Sličnosti između Croatia Records i SFRJ na Pjesmi Eurovizije
Croatia Records i SFRJ na Pjesmi Eurovizije imaju 21 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Doris Dragović, Dubrovački trubaduri, Hrvatska, Jugoton, Kemal Monteno, Korni grupa, Krunoslav Slabinac, Kvartet 4M, Ljiljana Petrović, Ljubljana, Lola Novaković, Novi fosili, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srebrna krila, Tajči, Tereza Kesovija, Vice Vukov, Vlado Kalember, Zagreb, Zdravko Čolić, 1991..
Doris Dragović
Doris Dragović (Split, 16. travnja 1961.) je hrvatska pjevačica.
Croatia Records i Doris Dragović · Doris Dragović i SFRJ na Pjesmi Eurovizije ·
Dubrovački trubaduri
Dubrovački trubaduri bili su hrvatska vokalno-instrumentalna skupina koju je 1961. u Dubrovniku osnovao Đelo Jusić.
Croatia Records i Dubrovački trubaduri · Dubrovački trubaduri i SFRJ na Pjesmi Eurovizije ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Croatia Records i Hrvatska · Hrvatska i SFRJ na Pjesmi Eurovizije ·
Jugoton
Jugoton je bila prva i najveća diskografska kuća na prostorima bivše Jugoslavije, a bila je smještena u Zagrebu.
Croatia Records i Jugoton · Jugoton i SFRJ na Pjesmi Eurovizije ·
Kemal Monteno
Kemal Monteno, Malmö, veljača 2010. Kemal Monteno (Sarajevo, 17. rujna 1948. – Zagreb, 21. siječnja 2015.) bio je bosanskohercegovački pjevač, kantautor i šansonijer.
Croatia Records i Kemal Monteno · Kemal Monteno i SFRJ na Pjesmi Eurovizije ·
Korni grupa
Korni grupa bila je jedna od najpoznatih rock skupina 1970-ih u tadašnjoj Jugoslaviji.
Croatia Records i Korni grupa · Korni grupa i SFRJ na Pjesmi Eurovizije ·
Krunoslav Slabinac
Krunoslav Kićo Slabinac (Osijek, 28. ožujka 1944. – Zagreb, 13. studenoga 2020.) bio je jedan od najpoznatijih hrvatskih pjevača svog vremena, gitarist, skladatelj i aranžer.
Croatia Records i Krunoslav Slabinac · Krunoslav Slabinac i SFRJ na Pjesmi Eurovizije ·
Kvartet 4M
Kvartet 4M je hrvatski beat sastav koji je osnovan 1956. godine u Zagrebu.
Croatia Records i Kvartet 4M · Kvartet 4M i SFRJ na Pjesmi Eurovizije ·
Ljiljana Petrović
Ljiljana Petrović (Bosanski Brod, 1939. — Novi Sad, 4. veljače, 2020.) bila je srpska pjevačica iz Novog Sada, prva predstavnica Jugoslavije na Pjesmi Eurovizije 1961. godine u Cannesu s pjesmom Jože Privšeka i Miroslava Antića - Neke davne zvezde, s kojom je osvojila osmo mjesto.
Croatia Records i Ljiljana Petrović · Ljiljana Petrović i SFRJ na Pjesmi Eurovizije ·
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Croatia Records i Ljubljana · Ljubljana i SFRJ na Pjesmi Eurovizije ·
Lola Novaković
Zorana Lola Novaković (Beograd, 25. travnja 1935. — Beograd, 3. travnja 2016.) bila je jugoslavenska i srpska pjevačica izuzetno popularna tijekom 1960-ih i 1970-ih godina prošlog stoljeća.
Croatia Records i Lola Novaković · Lola Novaković i SFRJ na Pjesmi Eurovizije ·
Novi fosili
Novi fosili je hrvatski pop sastav, jedan od najpopularnijih 1970-ih i 1980-ih godina.
Croatia Records i Novi fosili · Novi fosili i SFRJ na Pjesmi Eurovizije ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Croatia Records i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · SFRJ na Pjesmi Eurovizije i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Srebrna krila
Srebrna krila su hrvatski pop-rock sastav iz Zagreba.
Croatia Records i Srebrna krila · SFRJ na Pjesmi Eurovizije i Srebrna krila ·
Tajči
Tatjana Matejaš Cameron, poznata kao Tajči (Zagreb, 1. srpnja 1970.) hrvatska je pjevačica i jedna od većih pop zvijezda ranih 1990-ih godina.
Croatia Records i Tajči · SFRJ na Pjesmi Eurovizije i Tajči ·
Tereza Kesovija
Tereza Kesovija (Dubrovnik, 3. listopada 1938.) hrvatska je pjevačica.
Croatia Records i Tereza Kesovija · SFRJ na Pjesmi Eurovizije i Tereza Kesovija ·
Vice Vukov
Vice Vukov (Šibenik, 3. kolovoza 1936. – Zagreb, 24. rujna 2008.), bio je hrvatski estradni umjetnik, publicist i političar.
Croatia Records i Vice Vukov · SFRJ na Pjesmi Eurovizije i Vice Vukov ·
Vlado Kalember
Vladimir "Vlado" Kalember, (26. travnja 1953.) hrvatski pjevač.
Croatia Records i Vlado Kalember · SFRJ na Pjesmi Eurovizije i Vlado Kalember ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Croatia Records i Zagreb · SFRJ na Pjesmi Eurovizije i Zagreb ·
Zdravko Čolić
Zdravko Čolić (Sarajevo, 30. svibnja 1951.), bosanskohercegovački je pjevač zabavne glazbe i svojedobno najveća jugoslavenska pop-zvijezda.
Croatia Records i Zdravko Čolić · SFRJ na Pjesmi Eurovizije i Zdravko Čolić ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Croatia Records · 1991. i SFRJ na Pjesmi Eurovizije ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Croatia Records i SFRJ na Pjesmi Eurovizije imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Croatia Records i SFRJ na Pjesmi Eurovizije
Usporedba između Croatia Records i SFRJ na Pjesmi Eurovizije
Croatia Records ima 265 odnose, a SFRJ na Pjesmi Eurovizije ima 106. Kao što im je zajedničko 21, Jaccard indeks 5.66% = 21 / (265 + 106).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Croatia Records i SFRJ na Pjesmi Eurovizije. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: