Sadržaj
232 odnosi: Adnan Čirgić, Akcent, Akuzativ, Albanski jezik, Aleksandar Bečanović, Analogija, Arhaizmi, Ś, Asimilacija (sociologija), Australija, Đurađ Crnojević, Š, Ź, Ž, Čedo Vulević, Balša Brković, Baltoslavenski jezici, Bar (grad), Barok, Beograd, Biblija, Bjelopavlići, Bošnjački jezik, Božo Bulatović, Borislav Jovanović, Branko Pavićević, Cetinje, Citadela, Crna Gora, Crna Gora (1516. – 1852.), Crnogorci, Crnogorska književnost, Crnogorska plemena, Crnogorska povijest, Crnogorska srednjovjekovna književnost, Crnogorski govori, Crnogorski književni urbanitet, Crnogorsko pitanje (knjiga, 1927.), Crnogorsko primorje, Crnojevića država, Danilo Radojević, Dativ, Definicija, Dijalekt, Dimitrije Popović, Doktor, Dragan Radulović, Dragoje Živković, Dubravko Škiljan, Dubrovački dijalekt, ... Proširite indeks (182 više) »
- Jezici Crne Gore
Adnan Čirgić
Adnan Čirgić (rođen 1980.) je crnogorski jezikoslovac, ravnatelj Instituta za crnogorski jezik i jezikoslovlje i glavni i odgovorni urednik časopisa Lingua Montenegrina.
Pogledaj Crnogorski jezik i Adnan Čirgić
Akcent
* naglasak ili akcent, isticanje sloga u riječi jačinom i visinom glasa.
Pogledaj Crnogorski jezik i Akcent
Akuzativ
Akuzativ u mnogim je jezicima padež imenice koji označava izravni objekt prijelaznog glagola.
Pogledaj Crnogorski jezik i Akuzativ
Albanski jezik
Albanski jezik (ISO 639-3), makrojezik i od 1952.
Pogledaj Crnogorski jezik i Albanski jezik
Aleksandar Bečanović
Aleksandar Bečanović (Bar, 1971.), crnogorski je pjesnik, prozaik, prevoditelj, književni i filmski kritičar.
Pogledaj Crnogorski jezik i Aleksandar Bečanović
Analogija
Analogija je logička metoda.
Pogledaj Crnogorski jezik i Analogija
Arhaizmi
Arhaizmi (grč. archaios.
Pogledaj Crnogorski jezik i Arhaizmi
Ś
Slovo Ś na latinici Ś – glas i slovo u abecedi / azbuci u poljskom, crnogorskom, također u bjeloruskom i donjolužičkom jeziku.
Pogledaj Crnogorski jezik i Ś
Asimilacija (sociologija)
Asimilacija opisuje u sociologiji proces kulturne prilagodbe etničke manjine prevladavajućoj kulturi ili pojedinim dijelovima stanovništva.
Pogledaj Crnogorski jezik i Asimilacija (sociologija)
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Pogledaj Crnogorski jezik i Australija
Đurađ Crnojević
Đurađ Crnojević, crnogorski vladar između 1490. i 1496. godine, najstariji sin i nasljednik Ivana Crnojevića.
Pogledaj Crnogorski jezik i Đurađ Crnojević
Š
Datoteka:Latin alphabet Šš.png Š je 25.
Pogledaj Crnogorski jezik i Š
Ź
Slovo ''Ź'' na latinici Ź − glas i slovo abecede / azbuke u poljskom i crnogorskom jeziku.
Pogledaj Crnogorski jezik i Ź
Ž
Datoteka:Latin alphabet Žž.png Ž je trideseto, posljednje slovo hrvatske abecede.
Pogledaj Crnogorski jezik i Ž
Čedo Vulević
Čedo Vulević na crnogor. ćiril. Чедо Вулевиһ (1927. Trešnjevo, Andrijevica - 22. srpnja 2006. Trešnjevo, Andrijevica) jedan je od najznačajnijih crnogorskih književnika 20. stoljeća, akademik DANU, angažirao se na službenom priznanju crnogorskog jezika.
Pogledaj Crnogorski jezik i Čedo Vulević
Balša Brković
Balša Brković (Podgorica, 25. travnja 1966.), crnogorski pjesnik, prozaik, esejist i kazališni kritičar.
Pogledaj Crnogorski jezik i Balša Brković
Baltoslavenski jezici
Baltoslavenski jezici jesu jezici baltoslavenske jezične zajednice koja je postojala od 1500.
Pogledaj Crnogorski jezik i Baltoslavenski jezici
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Pogledaj Crnogorski jezik i Bar (grad)
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18.
Pogledaj Crnogorski jezik i Barok
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Pogledaj Crnogorski jezik i Beograd
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Pogledaj Crnogorski jezik i Biblija
Bjelopavlići
Bjelopavlići (crnogor. ćiril. Бјелопавлићи) su crnogorsko pleme, jedno od sedam tzv.
Pogledaj Crnogorski jezik i Bjelopavlići
Bošnjački jezik
Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.
Pogledaj Crnogorski jezik i Bošnjački jezik
Božo Bulatović
Božo Bulatović (crnogor. ćiril. Божо Булатовић; Mojkovac, 6. siječnja 1927. – Podgorica, 12. kolovoza 2009.) crnogorski pjesnik, pripovjedač, romansijer, književni kritičar, antologičar, dramaturg, kazališni komentator, prevoditelj s ruskog jezika, kulturolog, urednik.
Pogledaj Crnogorski jezik i Božo Bulatović
Borislav Jovanović
Borislav Jovanović, na crnogor.ćiril. Борислав Јовановић (Bjelopavlići-Danilovgrad, 16. listopada 1941.) crnogorski pisac, pjesnik, esejist, književni kritičar.
Pogledaj Crnogorski jezik i Borislav Jovanović
Branko Pavićević
Branko Pavićević (na crnogor. ćiril. Бранко Павићевић, Nikšić,1922. – Podgorica, 2012.) je bio crnogorski povjesničar.
