijest i Mihailo III., dukljanski knez · Vidi više »

Milena Petrović Njegoš

crnogorska kraljica Milena Petrović (Čevo, Crna Gora, 22. travanj 1847. – Cap d'Antibes, Francuska, 16. ožujka 1923.), Kraljica Crne Gore, supruga kralja Nikole I. Petrovića.

Novi!!: Crnogorska povijest i Milena Petrović Njegoš · Vidi više »

Milo Đukanović

Milo Đukanović (Nikšić, Crna Gora, 15. veljače 1962.), crnogorski političar.

Novi!!: Crnogorska povijest i Milo Đukanović · Vidi više »

Milovan Đilas

Milovan Đilas, na crnogor. ćiril.

Novi!!: Crnogorska povijest i Milovan Đilas · Vidi više »

Ministar

Ministar je član vlade zadužen za određeni resor, odnosno područje.

Novi!!: Crnogorska povijest i Ministar · Vidi više »

Ministarsko vijeće Crne Gore

Ministarsko vijeće Crne Gore (izvorno: Ministarski savjet Crne Gore) imalo je ulogu vlade Kraljevine Crne Gore.

Novi!!: Crnogorska povijest i Ministarsko vijeće Crne Gore · Vidi više »

Mirko Petrović Njegoš

'''Veliki vojvoda Mirko Petrović''' Mirko Petrović (crnog. ćiril. Мирко Петровић; Njeguši, 1820. – Cetinje, 1867.) crnogorski veliki vojvoda, otac kralja Nikole I. i stariji brat kneza Danila I. Sudionik je Pohare Kuča i heroj Grahovačke bitke 1858. Protjerao iz Crne Gore mitropolita Nikanora nakon njegove nečasne uloge u ubojstvu Danila I. u Kotoru 1860. Vjeruje se da je od 1860. do svoje smrtri 1867. bio najmoćnija ličnost u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorska povijest i Mirko Petrović Njegoš · Vidi više »

Miroslavljevo evanđelje

Miroslavljevo evanđelje iluminirani je rukopis napisan za humskoga kneza Miroslava, potkraj 12.

Novi!!: Crnogorska povijest i Miroslavljevo evanđelje · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Crnogorska povijest i Mletačka Republika · Vidi više »

Mobilizacija

Mobilizacija ili vojačenje, čin je okupljanja i dovođenja vojne sile i zaliha u stanje spremnosti za rat.

Novi!!: Crnogorska povijest i Mobilizacija · Vidi više »

Morača

Morača je rijeka u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorska povijest i Morača · Vidi više »

Musliman

Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.

Novi!!: Crnogorska povijest i Musliman · Vidi više »

Nadbiskup

Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.

Novi!!: Crnogorska povijest i Nadbiskup · Vidi više »

Nadbiskupija

Nadbiskupija, oblik je biskupije u Katoličkoj Crkvi, na čijemu se čelu nalazi nadbiskup.

Novi!!: Crnogorska povijest i Nadbiskupija · Vidi više »

Nahija

Nahija (arapski: ناحية, turski: nahiye) je bila upravna jedinica Osmanskog carstva, a danas postoji u Siriji, Jordanu i Iraku.

Novi!!: Crnogorska povijest i Nahija · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Novi!!: Crnogorska povijest i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Napoleon III.

Napoléon III., poznat i kao Luj Napoleon; punim imenom Charles Louis Napoléon Bonaparte (Pariz, Francuska, 20. travnja 1808. – Chislehurst, Kent, Engleska 9. siječnja 1873.), francuski predsjednik od 20. prosinca 1848. – 2. prosinca 1852., i kasnije francuski car od 2. prosinca 1852. – 4. rujna 1870. godine.

Novi!!: Crnogorska povijest i Napoleon III. · Vidi više »

Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije

Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.

Novi!!: Crnogorska povijest i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Vidi više »

Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca

Političke snage u Hrvatskoj nisu uspostavile suradnju s političarima u emigraciji, Antom Trumbićem i Franom Supilom, koji su u Londonu potkraj travnja 1915.

Novi!!: Crnogorska povijest i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Novi!!: Crnogorska povijest i NATO · Vidi više »

Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića (knjiga)

'''Naslovna korica knjige "Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđeviča''' Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića: dokumenta o zločinima Srbijanaca u Crnoj Gori, knjiga je koju je Vlada Kraljevine Crne Gore u egzilu tiskala u Rimu 1921. godine.

Novi!!: Crnogorska povijest i Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića (knjiga) · Vidi više »

Nemanjići

Grb Nemanjića Nemanjići su srpska srednjovjekovna Vlastela koja je najduže vladala Srbijom (Raškom).

Novi!!: Crnogorska povijest i Nemanjići · Vidi više »

Neretva

Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Novi!!: Crnogorska povijest i Neretva · Vidi više »

Nikšić

Nikšić je grad u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorska povijest i Nikšić · Vidi više »

Nikefor Brijenije

*Nikefor Brijenije Stariji.

