Brže od pregledniku!
23 odnosi: Akcent, Bar (grad), Bjelopavlići, Crna Gora, Crnogorska plemena, Crnogorski jezik, Crnogorsko primorje, Dijalekt, Gusinje, Ijekavski govor, Jat, Kuči, Lepetane, Lovćen, Ozrinići, Perast, Pješivci, Podgorica, Sjeverozapad, Skadar, Srpskohrvatski jezik, Tuzi, Vasojevići.
Akcent
* naglasak ili akcent, isticanje sloga u riječi jačinom i visinom glasa.
Novi!!: Crnogorski govori i Akcent · Vidi više »
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Novi!!: Crnogorski govori i Bar (grad) · Vidi više »
Bjelopavlići
Bjelopavlići (crnogor. ćiril. Бјелопавлићи) su crnogorsko pleme, jedno od sedam tzv.
Novi!!: Crnogorski govori i Bjelopavlići · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Crnogorski govori i Crna Gora · Vidi više »
Crnogorska plemena
'''Nacionalni i državni barjak Crnogoraca''' Popis crnogorskih plemena obuhvaća i ona plemena čija unutarnja formacija nije do kraja profilirana.
Novi!!: Crnogorski govori i Crnogorska plemena · Vidi više »
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Novi!!: Crnogorski govori i Crnogorski jezik · Vidi više »
Crnogorsko primorje
'''Boka kotorska''' Crnogorsko primorje (crnogor. ćiril. Црногорско приморје, eng. Montenegrin Littoral, njem. Montenegrinische Küste) je naziv za jadranski obalni pojas Crne Gore.
Novi!!: Crnogorski govori i Crnogorsko primorje · Vidi više »
Dijalekt
Dijalekt (grč. διάλεκτος, dialektos) je naziv za govor određenog područja ili skupine ljudi.
Novi!!: Crnogorski govori i Dijalekt · Vidi više »
Gusinje
Gusinje je grad i središte istoimene općine u istočnoj Crnoj Gori.
Novi!!: Crnogorski govori i Gusinje · Vidi više »
Ijekavski govor
Ijekavski govor ili jekavski govor jedan je od refleksa nekih narječjâ hrvatskoga jezika, crnogorskoga, srpskoga, bošnjačkoga, kao i drugih južnoslavenskih jezika.
Novi!!: Crnogorski govori i Ijekavski govor · Vidi više »
Jat
Slovo ''jat'' u uglatoj glagoljici Jat je naziv za slovo u glagoljici i staroj ćirilici kojim se označava istoimeni glas koji je nekada postojao u slavenskim jezicima, pa i u hrvatskom.
Novi!!: Crnogorski govori i Jat · Vidi više »
Kuči
Kuči su crnogorsko-brdsko pleme podijeljeno u tri oblasti: Starokuči, Novokuči (općenito: Drekalovići) i Zatrijebčani.
Novi!!: Crnogorski govori i Kuči · Vidi više »
Lepetane
Lepetane su mjesto u Boki kotorskoj, Crna Gora.
Novi!!: Crnogorski govori i Lepetane · Vidi više »
Lovćen
Njegošev mauzolej Lovćen je najznamenitija planina u Crnoj Gori.
Novi!!: Crnogorski govori i Lovćen · Vidi više »
Ozrinići
Ozrinići (Kčevo, Čevo) su teritorijalno najveće crnogorsko pleme Katunske nahije.
Novi!!: Crnogorski govori i Ozrinići · Vidi više »
Perast
Perast (talijanski: Perasto) je malo primorsko naselje u crnogorskoj općini Kotor.
Novi!!: Crnogorski govori i Perast · Vidi više »
Pješivci
Pješivci su ranije bili brđansko pleme izvan Katunske nahije, a širenjem Crne Gore postaju crnogorsko pleme iz Katunske Nahije na granicama s plemenima Bjelopavlići i Ozrinići.
Novi!!: Crnogorski govori i Pješivci · Vidi više »
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Novi!!: Crnogorski govori i Podgorica · Vidi više »
Sjeverozapad
Sjeverozapad je jedna od sporednih strana svijeta.
Novi!!: Crnogorski govori i Sjeverozapad · Vidi više »
Skadar
Skadarskih "5 heroja" Panorama Skadra Skadar (albanski Shkodër ili Shkodra) je grad na sjeverozapadu Albanije, na obali Skadarskog jezera.
Novi!!: Crnogorski govori i Skadar · Vidi više »
Srpskohrvatski jezik
Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.
Novi!!: Crnogorski govori i Srpskohrvatski jezik · Vidi više »
Tuzi
Tuzi su gradić i centar novoformirane općine Тuzi.
Novi!!: Crnogorski govori i Tuzi · Vidi više »
Vasojevići
Vasojevići, jedno od najvećih crnogorskih plemena iz skupine Sedam brda.
Novi!!: Crnogorski govori i Vasojevići · Vidi više »