Pogledaj Crnogorski jezik i Branko Pavićević
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Pogledaj Crnogorski jezik i Cetinje
Citadela
Budimpešti Citadela je pojam koji označava najsnažnije utvrđeni, obično središnji dio utvrde, uporišta.
Pogledaj Crnogorski jezik i Citadela
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom.
Pogledaj Crnogorski jezik i Crna Gora
Crna Gora (1516. – 1852.)
Koncem 15. stoljeća nastala je Crnojevića država, a Crnogorci su potpali pod Osmanlijsko Carstvo.
Pogledaj Crnogorski jezik i Crna Gora (1516. – 1852.)
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Pogledaj Crnogorski jezik i Crnogorci
Crnogorska književnost
Crnogorska književnost obuhvaća književnost pisanu na crnogorskom i drugim jezicima na području suvremene Crne Gore od 9. st. do danas.
Pogledaj Crnogorski jezik i Crnogorska književnost
Crnogorska plemena
'''Nacionalni i državni barjak Crnogoraca''' Popis crnogorskih plemena obuhvaća i ona plemena čija unutarnja formacija nije do kraja profilirana.
Pogledaj Crnogorski jezik i Crnogorska plemena
Crnogorska povijest
'''Zastava Crne Gore''' Crnogorska povijest (na crnogor.: Crnogorska istorija) kronološki može se pratiti u razdoblju od tisućljeća.
Pogledaj Crnogorski jezik i Crnogorska povijest
Crnogorska srednjovjekovna književnost
Crnogorska srednjovjekovna književnost obuhvaća razdoblje crnogorske književnosti od početka pismenosti pa do konca 15. st. i propasti Crnojevića države.
Pogledaj Crnogorski jezik i Crnogorska srednjovjekovna književnost
Crnogorski govori
Crnogorski govori su ijekavski/jekavski štokavski govori u Crnoj Gori, tj.
Pogledaj Crnogorski jezik i Crnogorski govori
Crnogorski književni urbanitet
„Crnogorski književni urbanitet“ je knjiga crnogorskog pisca i književnog kritičara Borislava Jovanovića koja je, u nakladi Centralne narodne knjižnice „Đurđe Crnojević“ iz Cetinja, tiskana 2005. godine.
Pogledaj Crnogorski jezik i Crnogorski književni urbanitet
Crnogorsko pitanje (knjiga, 1927.)
Crnogorsko pitanje je naslov knjige mađarskog slaviste Jožefa Bajze.
Pogledaj Crnogorski jezik i Crnogorsko pitanje (knjiga, 1927.)
Crnogorsko primorje
'''Boka kotorska''' Crnogorsko primorje (crnogor. ćiril. Црногорско приморје, eng. Montenegrin Littoral, njem. Montenegrinische Küste) je naziv za jadranski obalni pojas Crne Gore.
Pogledaj Crnogorski jezik i Crnogorsko primorje
Crnojevića država
Ivan Crnojević, Gospodar Crne Gore'' Crnojevića država, treća povijesna crnogorska država, je postojala od 1451. do najkasnije 1498. godine.
Pogledaj Crnogorski jezik i Crnojevića država
Danilo Radojević
Danilo Radojević (na crnogor. ćiril. Данило Радојевић, Mokro, Šavnik, Crna Gora 1932. godine), akademik DANU, crnogorski povjesničar i književnik.
Pogledaj Crnogorski jezik i Danilo Radojević
Dativ
Dativ (lat. dare, datum.
Pogledaj Crnogorski jezik i Dativ
Definicija
Definicija je sud kojim se nedvosmisleno utvrđuje sadržaj, opseg i doseg nekog pojma.
Pogledaj Crnogorski jezik i Definicija
Dijalekt
Dijalekt (grč. διάλεκτος, dialektos) je naziv za govor određenog područja ili skupine ljudi.
Pogledaj Crnogorski jezik i Dijalekt
Dimitrije Popović
Dimitrije Popović na crnogor. ćiril. Димитрије Поповиһ (Cetinje, 4. ožujka 1951.) crnogorski i hrvatski slikar te književnik.
Pogledaj Crnogorski jezik i Dimitrije Popović
Doktor
Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.
Pogledaj Crnogorski jezik i Doktor
Dragan Radulović
Dragan Radulović (Cetinje, 27. kolovoza 1969.), crnogorski pisac.
Pogledaj Crnogorski jezik i Dragan Radulović
Dragoje Živković
Naslovnica prva dva toma ''Istorije crnogorskog naroda'' dr. Dragoja Živkovića Dragoje Živkovic (Cuce, Crna Gora, 1927. – Cetinje, 1994.), crnogorski povjesničar, doktor znanosti.
Pogledaj Crnogorski jezik i Dragoje Živković
Dubravko Škiljan
Dubravko Škiljan (Zagreb, 31. listopada 1949. — Zagreb, 21. srpnja 2007.), hrvatski jezikoslovac, semiotičar, filolog i prevoditelj.
Pogledaj Crnogorski jezik i Dubravko Škiljan
Dubrovački dijalekt
Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Dubrovački dijalekt je novoštokavski (i)jekavski poddijalekt koji je isključivo hrvatski.
Pogledaj Crnogorski jezik i Dubrovački dijalekt
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Pogledaj Crnogorski jezik i Dukljansko Kraljevstvo
Encyclopædia Britannica
Encyclopædia Britannica je sveobuhvatna enciklopedija nastala na engleskom jeziku.
Pogledaj Crnogorski jezik i Encyclopædia Britannica
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Pogledaj Crnogorski jezik i Engleski jezik
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj Crnogorski jezik i Europa
Filip Vujanović
'''Filip Vujanović''' Mornarička položajna zastava Predsjednika Crne Gore Filip Vujanović (Beograd, 1. rujna 1954.), crnogorski političar, bivši predsjednik Crne Gore.
Pogledaj Crnogorski jezik i Filip Vujanović
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Pogledaj Crnogorski jezik i Filologija
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Pogledaj Crnogorski jezik i Filozofski fakultet u Zagrebu
Fonem
Fonem (grč. φώνημα: govor, glas) najmanja je sljedbena jedinica u jezičnome sustavu koja služi za sporazumijevanje tako da razlikuje značenje, iako je sama bez značenja.
Pogledaj Crnogorski jezik i Fonem
Fonetika
Fonetika (od grč. phōnētikós: 'glasovni') ili glasoslovlje jezikoslovna je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem artikulacijskih i akustičkih obilježja glasova i govora.
Pogledaj Crnogorski jezik i Fonetika
Fonologija
Fonologija (od grč. φωνή, phone.
Pogledaj Crnogorski jezik i Fonologija
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.
Pogledaj Crnogorski jezik i Francuska
Frazeologija
Frazeologija je znanstvena disciplina jezikoslovlja koja proučava ustaljene jezične izraze (frazeme).
Pogledaj Crnogorski jezik i Frazeologija
Genitiv
Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.
Pogledaj Crnogorski jezik i Genitiv
Glagoli
Glagol je promjenjiva vrsta riječi kojom se izriče radnja, stanje ili zbivanje.
Pogledaj Crnogorski jezik i Glagoli
Glas
Glas (također i glasnik, fon) u jezikoslovlju predstavlja najmanji raspoznatljivi govorni odsječak, to jest najmanju raspoznatljivu govornu jedinicu.
Pogledaj Crnogorski jezik i Glas
Gorski vijenac
''Gorski vijenac'', originalno izdanje Gorski vijenac (original tiskan pod naslovom Горскıй вıенацъ, crnogor.ćiril Горски вијенац), klasično djelo crnogorske nacionalne književnosti Petra II. Petrovića Njegoša, crnogorskog državnoga poglavara, mitropolita i pjesnika.
Pogledaj Crnogorski jezik i Gorski vijenac
Gramatika
Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.
Pogledaj Crnogorski jezik i Gramatika
Herceg Novi
Herceg Novi (crnogor. ćiril. Херцег Нови, tal. Castelnuovo di Cattaro) je grad i općina na Crnogorskom primorju – Boki kotorskoj, Crna Gora.
Pogledaj Crnogorski jezik i Herceg Novi
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Crnogorski jezik i Hrvatski jezik
Igor Lukšić
Igor Lukšić (na crnogor. ćiril. Игор Лукшић) (Bar, Crna Gora, 14. lipnja 1976.), predsjednik Vlade Crne Gore od 2010. do 2012. godine.
Pogledaj Crnogorski jezik i Igor Lukšić
Ijekavski govor
Ijekavski govor ili jekavski govor jedan je od refleksa nekih narječjâ hrvatskoga jezika, crnogorskoga, srpskoga, bošnjačkoga, kao i drugih južnoslavenskih jezika.
Pogledaj Crnogorski jezik i Ijekavski govor
Imenice
Imenice su riječi kojima je svojstvena kategorija predmetnosti, opredmećeno svojstvo i opredmećeni proces.
Pogledaj Crnogorski jezik i Imenice
Indoeuropski jezici
Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.
Pogledaj Crnogorski jezik i Indoeuropski jezici
Infinitiv
Infinitiv je osnovni, rječnički oblik glagola i jedan od neodređenih glagolskih načina.
Pogledaj Crnogorski jezik i Infinitiv
Institut za crnogorski jezik i književnost
Institut za crnogorski jezik i književnost, sa sjedištem u Podgorici, utemeljen je prosinca 2003. godine s ciljem izučavanja i kodificiranja crnogorskoga jezika.
Pogledaj Crnogorski jezik i Institut za crnogorski jezik i književnost
Intelektualac
Intelektualac (lat. intellectus ≃ intellectualis: intelektualni ≃ intellegere: razumjeti) označava osobu s visokorazvijenim intelektom i analitičkim mišljenjem; predstavnik intelektualnog rada.
Pogledaj Crnogorski jezik i Intelektualac
Internet
Vizualizacija količine puteva na internetu. Internet je javno je dostupna globalna podatkovna mreža koja povezuje računala i računalne mreže služeći se internetskim protokolima za njihovu komunikaciju.
Pogledaj Crnogorski jezik i Internet
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Pogledaj Crnogorski jezik i Istra
Ivo Pranjković
Ivo Pranjković (Kotor Varoš, BiH, 17. kolovoza 1947.), hrvatski jezikoslovac.
Pogledaj Crnogorski jezik i Ivo Pranjković
Jat
Slovo ''jat'' u uglatoj glagoljici Jat je naziv za slovo u glagoljici i staroj ćirilici kojim se označava istoimeni glas koji je nekada postojao u slavenskim jezicima, pa i u hrvatskom.
Pogledaj Crnogorski jezik i Jat
Jevrem Brković
Jevrem Brković (Piperi, 29. prosinca 1933.Franjo Maletić, gl. ur.: Tko je tko u Hrvatskoj, Zagreb: Golden marketing, 1993.,, str. 88., 89. – Podgorica, 24. siječnja 2021.) bio je crnogorski pisac, pjesnik, romanopisac, dramski pisac, esejist, publicist i novinar) i kulturni radnik. Poznat je po svojim oštrim kritikama političkih protivnika, kao i osobnosti iz javnog života Crne Gore.
Pogledaj Crnogorski jezik i Jevrem Brković
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Pogledaj Crnogorski jezik i Jezikoslovlje
Josip Silić
Josip Silić (Milaši pokraj Jelenja, 4. siječnja 1934. – Zagreb, 28. veljače 2019.), hrvatski jezikoslovac, kroatist i teoretičar jezika.
Pogledaj Crnogorski jezik i Josip Silić
Jotacija
Jotacija (grč. Ιώτα, iota.
Pogledaj Crnogorski jezik i Jotacija
Jovo Kapičić
Jovan Kapičić, na crnogor. ćiril. Јован Капичић, nadimkom Jovo Kapa, (Gaeta, 2. rujna 1919. – Beograd, 9. prosinca 2013.), crnogorski vojni, policijski i diplomatski dužnosnik iz doba Druge Jugoslavije, učesnik NOB-a, narodni heroj.