Novi!!: Crnogorska povijest i Nikefor Brijenije · Vidi više »

Nikola I. Petrović Njegoš

Nikola I. Petrović (na crnog. ćirilici Никола I Петровић Његош; Njeguši, Crna Gora, 19. listopada 1841. – Antibes, Francuska, 1. ožujka 1921.), sedmi i posljednji državni poglavar iz crnogorske dinastije Njegoš.

Novi!!: Crnogorska povijest i Nikola I. Petrović Njegoš · Vidi više »

Novac

10.000.000-Maraka (1923) 200-Eura Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba.

Novi!!: Crnogorska povijest i Novac · Vidi više »

Novogrčki jezik

Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.

Novi!!: Crnogorska povijest i Novogrčki jezik · Vidi više »

O upravljanju Carstvom

O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.

Novi!!: Crnogorska povijest i O upravljanju Carstvom · Vidi više »

Obala

Atlantika u Brazilu Save obrasle u riječno šipražje Ploča Obalom se nazivaju sva područja na kojima kopno dolazi u doticaj s vodenim površinama.

Novi!!: Crnogorska povijest i Obala · Vidi više »

Obod

Hrvatska.

Novi!!: Crnogorska povijest i Obod · Vidi više »

Ohrid

Ohrid (makedonski: Охрид, albanski: Ohër ili Ohri, grčki: Οχρίδα ili Αχρίδα, turski: Ohri) je grad na jugozapadu Republike Sjeverne Makedonije, na sjeveroistočnoj obali Ohridskog jezera.

Novi!!: Crnogorska povijest i Ohrid · Vidi više »

Oktoih

'''Oktoih, prva crnogorska tiskana knjiga''' Oktoih na crnogor. ćiril. Октоихje prva crnogorska tiskana knjiga, također i prva tiskana ćirilična knjiga među Južnim Slavenima.

Novi!!: Crnogorska povijest i Oktoih · Vidi više »

Okupacija

Okupacija je vojno djelovanje, u kojoj oružane snage jedne države vojnim sredstvima zauzimaju teritorij druge države.

Novi!!: Crnogorska povijest i Okupacija · Vidi više »

Opći imovinski zakonik Kneževine Crne Gore

'''Opći imovinski zakonik Kneževine Crne Gore''' Opći imovinski zakonik Kneževine Crne Gore (izvorno: Opšti imovinski zakonik Knjaževine Crne Gore) od 1. srpnja 1888. godine djelo je hrvatskoga pravnika i znanstvenika dr.

Novi!!: Crnogorska povijest i Opći imovinski zakonik Kneževine Crne Gore · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Crnogorska povijest i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Otpor

Otpor je protivljenje tijela silama koje ga prisiljavaju na gibanje.

Novi!!: Crnogorska povijest i Otpor · Vidi više »

Paša

Muhamed Ali paša Egipatski Paša (turski: paşa) je počasni naslov dodjeljivan visokim vojnim i civilnim dostojanstvenicima u političkom sustavu Otomanskog carstva, koji se stavljao iza vlastita imena (Mehmed-paša, Omer-paša).

Novi!!: Crnogorska povijest i Paša · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: Crnogorska povijest i Papa · Vidi više »

Pariška mirovna konferencija 1919.

David Lloyd George, Vittorio Orlando, Georges Clemenceau i Woodrow Wilson. Pariška mirovna konferencija 1919. godine je bila konferencija koju su organizirali pobjednici u Prvom svjetskom ratu kako bi ustanovili mirovne sporazume između Saveznika i poraženih Središnjih sila.

Novi!!: Crnogorska povijest i Pariška mirovna konferencija 1919. · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Crnogorska povijest i Pariz · Vidi više »

Partizani

Riječ partizan ima dva osnovna značenja koja daju današnji rječnici, npr.

Novi!!: Crnogorska povijest i Partizani · Vidi više »

Pavle Đurišić

Pavle Đurišić Pavle Đurišić (Podgorica, 9. srpnja 1909. – Lijevče polje, 12. travnja 1945.), srpski sudionik Drugog svjetskog rata iz Crne Gore, četnički vojvoda, ratni zločinac.

Novi!!: Crnogorska povijest i Pavle Đurišić · Vidi više »

Peć

toplinsku obradu na 980 °C. Moderni otvoreni kamin. Kaljeva peć koja se koristi za centralno grijanje, sagrađena oko 1959. kW. Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje. Plinska peć na ukapljeni naftni plin (LPG ili UNP) iz 1970-tih. Uljna peć. Visoka peć u mjestu Sestao, Španjolska. Siemens-Martinova peć iz 1895. električnim induktivitetom. Peć je uređaj za stvaranje topline i za postizanje visokih temperatura izgaranjem različitih vrsta goriva ili s pomoću električne energije.

Novi!!: Crnogorska povijest i Peć · Vidi više »

Peko Dapčević

Petar "Peko" Dapčević (Ljubotinj, kraj Cetinja 25. lipnja 1913. — 1999.) je bio čuveni partizanski vojskovođa iz Drugog svjetskog rata, zapovjednik Druge proleterske divizije.

Novi!!: Crnogorska povijest i Peko Dapčević · Vidi više »

Perast

Perast (talijanski: Perasto) je malo primorsko naselje u crnogorskoj općini Kotor.

Novi!!: Crnogorska povijest i Perast · Vidi više »

Petar I. Aleksejevič Romanov

'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.

Novi!!: Crnogorska povijest i Petar I. Aleksejevič Romanov · Vidi više »

Petar II. Petrović Njegoš

Petar II.

Novi!!: Crnogorska povijest i Petar II. Petrović Njegoš · Vidi više »

Petar III., ruski car

Car Petar III. Fjodorovič Ruski car Petar III.

Novi!!: Crnogorska povijest i Petar III., ruski car · Vidi više »

Petrović Njegoš (crnogorska dinastija)

Petar I. Petrović Njegoš (''sv. Petar Cetinjski'') Petar II. Petrović Njegoš Petrovići Njegoši (crnog.ćiril.: Петровићи Његоши), vladajuća dinastija Crne Gore od 1696. do 1918. godine.

Novi!!: Crnogorska povijest i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) · Vidi više »

Planina

Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.

Novi!!: Crnogorska povijest i Planina · Vidi više »

Plemstvo

Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.

Novi!!: Crnogorska povijest i Plemstvo · Vidi više »

Pljevlja

Pljevlja (nekadašnji naziv Taslidža) su grad i općina na sjeveru Crne Gore, blizu granice sa Srbijom i BiH.

Novi!!: Crnogorska povijest i Pljevlja · Vidi više »

Podgorička skupština

Novosadskom skupštinom 25. studenoga 1918. priključeni su joj Baranja, Bačka i Banat. Podgoričkom skupštinom 26. studenoga priključena joj je Kraljevina Crna Gora. Velika narodna skupština srpskog naroda u Crnoj Gori (srpska ćirilica: Велика народна скупштина српског народа у Црној Гори), poznatija pod skraćenim nazivom Podgorička skupština (srpska ćirilica: Подгоричка скупштина), bila je skupština s posebnom svrhom u Kraljevini Crnoj Gori koja je zasjedala od 24.

Novi!!: Crnogorska povijest i Podgorička skupština · Vidi više »

Podgorica

Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.

Novi!!: Crnogorska povijest i Podgorica · Vidi više »

Poglavar države

"Svjetski suvereni". Fotomontaža napravljena u Europi 1889. s glavnim šefovima država u svijetu. Šef države, također i poglavar države (ili državni poglavar), najviši je predstavnik države u zemlji i prema inozemstvu.

Novi!!: Crnogorska povijest i Poglavar države · Vidi više »

Povelje dukljanskih vladara

Povelje i isprave dukljanskih vladara su važni izvori za crnogorsku povijest, ne samo političku, već i za povijest crnogorske književnosti.

Novi!!: Crnogorska povijest i Povelje dukljanskih vladara · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Crnogorska povijest i Povijest · Vidi više »

Povjesnica

* Historiografija kao pisana građa znanstvenog opisivanja prošlosti ljudskog društva.

Novi!!: Crnogorska povijest i Povjesnica · Vidi više »

Prapratna

Župa Prapratna Prapratna (cnr. i srp. Прапратна, grč. Πραπράτοις) je prijestolnica i župa za doba Dukljanskoga kraljevstva, između Bara i Ulcinja.

Novi!!: Crnogorska povijest i Prapratna · Vidi više »

Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog

Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog je institucija sudske vlasti, također s određenim izvršnim ovlastima, oformljeno 1798. Iste godine je i usvojeno prvih 16 članaka Zakonik opščeg crnogorskog i brdskog a 1803. njegovih još 17 članaka.

Novi!!: Crnogorska povijest i Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog · Vidi više »

Pravo

180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).

Novi!!: Crnogorska povijest i Pravo · Vidi više »

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).

Novi!!: Crnogorska povijest i Pravoslavlje · Vidi više »

Pravoslavna crkva

Krist Pantokrator, najstarija poznata ikona Krista iz 6. stoljeća, Samostan Svete Katarine na Sinaju, lijeva strana lica prikaz je Kristove savršene božanske prirode, a desna nesavršene ljudske prirode. Pravoslavna crkva jedna je od najstarijih vjerskih organizacija na svijetu i druga je kršćanska crkva po veličini.

Novi!!: Crnogorska povijest i Pravoslavna crkva · Vidi više »

Prečista Krajinska

'''Prečista Krajinska''' Prečista Krajinska (na crnogor. ćiril. Пречиста Крајинска) ili Bogorodica Krajinska ili Manastir Bogorodice Krajinske srednjovjekovni grad, utvrda i crkveno središte na jugozapadnoj obali Skadarskoga jezera, u suvremenoj Crnoj Gori, nekoć Dukljanskom kraljevstvu i Zetskoj državi.

Novi!!: Crnogorska povijest i Prečista Krajinska · Vidi više »

Prespa

Prespa je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija.

Novi!!: Crnogorska povijest i Prespa · Vidi više »

Prevalitana

'''Rimska provincija Prevalis, 4. stoljeće''' Prevalis (lat. i Prevalitana), provincija Rimskog carstva, obuhvaćala je teritorij najvećeg dijela suvremene Crne Gore i dijela Albanije.

Novi!!: Crnogorska povijest i Prevalitana · Vidi više »

Prizren

Položaj općine Prizren u okviru Kosova Prizren (alb. Prizreni) je grad na Kosovu, u podnožju planina Šare na jugu, ima najviše džamija i starih crkava.

Novi!!: Crnogorska povijest i Prizren · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Crnogorska povijest i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Puč

Puč ili državni udar (njem. putsch, švic. njem. butsch - udar) iznenadni oružani ustanak kojemu je cilj preuzimanje vlasti.

Novi!!: Crnogorska povijest i Puč · Vidi više »

Raška

* Raška (država), srednjovjekovna srpska država.

Novi!!: Crnogorska povijest i Raška · Vidi više »

Raška (država)

Raška je bila srednjovjekovna država Srba i sinonim je za ranu Srbiju.

Novi!!: Crnogorska povijest i Raška (država) · Vidi više »

Rat

Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.

Novi!!: Crnogorska povijest i Rat · Vidi više »

Referendum o neovisnosti Crne Gore 2006.

Crveno su označene općine u kojima se većinski glasalo za neovisnost, a plavo za zajedničku državu Slavlje nakon obnavljanja crnogorske neovisnosti Referendum o neovisnosti Crne Gore održan je 21. svibnja 2006. godine.

Novi!!: Crnogorska povijest i Referendum o neovisnosti Crne Gore 2006. · Vidi više »

Represija

Represija (lat.: re „natrag, povratak, „iznova; primere „tiskati“, „gurati“) je sinonim za ugnjetavanje, potiskavanje, tlačenje.

Novi!!: Crnogorska povijest i Represija · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Crnogorska povijest i Rim · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Crnogorska povijest i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Risan

Risan je primorsko mjesto u Boki kotorskoj, Crna Gora.

Novi!!: Crnogorska povijest i Risan · Vidi više »

Rovca

* Rovca (pleme), crnogorsko pleme.

Novi!!: Crnogorska povijest i Rovca · Vidi više »

Rusi

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.

Novi!!: Crnogorska povijest i Rusi · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Crnogorska povijest i Rusko Carstvo · Vidi više »

Sablja

Francuska sablja iz 19-og stoljeća Sablja je hladno oružje slično maču koje ima zakrivljenu oštricu.

Novi!!: Crnogorska povijest i Sablja · Vidi više »

Sandžak

Srbiji i Crnoj Gori Zemljovid Sandžaka Etnički zemljovid Sandžačkih općina Eng icon Sandžak je zemljopisno područje administrativno podjeljeno između Srbije i Crne Gore.

Novi!!: Crnogorska povijest i Sandžak · Vidi više »

Sandžak-beg

Sandžak-beg (na turskom, sancakbeyi) je naziv za upravnika ili vladara sandžaka, podoblasti unutar vilajeta, tj.

Novi!!: Crnogorska povijest i Sandžak-beg · Vidi više »

Sankt-Peterburg

Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.

Novi!!: Crnogorska povijest i Sankt-Peterburg · Vidi više »

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Crnogorska povijest i Sarajevo · Vidi više »

Satnik

Oznaka čina satnika u Oružanim snagama RH Satnik ili stotnik je časnički vojni čin koji se u velikom broju vojski drugih zemalja označuje kao kapetan (i u JNA).

Novi!!: Crnogorska povijest i Satnik · Vidi više »

Sava Petrović Njegoš

Sava II.

Novi!!: Crnogorska povijest i Sava Petrović Njegoš · Vidi više »

Savez komunista Jugoslavije

Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.

Novi!!: Crnogorska povijest i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »

Savezna Republika Jugoslavija

Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.

Novi!!: Crnogorska povijest i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Savo Raspopović

'''Ubijeni Savo Raspopović i drugovi okruženi srpskim vojnicima, Nikšić 1923.''' '''Tijela Raspopovića i drugih pobijenih crnogorskih komita''' Savo Raspopović, na crnogor. ćiril. Саво Распоповић, Martinići – Bjelopavlići, Kneževina Crna Gora 1879. - Šćepan Do, Rubež, Nikšić, 28. prosinca 1923., crnogorski komitski vojvoda, borac Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore.

Novi!!: Crnogorska povijest i Savo Raspopović · Vidi više »

Sekula Drljević

Sekula Drljević, na crnogor. ćiril. Секула Дрљевић (Ravni, Kolašin, Crna Gora 25. kolovoza 1884. – Judenburg, Austrija 1945.), bio je crnogorski pravnik i fašistički političar, neslužbeni čelnik Crnogorske stranke, između dva svjetska rata jedan od najpoznatijih kritičara jugoslavenskog unitarizma.

Novi!!: Crnogorska povijest i Sekula Drljević · Vidi više »

Senat

Rimskom forumu Senat je naziv za skupštinu, često za gornji dom ili komoru legislature ili parlamenta.

Novi!!: Crnogorska povijest i Senat · Vidi više »

Siječanj

Siječanj Siječanj (lat. Ianuarius) prvi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Crnogorska povijest i Siječanj · Vidi više »

Sjever

Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".

Novi!!: Crnogorska povijest i Sjever · Vidi više »

Skadar

Skadarskih "5 heroja" Panorama Skadra Skadar (albanski Shkodër ili Shkodra) je grad na sjeverozapadu Albanije, na obali Skadarskog jezera.

Novi!!: Crnogorska povijest i Skadar · Vidi više »

Skadarsko jezero

Skadarsko jezero je najveće jezero Balkanskog poluotoka.

Novi!!: Crnogorska povijest i Skadarsko jezero · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Crnogorska povijest i Slaveni · Vidi više »

Slavenski jezici

Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.

Novi!!: Crnogorska povijest i Slavenski jezici · Vidi više »

Slobodan Milošević

Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.

Novi!!: Crnogorska povijest i Slobodan Milošević · Vidi više »

Smederevo

Smederevo je grad u sjeveroistočnom dijelu Srbije i sjedište istoimene općine.

Novi!!: Crnogorska povijest i Smederevo · Vidi više »

Smrt

Smrt je kraj života i trajni i nepovratni prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju organizam.

Novi!!: Crnogorska povijest i Smrt · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Crnogorska povijest i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Socijalistička Republika Crna Gora

Zastava SR Crne Gore Socijalistička Republika Crna Gora (SR Crna Gora, SRCG) bila je jedna od 6 republika u sastavu Jugoslavije.

Novi!!: Crnogorska povijest i Socijalistička Republika Crna Gora · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Crnogorska povijest i Srbi · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Crnogorska povijest i Srbija · Vidi više »

Srbija i Crna Gora

Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju.

Novi!!: Crnogorska povijest i Srbija i Crna Gora · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Crnogorska povijest i Srednji vijek · Vidi više »

Srpsko Carstvo

Dušanovo Carstvo ili Srpsko Carstvo bila je srednjovjekovna država u Jugoistočnoj Europi, proglašena 1346. godine čime Srpsko kraljevstvo, koje je nastalo 1217.

Novi!!: Crnogorska povijest i Srpsko Carstvo · Vidi više »

Srpskohrvatski jezik

Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.

Novi!!: Crnogorska povijest i Srpskohrvatski jezik · Vidi više »

Staniša (Skender-beg) Crnojević

Staniša (Skender-beg) Crnojević (1457. – oko 1530.), jedan od trojice sinova crnogorskoga Gospodara Ivana Crnojevića, primio islam i kao osmanski sandžak-beg vladao Crnom Gorom.

Novi!!: Crnogorska povijest i Staniša (Skender-beg) Crnojević · Vidi više »

Stefan I. Crnojević

Stefan I. Crnojevića (poznat i kao Stefanica Crnojević), pripadnik dinastije Crnojevića, sredinom 15. stoljeća vladar Crne Gore.

Novi!!: Crnogorska povijest i Stefan I. Crnojević · Vidi više »

Stefan Lazarević

Stefan Lazarević (Kruševac, 1377. – Crkvine kod Mladenovca, 1427.), bio je srpski prosvijećeni vladar (udeoni knez, potom priznati despot) (1402. – 1427.), vitez, mecena i književnik, prvi među jednakima kršćanskoga Zmajevog reda.

Novi!!: Crnogorska povijest i Stefan Lazarević · Vidi više »

Stefan Nemanja

Stefan Nemanja (crkvenoslavenski: Стѣфань, srpski: Стефан Немања), crkveno ime sveti Simeon, Ribnica (Podgorica), današnja Crna Gora, 1113. - Hilandar, današnja Grčka, 13. veljače 1199.), bio je veliki župan raški 1166. – 1196., rodonačelnik srpske kraljevske loze Nemanjića.

Novi!!: Crnogorska povijest i Stefan Nemanja · Vidi više »

Stefan Uroš IV. Dušan

Stefan Uroš IV.