Pogledaj Crnogorski jezik i Jovo Kapičić
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Pogledaj Crnogorski jezik i Južni Slaveni
Južnoslavenski jezici
Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).
Pogledaj Crnogorski jezik i Južnoslavenski jezici
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Pogledaj Crnogorski jezik i Kajkavsko narječje
Katowice
Katowice je grad na jugu Poljske u povijesnoj regiji Gornja Šleska, na rijekama Kłodnica i Rawa.
Pogledaj Crnogorski jezik i Katowice
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Pogledaj Crnogorski jezik i Književnost
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Pogledaj Crnogorski jezik i Kršćanstvo
Kuči
Kuči su crnogorsko-brdsko pleme podijeljeno u tri oblasti: Starokuči, Novokuči (općenito: Drekalovići) i Zatrijebčani.
Pogledaj Crnogorski jezik i Kuči
Lastovo
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Pogledaj Crnogorski jezik i Lastovo
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Pogledaj Crnogorski jezik i Latinica
Lavov
LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.
Pogledaj Crnogorski jezik i Lavov
Leksikologija
Leksikologija je grana jezikoslovlja koja proučava lekseme.
Pogledaj Crnogorski jezik i Leksikologija
Lingua Montenegrina
Lingua Montenegrina je specijalizirani časopis za proučavanje crnogorskog jezika, jezikoslovna, književna i kulturna pitanja, u nakladi Institut za crnogorski jezik i književnost.
Pogledaj Crnogorski jezik i Lingua Montenegrina
Listopad
Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Crnogorski jezik i Listopad
Lokativ
Lokativ (lat. locus "mjesto") je padež u hrvatskom jeziku i mnogim slavenskim, nekim indoeuropskim i ostalim jezicima.
Pogledaj Crnogorski jezik i Lokativ
Lovćen
Njegošev mauzolej Lovćen je najznamenitija planina u Crnoj Gori.
Pogledaj Crnogorski jezik i Lovćen
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1.
Pogledaj Crnogorski jezik i Mađarska
Mali Iđoš (općina)
Etnička karta općine Mali Iđoš Općina Mali Iđoš je jedna od općina u Republici Srbiji.
Pogledaj Crnogorski jezik i Mali Iđoš (općina)
Marko Vešović (književnik)
Marko Vešović (crnogorski: Марко Вешовић; Pape, Bijelo Polje, 14. ožujka 1945. − Sarajevo, 17. kolovoza 2023.) bio je crnogorski i bosanskohercegovački književnik.
Pogledaj Crnogorski jezik i Marko Vešović (književnik)
Materinski jezik
Materinski, materinji ili majčinski jezik (lat. mater - majka) označava jezik koji čovjek nauči u ranom djetinjstvu bez formalne nastave.
Pogledaj Crnogorski jezik i Materinski jezik
Matica crnogorska
Matica crnogorska je crnogorska kulturna institucija.
Pogledaj Crnogorski jezik i Matica crnogorska
Medij
Medij (lat. medium: sredina, sredstvo) može značiti.
Pogledaj Crnogorski jezik i Medij
Memorija
* Memorija (računala).
Pogledaj Crnogorski jezik i Memorija
Mijat Šuković
Mijat Šuković (Kolašin, 1930. – Podgorica, 2011.), crnogorski znanstvenik, bivši političar, napisao zapažene knjige iz crnogorske povijesti, član Crnogorske akademije znanosti i umjetnosti.
Pogledaj Crnogorski jezik i Mijat Šuković
Milo Đukanović
Milo Đukanović (Nikšić, Crna Gora, 15. veljače 1962.), crnogorski političar.
Pogledaj Crnogorski jezik i Milo Đukanović
Milorad Nikčević
Milorad Nikčević (na crnogor. ćiril. Милорад Никчевић, Pješivci - Nikšić, Crna Gora 14. siječnja 1941.), crnogorski i hrvatski znanstvenik, povjesničar i teoretičar književnosti, umirovljeni sveučilišni profesor.
Pogledaj Crnogorski jezik i Milorad Nikčević
Milorad Popović
Milorad Popović (Lipa Cucka, Cetinje, 2. siječnja 1957.), crnogorski je književnik, dobitnik međunarodnih i crnogorskih priznanja za književnost, uključujući i Njegoševu nagradu.
Pogledaj Crnogorski jezik i Milorad Popović
Milovan Radojević
Milovan Radojević, crnogorski književnik i teatrolog.
Pogledaj Crnogorski jezik i Milovan Radojević
Mirko Kovač
Mirko Kovač (Petrovići kod Nikšića, Crna Gora, 26. prosinca 1938. – Rovinj, 19. kolovoza 2013.) bio je hrvatski i srpski književnik, autor više romana, novela, zbirki pripovijedaka, eseja, televizijskih drama i filmskih scenarija.
Pogledaj Crnogorski jezik i Mirko Kovač
Mladen Lompar
Mladen Lompar (Cetinje, 22. ožujka 1944. – Kotor, 15. kolovoza 2017.), crnogorski pjesnik, esejist i likovni kritičar Lompar Mladen (pristupljeno 28. listopada 2018.)(crnog.) Nada Vuković Lompar: BIOGRAFIJA Mladena Lompara, 22.
Pogledaj Crnogorski jezik i Mladen Lompar
Modernizam
Modernizam je dinamičan i relativan pojam koji se koristi da se označe suvremene pojave u književnosti, umjetnosti, odnosno ono što je novo, inovativno u odnosu na tradiciju.
Pogledaj Crnogorski jezik i Modernizam
Monitor (tjednik)
Monitor, crnogorski je politički tjednik.
Pogledaj Crnogorski jezik i Monitor (tjednik)
Montenegristika
Montenegristika kao slavistički studij bavi se crnogorskim jezikom i crnogorskom književnošću.
Pogledaj Crnogorski jezik i Montenegristika
Morfologija
Morfologija ili oblikoslovlje (od grč. μορφή, morphé.
Pogledaj Crnogorski jezik i Morfologija
Morfologija (jezikoslovlje)
Morfologija ili oblikoslovlje (od grč. μορφή, morphé.
Pogledaj Crnogorski jezik i Morfologija (jezikoslovlje)
Nikšić
Nikšić je grad u Crnoj Gori.
Pogledaj Crnogorski jezik i Nikšić
Nikola I. Petrović Njegoš
Nikola I. Petrović (na crnog. ćirilici Никола I Петровић Његош; Njeguši, Crna Gora, 19. listopada 1841. – Antibes, Francuska, 1. ožujka 1921.), sedmi i posljednji državni poglavar iz crnogorske dinastije Njegoš.
Pogledaj Crnogorski jezik i Nikola I. Petrović Njegoš
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Crnogorski jezik i Njemački jezik
Novak Kilibarda
Novak Kilibarda (crnogor. ćiril. Новак Килибарда, Banjani, Nikšić, 7. siječnja 1934. – Podgorica, 23. svibnja 2023.), bio je crnogorski političar i književnik, povjesničar usmene književnosti i sveučilišni profesor.
Pogledaj Crnogorski jezik i Novak Kilibarda
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Pogledaj Crnogorski jezik i Novi Sad
Novine
Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.
Pogledaj Crnogorski jezik i Novine
Novosadski dogovor
Objava Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika u novinama "Londonac" Novosadski dogovor sklopljen je 10. prosinca 1954. između uglavnom hrvatskih i srpskih te dijelom bosanskohercegovačkih i crnogorskih jezikoslovaca.
Pogledaj Crnogorski jezik i Novosadski dogovor
Ognjen Spahić
Ognjen Spahić (Podgorica, 1977.), crnogorski književnik.
Pogledaj Crnogorski jezik i Ognjen Spahić
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Crnogorski jezik i Osijek
Osobne zamjenice
u nekdanjim jezicima zamjenice nisu bile obavezne Lične zamjenice ili osobne zamjenice podskupina su zamjenica koja postoji u svim prirodnim jezicima.
Pogledaj Crnogorski jezik i Osobne zamjenice
P.E.N.
P.E.N. je kratica za međunarodno udruženje književnika: pjesnika, esejista i pisaca.
Pogledaj Crnogorski jezik i P.E.N.
Padež
Padež je morfološka kategorija kojom se u mnogim jezicima izriču odnosi i svojstva imenskih riječi u rečenici: izvršitelj radnje ili nositelj zbivanja, pripadnost, objekt radnje, namjena, mjesto, sredstvo i sl.
Pogledaj Crnogorski jezik i Padež
Pavle Mijović
Pavle Mijović (crnogor. ćiril. Павле Мијовић; Crmnica, Kraljevina Crna Gora 1914. – Beograd, SRJ, 1996.), bio je crnogorski znanstvenik, akademik CANU i SANU te utemeljitelj Crnogorskoga P.E.N. centra.
Pogledaj Crnogorski jezik i Pavle Mijović
Perast
Perast (talijanski: Perasto) je malo primorsko naselje u crnogorskoj općini Kotor.
Pogledaj Crnogorski jezik i Perast
Peroj
Peroj je naselje u općini Vodnjan, ranije u sastavu općine Pula, Hrvatska.
Pogledaj Crnogorski jezik i Peroj
Perth
Perth ja najnaseljeniji grad i glavni grad australske države Zapadna Australija.
Pogledaj Crnogorski jezik i Perth
Petar II. Petrović Njegoš
Petar II.
Pogledaj Crnogorski jezik i Petar II. Petrović Njegoš
Petrović Njegoš (crnogorska dinastija)
Petar I. Petrović Njegoš (''sv. Petar Cetinjski'') Petar II. Petrović Njegoš Petrovići Njegoši (crnog.ćiril.: Петровићи Његоши), vladajuća dinastija Crne Gore od 1696. do 1918. godine.
Pogledaj Crnogorski jezik i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija)
Pješivci
Pješivci su ranije bili brđansko pleme izvan Katunske nahije, a širenjem Crne Gore postaju crnogorsko pleme iz Katunske Nahije na granicama s plemenima Bjelopavlići i Ozrinići.
Pogledaj Crnogorski jezik i Pješivci
Pobjeda (Podgorica)
Pobjeda je crnogorski dnevni list.
Pogledaj Crnogorski jezik i Pobjeda (Podgorica)
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Pogledaj Crnogorski jezik i Podgorica
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Pogledaj Crnogorski jezik i Poljski jezik
Portugalski jezik
thumb Portugalski jezik (ISO 639-3: por; a língua portuguesa) je romanski jezik kojim se služi oko 200 milijuna ljudi.
Pogledaj Crnogorski jezik i Portugalski jezik
Povijest crnogorskoga jezika
Početci crnogorske pismenosti sežu do sredine 9. stoljeća, odnosno u razdoblje Dukljanskoga kraljevstva.
Pogledaj Crnogorski jezik i Povijest crnogorskoga jezika
Pravopis
Broza, kojeg je priredio D. Boranić; izdanje iz 1911. Unutar pravopisa Broza i Boranića; odmah se prelazi na zapisivanje ''ije/je'' Pravopis hrvatskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića iz 2001. godine Pravopis (ili ortografija od grč. ὀρθός (orthos) pravilno i γράφειν (grafein) pisati) je naziv za skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika.
Pogledaj Crnogorski jezik i Pravopis
Pravopis crnogorskoga jezika
Pravopis crnogorskoga jezika zasnovan je na sljedećim normama.
Pogledaj Crnogorski jezik i Pravopis crnogorskoga jezika
Prijedlozi
Prijedlozi su nepromjenjiva vrsta riječi, izražavaju odnos između bića, stvari i pojava te utječu na padež riječi uz koju stoje.
Pogledaj Crnogorski jezik i Prijedlozi
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Pogledaj Crnogorski jezik i Profesor
Promet
Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.
Pogledaj Crnogorski jezik i Promet
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Crnogorski jezik i Prvi svjetski rat
Pukovnik
Oznaka čina pukovnika u OS RHPukovnik je visoki časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci.
Pogledaj Crnogorski jezik i Pukovnik
Putopis
Putopis je prozna književna vrsta u kojoj su putovanje i izgled proputovanih predjela ili zemalja povod za umjetničko oblikovanje zapažanja, dojmova i razmišljanja o svemu što je putopisca zaokupilo na putovanju.
Pogledaj Crnogorski jezik i Putopis
Računalo
right Računalo, razgovorno poznato i kao kompjutor ili kompjuter, uređaj je koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku.
Pogledaj Crnogorski jezik i Računalo
Radoje Radojević
Radoje Radojević na crnogor. ćiril. Радоје Радојевић, Mokro, Šavnik, 14. veljače 1922. - Ulcinj, 6. srpnja 1978., crnogorski povjesničar književnosti, filolog, publicist. Pisao je studije i oglede. Jedan je od začetnika nauke o crnogorskom jeziku i književnosti. Potkraj 1960-ih u tisku i na znanstvenim skupovima prvi je pokrenuo pitanje statusa crnogorskoga jezika u SFRJ.
Pogledaj Crnogorski jezik i Radoje Radojević
Radoslav Rotković
Radoslav Rotković (na crnogor. ćiril. Радослав Ротковић, Mojdež kod Herceg Novog, 30. svibnja 1928. – Risan, 8. rujna 2013., Herceg Novi), bio je crnogorski povjesničar, filolog, povjesničar crnogorske književnosti, akademik DANU.
Pogledaj Crnogorski jezik i Radoslav Rotković
Radovan Zogović
Radovan Zogović (crnogor. ćiril. Радован Зоговић 19. kolovoza 1907. – 5. siječnja 1986.) crnogorski pjesnik.
Pogledaj Crnogorski jezik i Radovan Zogović
Ratko Đurović
Ratko Đurović, na crnogor. ćiril. Ратко Ђуровић, Nikšić, 1914. - Beograd, 1998., crnogorski filmski scenarist i povjesničar kulture, suradnik Jugoslavenskoga leksikografskoga zavoda, bio ravnatelj Leksikografskoga zavoda Crne Gore.
Pogledaj Crnogorski jezik i Ratko Đurović
Ratko Vujošević
Ratko Vujošević (crnogor. ćiril. Ратко Вујошевић, Kuči, 1941. –- Podgorica, 2004.) crnogorski književnik, bio član Matice crnogorske i CDNK, radio nako novinar.
Pogledaj Crnogorski jezik i Ratko Vujošević
Rečenica
Rečenica je niz riječi ili jedna riječ kojom prenosimo cjelovitu obavijest.
Pogledaj Crnogorski jezik i Rečenica
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Pogledaj Crnogorski jezik i Renesansa
Romantizam
Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.
Pogledaj Crnogorski jezik i Romantizam
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Pogledaj Crnogorski jezik i Ruski jezik
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Pogledaj Crnogorski jezik i Savezna Republika Jugoslavija
Savo Brković
Savo Brković (crnogor. ćiril.: Саво Брковић, Velje Brdo pokraj Podgorice, 16. lipnja 1906. – Podgorica, 9. listopada 1991.) crnogorski političar, narodni heroj i povjesničar.
Pogledaj Crnogorski jezik i Savo Brković
Sintaksa
Nazivom sintaksa (od starogrčkog συν- syn-, „zajedno”, i τάξις táxis, „uređivanje”; od grč. sýntaksis: slaganje u red, uređivanje ≃ sin- + táksis: red) u jezikoslovlju se označuje dio gramatike u kojem se proučavaju pravila koja upravljaju ustrojem rečenica te određuju njihovu relativnu gramatikalnost.
Pogledaj Crnogorski jezik i Sintaksa
Skadar
Skadarskih "5 heroja" Panorama Skadra Skadar (albanski Shkodër ili Shkodra) je grad na sjeverozapadu Albanije, na obali Skadarskog jezera.
Pogledaj Crnogorski jezik i Skadar
Slavenski jezici
Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.
Pogledaj Crnogorski jezik i Slavenski jezici
Slavistika
Slavistika je znanost o slavenskim jezicima, književnosti, i u širem smislu o kulturi na tim jezicima.
Pogledaj Crnogorski jezik i Slavistika
Slavko Perović
Slavko Perović (crnog. ćiril. Славко Перовић, Cetinje, 1954.), crnogorski pravnik i političar, predvoditelj proturatnih prosvjeda u tadašnjoj Jugoslaviji-Crnoj Gori protiv opsade Dubrovnika.
Pogledaj Crnogorski jezik i Slavko Perović
Slovo
Slovo je svakodnevni naziv za simbol u nekom pismu, najčešće alfabetskom.
Pogledaj Crnogorski jezik i Slovo
Službeni jezik
Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.
Pogledaj Crnogorski jezik i Službeni jezik
Socijalistička Republika Crna Gora
Zastava SR Crne Gore Socijalistička Republika Crna Gora (SR Crna Gora, SRCG) bila je jedna od 6 republika u sastavu Jugoslavije.
Pogledaj Crnogorski jezik i Socijalistička Republika Crna Gora
Sociolingvistika
Sociolingvistika je jezikoslovna disciplina koja se bavi proučavanjem uporabe jezika kao sredstva komunikacije u sociokulturnom kontekstu, odnosno bavi se pručavanjem odnosa između ljudskog jezika, društva i kulture.
Pogledaj Crnogorski jezik i Sociolingvistika
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Pogledaj Crnogorski jezik i Srbi
Srednjojužnoslavenski dijasustav
Srednjojužnoslavenski dijasustav (dijasistem) je naziv za skupinu genetsko-lingvistički srodnih (međusobno razumljivih) narječja i dijalekata koji obuhvaćaju prostor srednjojužnoslavenskih jezika hrvatskog, srpskog, crnogorskog i bošnjačkog.
Pogledaj Crnogorski jezik i Srednjojužnoslavenski dijasustav
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.).
Pogledaj Crnogorski jezik i Srpski jezik
Srpsko narodno vijeće
Srpsko narodno vijeće (srpski: Српско народно вијеће, engleski: Serb National Council), skraćeno SNV, izabrano je političko, savjetodavno i koordinacijsko tijelo sa sjedištem u Zagrebu koje djeluje kao samouprava Srba u Republici Hrvatskoj.
Pogledaj Crnogorski jezik i Srpsko narodno vijeće
Srpskohrvatski jezik
Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.
Pogledaj Crnogorski jezik i Srpskohrvatski jezik
Standardni jezik
Standardni jezik je nadregionalni oblik jezika svih slojeva društva.
Pogledaj Crnogorski jezik i Standardni jezik
Sud
Vrhovni sud u Zagrebu Rijeci iz 1906. godine Sudovi su tijela državne vlasti koja sudbenu vlast obavljaju samostalno i neovisno u okviru djelokruga i nadležnosti određene zakonom.
Pogledaj Crnogorski jezik i Sud
Sveti Petar Cetinjski
Petar I. Petrović Njegoš (na crnogor. ćiril. Петар I. Петровић), kanoniziran kao Sveti Petar Cetinjski (na crnogor. ćiril. Свети Петар Цетињски; Njeguši, 8. studenog 1748. - Cetinje, 31. listopada 1830.), crnogorski svjetovni poglavar od 1782. te poglavar Cetinjske Mitropolije od 1784.
Pogledaj Crnogorski jezik i Sveti Petar Cetinjski
Svetozar Marović
Svetozar Marović Svetozar Marović (Kotor, 31. ožujka 1955.) bio je od 2003. do 2006. jedini predsjednik Državne Zajednice Srbija i Crna Gora.
Pogledaj Crnogorski jezik i Svetozar Marović
Talijanizam
Talijanizam je posuđenica iz talijanskoga jezika.
Pogledaj Crnogorski jezik i Talijanizam
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Pogledaj Crnogorski jezik i Talijanski jezik
Tipkovnica
Tipkovnica Tipkovnica je skup tipaka koje su organizirane u jednu cjelinu, a njihova svrha je omogućiti slanje signala nekom stroju ili uređaju.
Pogledaj Crnogorski jezik i Tipkovnica
Tradicija
Njega stare tradicije na selu Tradicija je prije svega usmena predaja znanja, vještina, načina ponašanja i običaja unutar jedne kulture ili skupine ljudi.
Pogledaj Crnogorski jezik i Tradicija
Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme
Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme znanstveni je časopis u izdanju Srpskog narodnog vijeća i Arhiva Srba u Hrvatskoj.
Pogledaj Crnogorski jezik i Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Pogledaj Crnogorski jezik i Turci
Turcizam
Turcizam je usvojenica u hrvatskom jeziku preuzete iz turskog jezika, koji je utjecao na sve jezike prostora na kojem se rasprostiralo Osmansko Carstvo u srednjem i novom vijeku.
Pogledaj Crnogorski jezik i Turcizam
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Pogledaj Crnogorski jezik i Turski jezik
Tuzi
Tuzi su gradić i centar novoformirane općine Тuzi.
Pogledaj Crnogorski jezik i Tuzi
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Pogledaj Crnogorski jezik i Tuzla
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje.
Pogledaj Crnogorski jezik i Ujedinjeni narodi
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Pogledaj Crnogorski jezik i Ukrajina
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Pogledaj Crnogorski jezik i UNESCO
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Pogledaj Crnogorski jezik i Ustav
Ustav Knjaževine Crne Gore
Članak 40. Ustava Knjaževine Crne Gore iz 1905.''' Ustav Knjaževine Crne Gore (hrv. Kneževine) je donesen 19. prosinca 1905. kao prvi ustav u povijesti Crne Gore a bio je važeći i nakon što je 28. kolovoza 1910. proglašena Kraljevina Crna Gora.
Pogledaj Crnogorski jezik i Ustav Knjaževine Crne Gore
Vasojevići
Vasojevići, jedno od najvećih crnogorskih plemena iz skupine Sedam brda.
Pogledaj Crnogorski jezik i Vasojevići
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Pogledaj Crnogorski jezik i Velika Srbija
Veljko Bulajić
Veljko Bulajić (1969.) Veljko Bulajić (Vilusi kraj Nikšića, 22. ožujka 1928.) je crnogorsko-hrvatski filmski redatelj i dobitnik UNESCO-ove nagrade Kalinga za "vrhunsko ostvarenje na području umjetnosti i znanosti".
Pogledaj Crnogorski jezik i Veljko Bulajić
Veljko Radović
Veljko Radović na crnogor. ćiril. Вељко Радовиһ (Gruda - Bjelopavlići, Danilovgrad 1940. – Podgorica 2012.) crnogorski dramaturg i pisac.
Pogledaj Crnogorski jezik i Veljko Radović
Vijesti (Podgorica)
Vijesti su crnogorske nezavisne dnevne novine.
Pogledaj Crnogorski jezik i Vijesti (Podgorica)
Vojislav P. Nikčević
Vojislav P. Nikčević na crnogor. ćiril. Војислав П. Никчевић (Stubica, Nikšić 18. siječnja 1935. – Beograd, 2. srpnja 2007.)Adnan Čirgić, Život u znaku montenegristike: in memoriam: Vojislav P. Nikčević (1935-2007) // Croatica et Slavica Iadertina, Vol. 4., No.
Pogledaj Crnogorski jezik i Vojislav P. Nikčević
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Pogledaj Crnogorski jezik i Vojvodina
Vokativ
Vokativ (lat. vocare.
Pogledaj Crnogorski jezik i Vokativ
Vuk Karadžić
Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.
Pogledaj Crnogorski jezik i Vuk Karadžić
Vuk Minić
Vuk Minić na crnogor. ćiril. Вуқ Минић (Prošćenje, Mojkovac, 1940. – Bijelo Polje, 2003.) crnogorski sveučilišni profesor ruske književnosti, književnik, esejist, prevoditelj i političar.
Pogledaj Crnogorski jezik i Vuk Minić
Vukić Pulević
Vukić Pulević (Piperi, Podgorica, 30. prosinca 1938.), crnogorski botaničar, član CANU i DANU.
Pogledaj Crnogorski jezik i Vukić Pulević
Z
Datoteka:Latin alphabet Zz.png Z je 29.
Pogledaj Crnogorski jezik i Z
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Crnogorski jezik i Zagreb
Zetska država
'''Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)''' Zeta je srednjovjekovna crnogorska država koju je osamostalila i njome upravljala dinastija Balšića.
Pogledaj Crnogorski jezik i Zetska država
1. veljače
1.
Pogledaj Crnogorski jezik i 1. veljače
10. srpnja
10.
Pogledaj Crnogorski jezik i 10. srpnja
17. listopada
17.
Pogledaj Crnogorski jezik i 17. listopada
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Pogledaj Crnogorski jezik i 1927.
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Pogledaj Crnogorski jezik i 1946.
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Pogledaj Crnogorski jezik i 1974.
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Pogledaj Crnogorski jezik i 1992.
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Pogledaj Crnogorski jezik i 2002.
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Pogledaj Crnogorski jezik i 2003.
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Pogledaj Crnogorski jezik i 2004.
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Pogledaj Crnogorski jezik i 2005.
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Pogledaj Crnogorski jezik i 2006.
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Crnogorski jezik i 2007.
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Pogledaj Crnogorski jezik i 2008.
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Pogledaj Crnogorski jezik i 2009.
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Pogledaj Crnogorski jezik i 2010.
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Pogledaj Crnogorski jezik i 2012.
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Crnogorski jezik i 2014.
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Pogledaj Crnogorski jezik i 2015.
21. lipnja
21.
Pogledaj Crnogorski jezik i 21. lipnja
23. kolovoza
23.
Pogledaj Crnogorski jezik i 23. kolovoza
24. siječnja
24.
Pogledaj Crnogorski jezik i 24. siječnja
Vidi također
Jezici Crne Gore
- Albanski jezik
- Bošnjački jezik
- Crnogorski jezik
- Deklaracija o zajedničkom jeziku
- Romski jezik
- Srpski jezik
- Srpskohrvatski jezik
Također poznat kao Crnogorski.
, Dukljansko Kraljevstvo, Encyclopædia Britannica, Engleski jezik, Europa, Filip Vujanović, Filologija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Fonem, Fonetika, Fonologija, Francuska, Frazeologija, Genitiv, Glagoli, Glas, Gorski vijenac, Gramatika, Herceg Novi, Hrvatski jezik, Igor Lukšić, Ijekavski govor, Imenice, Indoeuropski jezici, Infinitiv, Institut za crnogorski jezik i književnost, Intelektualac, Internet, Istra, Ivo Pranjković, Jat, Jevrem Brković, Jezikoslovlje, Josip Silić, Jotacija, Jovo Kapičić, Južni Slaveni, Južnoslavenski jezici, Kajkavsko narječje, Katowice, Književnost, Kršćanstvo, Kuči, Lastovo, Latinica, Lavov, Leksikologija, Lingua Montenegrina, Listopad, Lokativ, Lovćen, Mađarska, Mali Iđoš (općina), Marko Vešović (književnik), Materinski jezik, Matica crnogorska, Medij, Memorija, Mijat Šuković, Milo Đukanović, Milorad Nikčević, Milorad Popović, Milovan Radojević, Mirko Kovač, Mladen Lompar, Modernizam, Monitor (tjednik), Montenegristika, Morfologija, Morfologija (jezikoslovlje), Nikšić, Nikola I. Petrović Njegoš, Njemački jezik, Novak Kilibarda, Novi Sad, Novine, Novosadski dogovor, Ognjen Spahić, Osijek, Osobne zamjenice, P.E.N., Padež, Pavle Mijović, Perast, Peroj, Perth, Petar II. Petrović Njegoš, Petrović Njegoš (crnogorska dinastija), Pješivci, Pobjeda (Podgorica), Podgorica, Poljski jezik, Portugalski jezik, Povijest crnogorskoga jezika, Pravopis, Pravopis crnogorskoga jezika, Prijedlozi, Profesor, Promet, Prvi svjetski rat, Pukovnik, Putopis, Računalo, Radoje Radojević, Radoslav Rotković, Radovan Zogović, Ratko Đurović, Ratko Vujošević, Rečenica, Renesansa, Romantizam, Ruski jezik, Savezna Republika Jugoslavija, Savo Brković, Sintaksa, Skadar, Slavenski jezici, Slavistika, Slavko Perović, Slovo, Službeni jezik, Socijalistička Republika Crna Gora, Sociolingvistika, Srbi, Srednjojužnoslavenski dijasustav, Srpski jezik, Srpsko narodno vijeće, Srpskohrvatski jezik, Standardni jezik, Sud, Sveti Petar Cetinjski, Svetozar Marović, Talijanizam, Talijanski jezik, Tipkovnica, Tradicija, Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme, Turci, Turcizam, Turski jezik, Tuzi, Tuzla, Ujedinjeni narodi, Ukrajina, UNESCO, Ustav, Ustav Knjaževine Crne Gore, Vasojevići, Velika Srbija, Veljko Bulajić, Veljko Radović, Vijesti (Podgorica), Vojislav P. Nikčević, Vojvodina, Vokativ, Vuk Karadžić, Vuk Minić, Vukić Pulević, Z, Zagreb, Zetska država, 1. veljače, 10. srpnja, 17. listopada, 1927., 1946., 1974., 1992., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2012., 2014., 2015., 21. lipnja, 23. kolovoza, 24. siječnja.