Novi!!: Crnogorska povijest i Stefan Uroš IV. Dušan · Vidi više »

Sud

Vrhovni sud u Zagrebu Rijeci iz 1906. godine Sudovi su tijela državne vlasti koja sudbenu vlast obavljaju samostalno i neovisno u okviru djelokruga i nadležnosti određene zakonom.

Novi!!: Crnogorska povijest i Sud · Vidi više »

Sultan

Portreti osmanskih sultana Sultan (arap. سلطان moćan čovjek, gospodar), naslov nekih islamskih vladara.

Novi!!: Crnogorska povijest i Sultan · Vidi više »

Sv. Ivan Vladimir

Pravoslavna katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru Sveti Ivan Vladimir, na crnogorskoj ćirilici Свети Владимир, poznat i kao Sveti Jovan Vladimir i Sveti Vladimir Dukljanski (na grč. Ἰωάννης ὁ Βλαδίμηρος – Iōannīs o Vladimīros; alb. Shën Gjon Vladimir; srp. i mak. Јован Владимир; bug. Иван Владимир – Йоан Владимир) dukljanski je knez, crnogorski svetac, štovan ne samo među Crnogorcima, već i diljem Jugoistočne Europe te katolicima i muslimanima u Crnoj Gori. Moći Sv. Vladimira se sada nalaze u Tirani pod zaštitom autokefalne Albanske pravoslavne crkve. U vrelima se je prvo spominjao kao sv. Vladimir. Nakon što je 1381. godine albanski plemić Karlo Topija obnovio crkvu sv. Ivana Krstitelja u Elbasanu kamo su pohranjene relikvije sv. Vladimira, sv. Vladimir spominje se i kao sv. Ivan Vladimir.

Novi!!: Crnogorska povijest i Sv. Ivan Vladimir · Vidi više »

Svač

''Svač, ostatci katedrale sv. Ivana'' Svač (na crnogor. ćiril. Свач, alb. Shas, lat. Suacium) je bio srednjovjekovni grad i utvrda u Crnoj Gori.

Novi!!: Crnogorska povijest i Svač · Vidi više »

Sveta liga

Sveta liga se može odnositi na may refer to.

Novi!!: Crnogorska povijest i Sveta liga · Vidi više »

Sveti Andrija

Sveti Andrija, kao i brat mu Šimun Petar bio je jedan od dvanaest apostola i prvi biskup grada Carigrada, bio je ribar na Genezaretskom jezeru (tj. Galilejskom moru) u Kafarnaumu, kamo su obojica stigli iz rodne Betsaide.

Novi!!: Crnogorska povijest i Sveti Andrija · Vidi više »

Sveti Luka

Sveti Luka (Antiohija, ? - Beocija, oko 84.), evanđelist, kršćanski svetac, autor Evanđelja po Luki i Djela apostolskih te po predaji autor prve ikone.

Novi!!: Crnogorska povijest i Sveti Luka · Vidi više »

Sveti Petar Cetinjski

Petar I. Petrović Njegoš (na crnogor. ćiril. Петар I. Петровић), kanoniziran kao Sveti Petar Cetinjski (na crnogor. ćiril. Свети Петар Цетињски; Njeguši, 8. studenog 1748. - Cetinje, 31. listopada 1830.), crnogorski svjetovni poglavar od 1782. te poglavar Cetinjske Mitropolije od 1784. do 1830. Smatra se utemeljiteljem moderne Crne Gore.

Novi!!: Crnogorska povijest i Sveti Petar Cetinjski · Vidi više »

Sveti Sinod

Sveti Sinod Bugarske pravoslane crkve u Sofiji Sveti Sinod (na grčkom, σύνοδος, "sabor," "okupljanje") je sabor kršćanske crkve ili crkava radi donošenja odluke o važnim crkvenim pitanjima.

Novi!!: Crnogorska povijest i Sveti Sinod · Vidi više »

Sveti Stefan

Sveti Stefan (ćir. Свети Стефан) je gradsko naselje u općini Budva, Crna Gora.

Novi!!: Crnogorska povijest i Sveti Stefan · Vidi više »

Talijani

Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.

Novi!!: Crnogorska povijest i Talijani · Vidi više »

Timarsko-spahijski sustav

Timarsko-spahijski sustav uobičajeni je naziv za vojno-feudalni sustav Osmanskog Carstva od 14. do 19. stoljeća.

Novi!!: Crnogorska povijest i Timarsko-spahijski sustav · Vidi više »

Tivat

Tivat (crnogor. ćiril. Тиват, tal. Teodo) je gradić i središte općine u Crnogorskom primorju - Boki kotorskoj, Crna Gora.

Novi!!: Crnogorska povijest i Tivat · Vidi više »

Topništvo

Hrvatske vojske Topništvo ime za rod kopnene vojske kojima je zadaća opsluživanje topničkih oružja.

Novi!!: Crnogorska povijest i Topništvo · Vidi više »

Trebinje

Trebinje je grad u Istočnoj Hercegovini, u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Crnogorska povijest i Trebinje · Vidi više »

Tvrtko I. Kotromanić

Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.), posljednji bosanski ban od 1353.

Novi!!: Crnogorska povijest i Tvrtko I. Kotromanić · Vidi više »

Ulcinj

Ulcinj (na crnogor. ćiril. Улцињ, albanski: Ulqini, talijanski: Dulcigno) u Crnoj Gori, najjužniji grad i općina na crnogorskom primorju.

Novi!!: Crnogorska povijest i Ulcinj · Vidi više »

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Novi!!: Crnogorska povijest i Ustav · Vidi više »

Ustav druge Jugoslavije

Ustav iz 1946. Socijalistička Jugoslavija je tijekom svog postojanja u nekoliko navrata mijenjala ustave.

Novi!!: Crnogorska povijest i Ustav druge Jugoslavije · Vidi više »

Ustav Knjaževine Crne Gore

Članak 40. Ustava Knjaževine Crne Gore iz 1905.''' Ustav Knjaževine Crne Gore (hrv. Kneževine) je donesen 19. prosinca 1905. kao prvi ustav u povijesti Crne Gore a bio je važeći i nakon što je 28. kolovoza 1910. proglašena Kraljevina Crna Gora.

Novi!!: Crnogorska povijest i Ustav Knjaževine Crne Gore · Vidi više »

Utvrdno graditeljstvo

Dubrovačke gradske zidine Tvrđava Nehaj (16. st.) iznad Senja Rijeci Utvrde ili fortifikacije su vojne građevine i konstrukcije namijenjene obrambenom ratovanju.

Novi!!: Crnogorska povijest i Utvrdno graditeljstvo · Vidi više »

Vasilije Petrović Njegoš

Vasilije Petrović Njegoš Vasilije III.

Novi!!: Crnogorska povijest i Vasilije Petrović Njegoš · Vidi više »

Velika Srbija

Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.

Novi!!: Crnogorska povijest i Velika Srbija · Vidi više »

Velimir Terzić

Velimir Terzić (Svinišće, Omiš, 7. ožujka 1929. Split, 15. listopada 1995.), hrvatski političar, intelektualac, humanist, politički uznik i liberal kršćanskih korijena (Dražen Budiša).

Novi!!: Crnogorska povijest i Velimir Terzić · Vidi više »

Vojislav

Vojislav, na crnogor. ćiril. Војислав, također se spominje i kao Stefan Vojislav i Dobroslav i Vojislav Dukljanin, grč. Βοϊσθλάβος ὁ Διοκλητιανός, dukljanski knez, sredinom 11. st. utemeljitelj je prve crnogorske povijesne dinastije Vojislavljevića.

Novi!!: Crnogorska povijest i Vojislav · Vidi više »

Vojislavljevići

''Grb Duklje'' Vojislavljevići (crnog. ćiril. Војислављевићи) su crnogorska narodna dinastija, vladari Dukljanskoga kraljevstva od sredine 10. st do konca 12. st.

Novi!!: Crnogorska povijest i Vojislavljevići · Vidi više »

Vojvoda

Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.

Novi!!: Crnogorska povijest i Vojvoda · Vidi više »

Zakonik Petra I.

crkveni i državni poglavar mitropolit Petar I. Petrović Njegoš (''Sv.Petar Cetinjski'') Zakon opšči crnogorski i brdski od 18. listopada 1798. prvi je crnogorski zakonik, sastavljen od 33.

Novi!!: Crnogorska povijest i Zakonik Petra I. · Vidi više »

Zetska država

'''Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)''' Zeta je srednjovjekovna crnogorska država koju je osamostalila i njome upravljala dinastija Balšića.

Novi!!: Crnogorska povijest i Zetska država · Vidi više »

1. ožujka

1.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1. ožujka · Vidi više »

1. siječnja

1.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1. siječnja · Vidi više »

1. srpnja

1.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1. srpnja · Vidi više »

10. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 10. stoljeće · Vidi više »

1042.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1042. · Vidi više »

1043.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1043. · Vidi više »

1072.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1072. · Vidi više »

1075.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1075. · Vidi više »

1078.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1078. · Vidi više »

1089.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1089. · Vidi više »

11. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 11. stoljeće · Vidi više »

1180.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1180. · Vidi više »

1185.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1185. · Vidi više »

1186.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1186. · Vidi više »

1189.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1189. · Vidi više »

1196.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1196. · Vidi više »

12. srpnja

12.

Novi!!: Crnogorska povijest i 12. srpnja · Vidi više »

12. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 12. stoljeće · Vidi više »

13. srpnja

13.

Novi!!: Crnogorska povijest i 13. srpnja · Vidi više »

1360.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1360. · Vidi više »

1369.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1369. · Vidi više »

1371.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1371. · Vidi više »

1372.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1372. · Vidi više »

1378.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1378. · Vidi više »

1382.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1382. · Vidi više »

1384.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1384. · Vidi više »

1385.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1385. · Vidi više »

14. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 14. stoljeće · Vidi više »

1421.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1421. · Vidi više »

1451.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1451. · Vidi više »

1452.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1452. · Vidi više »

1465.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1465. · Vidi više »

1471.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1471. · Vidi više »

1473.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1473. · Vidi više »

1474.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1474. · Vidi više »

1479.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1479. · Vidi više »

1481.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1481. · Vidi više »

1484.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1484. · Vidi više »

1490.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1490. · Vidi više »

1496.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1496. · Vidi više »

1497.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1497. · Vidi više »

15. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 15. stoljeće · Vidi više »

1501.

1501. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1501. · Vidi više »

1511.

1511. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1511. · Vidi više »

16. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 16. stoljeće · Vidi više »

1604.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1604. · Vidi više »

1645.

Godina 1645. je godina drugog tisućljeća, sedamnaestog stoljeća i spada u 1640-e.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1645. · Vidi više »

1669.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1669. · Vidi više »

1683.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1683. · Vidi više »

1696.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1696. · Vidi više »

1697.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1697. · Vidi više »

1699.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1699. · Vidi više »

17. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 17. stoljeće · Vidi više »

17. studenoga

17.

Novi!!: Crnogorska povijest i 17. studenoga · Vidi više »

1711.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1711. · Vidi više »

1712.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1712. · Vidi više »

1735.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1735. · Vidi više »

1754.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1754. · Vidi više »

1766.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1766. · Vidi više »

1773.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1773. · Vidi više »

1781.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1781. · Vidi više »

1784.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1784. · Vidi više »

1785.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1785. · Vidi više »

1796.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1796. · Vidi više »

1797.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1797. · Vidi više »

1798.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1798. · Vidi više »

18. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 18. stoljeće · Vidi više »

1802.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1802. · Vidi više »

1803.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1803. · Vidi više »

1804.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1804. · Vidi više »

1806.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1806. · Vidi više »

1813.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1813. · Vidi više »

1814.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1814. · Vidi više »

1815.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1815. · Vidi više »

1820.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1820. · Vidi više »

1830.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1830. · Vidi više »

1831.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1831. · Vidi više »

1832.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1832. · Vidi više »

1834.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1834. · Vidi više »

1841.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1841. · Vidi više »

1848.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1848. · Vidi više »

1852.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1852. · Vidi više »

1853.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1853. · Vidi više »

1854.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1854. · Vidi više »

1855.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1855. · Vidi više »

1856.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1856. · Vidi više »

1857.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1857. · Vidi više »

1858.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1858. · Vidi više »

1860.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1860. · Vidi više »

1876.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1876. · Vidi više »

1878.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1878. · Vidi više »

1905.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1905. · Vidi više »

1908.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1908. · Vidi više »

1909.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1909. · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1910. · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1912. · Vidi više »

1913.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1913. · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1914. · Vidi više »

1915.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1915. · Vidi više »

1916.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1916. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1918. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1921. · Vidi više »

1929.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1929. · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1941. · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1942. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1943. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1944. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1945. · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1953. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1963. · Vidi više »

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1974. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1989. · Vidi više »

1990-ih

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1990-ih · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1991. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1992. · Vidi više »

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1997. · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Crnogorska povijest i 1999. · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Crnogorska povijest i 2000. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Crnogorska povijest i 2003. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Crnogorska povijest i 2006. · Vidi više »

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Crnogorska povijest i 2017. · Vidi više »

21. svibnja

21.

Novi!!: Crnogorska povijest i 21. svibnja · Vidi više »

23. svibnja

23.

Novi!!: Crnogorska povijest i 23. svibnja · Vidi više »

25. siječnja

25.

Novi!!: Crnogorska povijest i 25. siječnja · Vidi više »

26. lipnja

26.

Novi!!: Crnogorska povijest i 26. lipnja · Vidi više »

26. studenoga

26.

Novi!!: Crnogorska povijest i 26. studenoga · Vidi više »

29. listopada

29.

Novi!!: Crnogorska povijest i 29. listopada · Vidi više »

3. lipnja

3.

Novi!!: Crnogorska povijest i 3. lipnja · Vidi više »

3. srpnja

3.

Novi!!: Crnogorska povijest i 3. srpnja · Vidi više »

31. listopada

31.

Novi!!: Crnogorska povijest i 31. listopada · Vidi više »

4. stoljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 4. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

5. lipnja

5.

Novi!!: Crnogorska povijest i 5. lipnja · Vidi više »

8. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 8. stoljeće · Vidi više »

9.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 9. · Vidi više »

9. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 9. stoljeće · Vidi više »

945.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 945. · Vidi više »

959.

Bez opisa.

Novi!!: Crnogorska povijest i 959. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Povijest Crne Gore.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni