Brže od pregledniku!
143 odnosi: Albanci, Albanija, Andrija Dandolo, Šar-planina, Časlav Klonimirović, Ćiril i Metod, Bar (grad), Barska nadbiskupija, Benedikta Zelić Bućan, Benediktinci, Bijela Hrvatska, Bitka kod Bara, Bizant, Bodin, Borac, Bosna, Budva, Carigrad, Cetina, Crkva sv. Mihajla kod Stona, Crkva u Paniku, Crnogorski jezik, Crvena Hrvatska, Crvena Hrvatska (časopis), Dalmacija, Dalmacija (rimska provincija), Dominik Mandić, Drač, Drina, Dubrovačka biskupija, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Dukljani, Dukljansko Kraljevstvo, Dunav, Duvanjsko polje, Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga), Evlija Čelebi, Ferdo Šišić, Gatačko polje, Heraklije, Herceg Novi, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska ćirilica, Hrvatska historiografija, Hrvatski jezik, Hrvatski pleter, Hrvatsko Kraljevstvo, Humačka ploča, ..., Humska zemlja, Ilirik, Istra, Ivan Lučić, Ivan Mužić, Ivan Skilica, Ivan Zonara, Jadransko more, Jakov Lukarević (povjesničar), Jezik, Južni Slaveni, Kekaumen, Konavle, Konstantin VII. Porfirogenet, Kotor, Kralj, Latinski jezik, Ljetopis popa Dukljanina, Marko Marulić, Mavro Orbini, Metropolija, Mihailo, Mihajlo Višević, Milan Šufflay, Miloš Milojević, Miroslavljevo evanđelje, Mletačka Republika, Neprijateljstvo, Neretvanska kneževina, Neven Budak, Nikšić, Nikefor Brijenije, Nikefor Brijenije Mlađi, O upravljanju Carstvom, Ognjište (časopis), Pleonazam, Podrijetlo Hrvata, Popovo polje, Primorska Hrvatska (kneževina), Prva stoljeća Hrvatske, Raša (rijeka), Raška, Raška (država), Risan, Sandalj Hranić Kosača, Sandžak, Sava, Sava Petrović Njegoš, Savić Marković Štedimlija, Sjeverna Makedonija, Skadar, Slaveni, Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, Solun, Splitski crkveni sabori, Splitsko-makarska nadbiskupija, Srbi, Srbija, Srednjovjekovna bosanska država, Srednjovjekovna hrvatska država, Srpska akademija znanosti i umjetnosti, Starohrvatska umjetnost, Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju, Stefan Milutin, Stefan Nemanja, Stjepan Vukčić Kosača, Ston, Sveti Mihael, Talijanski jezik, Travunija, Trebinje, Trpimir I., Ukrajina, Ulcinj, Uskoci, Venecija, Vjekoslav Klaić, Vlastimirovići, Vlora, Vojislav, Vrhbosna, Zagora, Zeta, ZIRAL, 1042., 1078., 1500., 1601., 1650., 1666., 22. listopada, 6. listopada, 7. listopada. Proširite indeks (93 više) »
Albanci
Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Albanci · Vidi više »
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Albanija · Vidi više »
Andrija Dandolo
Andrea Dandolo (1306. – 1354.) Andrija Dandolo (Andrea Dandolo; Venecija, 1306. – Venecija, 7. rujna 1354.), mletački dužd i ljetopisac.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Andrija Dandolo · Vidi više »
Šar-planina
'''Šar-planina''' sa zapada Šar-planina (Šara) je planina u južnom dijelu Kosova i sjeverozapadnom dijelu Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Šar-planina · Vidi više »
Časlav Klonimirović
location.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Časlav Klonimirović · Vidi više »
Ćiril i Metod
Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Ćiril i Metod · Vidi više »
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Bar (grad) · Vidi više »
Barska nadbiskupija
Barska nadbiskupija je nadbiskupija u Crnoj Gori.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Barska nadbiskupija · Vidi više »
Benedikta Zelić Bućan
Benedikta Zelić Bućan (Mravince, 21. ožujka 1918. – Split, 10. listopada 2013.),Botica, Ivan.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Benedikta Zelić Bućan · Vidi više »
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Benediktinci · Vidi više »
Bijela Hrvatska
Bijela Hrvatska (Velika Hrvatska, Stara Hrvatska, lat. Chrobatia) je drevna domovina Hrvata.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Bijela Hrvatska · Vidi više »
Bitka kod Bara
* Bitka kod Bara 6. – 7. listopada 1042.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Bitka kod Bara · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Bizant · Vidi više »
Bodin
Bodin (cnr. Бодин), također u povijesnim izvorima i Konstantin Bodin (grč. Κωνσταντίνος Βοδινός, lat. Bodinus-Constantin Bodinus, bug. Константин Бодин), iz dinastije Vojislavljevića, jedan od najznačajnijih vladara u crnogorskoj nacionalnoj povijesti, vladao Dukljanskim kraljevstvom od 1082. do 1099. godine.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Bodin · Vidi više »
Borac
* vojnik Niz nogometnih klubova koje je nosilo ovaj naziv: Hrvatska.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Borac · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Bosna · Vidi više »
Budva
Budva (crnogor. ćiril. Будва, tal. Budua) je grad i općina na Crnogorskom primorju, Crna Gora.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Budva · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Carigrad · Vidi više »
Cetina
Cetina je rijeka u Hrvatskoj koja pripada Jadranskom slijevu i najdulja je dalmatinska rijeka.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Cetina · Vidi više »
Crkva sv. Mihajla kod Stona
Crkva sv.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Crkva sv. Mihajla kod Stona · Vidi više »
Crkva u Paniku
Crkva neznana titulara je starohrvatska crkva u selu Panik na desnoj obali Bilećkog jezera.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Crkva u Paniku · Vidi više »
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Crnogorski jezik · Vidi više »
Crvena Hrvatska
Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea) u nekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke Cetine do Valone, te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Crvena Hrvatska · Vidi više »
Crvena Hrvatska (časopis)
Crvena Hrvatska je bio tjednik iz Dubrovnika.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Crvena Hrvatska (časopis) · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Dalmacija · Vidi više »
Dalmacija (rimska provincija)
Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Dalmacija (rimska provincija) · Vidi više »
Dominik Mandić
Dominik Mandić (Lise, Široki Brijeg, 2. prosinca 1889. – Chicago, SAD, 23. kolovoza 1973.), hrvatski povjesničar, crkveni povjesničar i političar, franjevac.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Dominik Mandić · Vidi više »
Drač
Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Drač · Vidi više »
Drina
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Drina · Vidi više »
Dubrovačka biskupija
Dubrovačka biskupija je biskupija u Hrvatskoj.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Dubrovačka biskupija · Vidi više »
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Dubrovačka Republika · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Dubrovnik · Vidi više »
Dukljani
Dukljani (na crnogor. ćiril. Дукљани), također i Dioklićani - Диоклићани, u grčkim povijesnim izvorima Διοχλείς ili Διοκλητιανοί, lat. Dioclenses su slavensko i/ili slavenizirano stanovništvo Duklje, prve crnogorske države, predci suvremenih Crnogoraca i drugih naroda koji žive na području Crne Gore.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Dukljani · Vidi više »
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Dunav · Vidi više »
Duvanjsko polje
Duvanjsko polje Duvanjsko polje je krško polje u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Duvanjsko polje · Vidi više »
Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga)
Etnička povijest Bosne i Hercegovine je djelo Dominika Mandića, pravo vrelo brižno složenih citata i osvrta kojima je autor pokušao "dokazati" etnički hrvatski korijen Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Etnička povijest Bosne i Hercegovine (knjiga) · Vidi više »
Evlija Čelebi
Evlija Čelebi (tur.: Evliya Çelebi; Istanbul, 25. ožujka, 1611. – Istanbul, oko 1682.), bio je osmanski putopisac i diplomat.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Evlija Čelebi · Vidi više »
Ferdo Šišić
Ferdinand Maksimilijan pl.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Ferdo Šišić · Vidi više »
Gatačko polje
Gatačko polje Gatačko polje je prostrano krško polje u sjevernoj Hercegovini.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Gatačko polje · Vidi više »
Heraklije
Heraklije Heraklije I. (grč. Ἡραϰλεῖος, Hērakleῖos) (Kapadocija, 575. – Carigrad, 11. veljače 641.), bizantski car (610. – 641.), osnivač dinastije koja je vladala Bizantom od 610.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Heraklije · Vidi više »
Herceg Novi
Herceg Novi (crnogor. ćiril. Херцег Нови, tal. Castelnuovo di Cattaro) je grad i općina na Crnogorskom primorju – Boki kotorskoj, Crna Gora.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Herceg Novi · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska ćirilica
Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Hrvatska ćirilica · Vidi više »
Hrvatska historiografija
Klasifikacija je jednostavna, povjesničari čija su djela pisana na latinskom jeziku (ili nekom drugom svjetskom koji se već rabio u srednjem vijeku, renesansi ili prosvjetiteljstvu) spadaju u rano razdoblje hrvatske historiografije, oni čija djela su na hrvatskom jeziku spadaju u moderno doba.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Hrvatska historiografija · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski pleter
Vrlike. Hrvatski pleteri, skica Pleterna ornamentika je reljefna dekoracija čiji osnovni element, jednotračni ili višetračni prutić, tvori najrazličitije kombinacije ornamenata u koje su potkad upleteni stilizirani biljni motivi te životinjske i ljudske likove.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Hrvatski pleter · Vidi više »
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »
Humačka ploča
Humačka ploča Humačka ploča (XI. ili XII. stoljeće) spada među najstarije spomenike pismenosti u Bosni i Hercegovini, a pisana je na staroslavenskom jeziku, bosančicom, s uporabom pet slova na glagoljici.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Humačka ploča · Vidi više »
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Humska zemlja · Vidi više »
Ilirik
Ilirik Ilirik (latinski Illyricum), antički je naziv za područja na Jugoistočne Europe nastanjena Ilirima.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Ilirik · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Istra · Vidi više »
Ivan Lučić
Ivan Lučić (Lucić, Lucius, Lucio Trogir, rujna 1604. - Rim, 11. siječnja 1679.), hrvatski povjesničar, otac hrvatske povijesne znanosti, pravnik, kartograf.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Ivan Lučić · Vidi više »
Ivan Mužić
Ivan Mužić (Solin, 14. rujna 1934. – Split, 22. ožujka 2021.), bio je hrvatski pravnik, povjesničar, publicist i aktivan katolički laik.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Ivan Mužić · Vidi više »
Ivan Skilica
Ivan Skilica (Ivan Skilices) (grč. Ιωάννης Σκυλίτζης, lat. Ioannes Scylitzes) (Mala Azija, nakon 1045. – ?, prije 1125.), bizantski kroničar, pravnik i službenik na carskom dvoru u Konstantinopolu.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Ivan Skilica · Vidi više »
Ivan Zonara
Ivan Zonara (Ἰωάννης Ζωναρᾶς, fl. 12. stoljeće) je bio bizantski kroničar i teolog koji je živio u Carigradu.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Ivan Zonara · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Jadransko more · Vidi više »
Jakov Lukarević (povjesničar)
Jakov Lukarević (Giacomo Di Pietro Luccari, Dubrovnik 1551. 22. svibnja 1615.), hrvatski povjesničar.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Jakov Lukarević (povjesničar) · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Jezik · Vidi više »
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Novi!!: Crvena Hrvatska i Južni Slaveni · Vidi više »
Kekaumen
Kekaumen ili Kekaumenos (grč. orig. Κεκαυμένος) (južna Makedonija (?), oko 1020. - ?, iza 1080.) bio je bizantski kroničar iz Tesalije.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Kekaumen · Vidi više »
Konavle
Konavle su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Konavle · Vidi više »
Konstantin VII. Porfirogenet
Konstantin VII.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Konstantin VII. Porfirogenet · Vidi više »
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Kotor · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Kralj · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Latinski jezik · Vidi više »
Ljetopis popa Dukljanina
Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Ljetopis popa Dukljanina · Vidi više »
Marko Marulić
Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Marko Marulić · Vidi više »
Mavro Orbini
Mavro Orbini (Dubrovnik, oko sredine 16.stoljeća - Dubrovnik, 1614.), hrvatski pisac, ideolog i povjesničar.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Mavro Orbini · Vidi više »
Metropolija
Zemljovid crkvenih pokrajina, metropolija i biskupija u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj Metropolija (grč. mētrópolis.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Metropolija · Vidi više »
Mihailo
Mihailo (crn. Михаило), prvotni kralj u crnogorskoj povijesti, poglavar dukljanske države iz dinastije Vojislavljevića od 1046. do 1081. godine.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Mihailo · Vidi više »
Mihajlo Višević
Mihajlo Višević je bio neovisni vladar Zahumlja, u današnjoj zapadnoj Hercegovini i južnoj Dalmaciji, koji je živio u prvoj polovici 10.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Mihajlo Višević · Vidi više »
Milan Šufflay
Milan Šufflay (Lepoglava, 8. studenoga 1879. – Zagreb, 19. veljače 1931.), bio je hrvatski povjesničar, pravaški političar, prevoditelj i književnik.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Milan Šufflay · Vidi više »
Miloš Milojević
Miloš Milojević Miloš Milojević (Crna Bara 16. listopada 1840. – 24. lipnja 1897. u Beogradu) bio je velikosrpski povjesničar, političar i književnik.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Miloš Milojević · Vidi više »
Miroslavljevo evanđelje
Miroslavljevo evanđelje iluminirani je rukopis napisan za humskoga kneza Miroslava, potkraj 12.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Miroslavljevo evanđelje · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Mletačka Republika · Vidi više »
Neprijateljstvo
Neprijateljstvo je izraz koji označava negativan odnos između dva ili više pojedinaca ili skupina.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Neprijateljstvo · Vidi više »
Neretvanska kneževina
Neretvanska kneževina je bila starohrvatska država na području današnje južne Hrvatske (splitsko-dalmatinska županija i dubrovačko-neretvanska županija).
Novi!!: Crvena Hrvatska i Neretvanska kneževina · Vidi više »
Neven Budak
Neven Budak (Zagreb, 3. svibnja 1957.), hrvatski je povjesničar i sveučilišni profesor.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Neven Budak · Vidi više »
Nikšić
Nikšić je grad u Crnoj Gori.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Nikšić · Vidi više »
Nikefor Brijenije
*Nikefor Brijenije Stariji.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Nikefor Brijenije · Vidi više »
Nikefor Brijenije Mlađi
Nikefor Brijenije (grč. Νικηφόρος Βρυέννιος, latinicom: Nikēphoros Bryennios) (Orestijada, Drinopolje, 1062. – 1137.), bio je bizantski vojskovođa, državnik, kroničar i povjesničar.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Nikefor Brijenije Mlađi · Vidi više »
O upravljanju Carstvom
O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.
Novi!!: Crvena Hrvatska i O upravljanju Carstvom · Vidi više »
Ognjište (časopis)
Ognjište je bilo ime za nekoliko hrvatskih tiskovina.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Ognjište (časopis) · Vidi više »
Pleonazam
Pleonazam (grč., imati napretek, obilovati) nizanje je istoznačnih riječi u govoru.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Pleonazam · Vidi više »
Podrijetlo Hrvata
Podrijetlo Hrvata je tema o kojoj je formirano više teorija i koja već stotinama godina zaokuplja znatan broj stručnjaka i amatera.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Podrijetlo Hrvata · Vidi više »
Popovo polje
Popovo polje. Popovo polje je krško polje na jugu Bosne i Hercegovine, u jadranskoj ili niskoj Hercegovini.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Popovo polje · Vidi više »
Primorska Hrvatska (kneževina)
Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).
Novi!!: Crvena Hrvatska i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »
Prva stoljeća Hrvatske
Prva stoljeća Hrvatske su djelo Nevena Budaka, profesora povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji pripada mlađemu naraštaju hrvatskih povjesnika.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Prva stoljeća Hrvatske · Vidi više »
Raša (rijeka)
Raša (tal. Arsa, lat. Arsa flumen) je rijeka u istočnom dijelu Istre, duljine 23 km.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Raša (rijeka) · Vidi više »
Raška
* Raška (država), srednjovjekovna srpska država.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Raška · Vidi više »
Raška (država)
Raška je bila srednjovjekovna država Srba i sinonim je za ranu Srbiju.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Raška (država) · Vidi više »
Risan
Risan je primorsko mjesto u Boki kotorskoj, Crna Gora.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Risan · Vidi više »
Sandalj Hranić Kosača
Područje vojvode Sandalja Hranića u ranom 15. stoljeću Sandalj Hranić Kosača (?, 1370. – 15. ožujka 1435.), bosanski vojvoda iz plemićke obitelji Kosače.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Sandalj Hranić Kosača · Vidi više »
Sandžak
Srbiji i Crnoj Gori Zemljovid Sandžaka Etnički zemljovid Sandžačkih općina Eng icon Sandžak je zemljopisno područje administrativno podjeljeno između Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Sandžak · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Sava · Vidi više »
Sava Petrović Njegoš
Sava II.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Sava Petrović Njegoš · Vidi više »
Savić Marković Štedimlija
Savić Marković Štedimlija (crnog. ćiril. Савић Марковић Штедимлија, Stijena, Piperi, Podgorica, 12. siječnja 1906. – Zagreb, 25. siječnja 1971.), bio je crnogorski publicist, književnik i znanstvenik.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Savić Marković Štedimlija · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Skadar
Skadarskih "5 heroja" Panorama Skadra Skadar (albanski Shkodër ili Shkodra) je grad na sjeverozapadu Albanije, na obali Skadarskog jezera.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Skadar · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Slaveni · Vidi više »
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (SR BiH) je bila jedna od šest republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Solun
Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Solun · Vidi više »
Splitski crkveni sabori
Celestina Medovića Splitski crkveni sabori, skupni naziv za više crkvenih sabora koji su se održali u Splitu u ranom srednjem vijeku, a čiji su zaključci imali značaj za prostor čitave ondašnje hrvatske države.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Splitski crkveni sabori · Vidi više »
Splitsko-makarska nadbiskupija
Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Splitsko-makarska nadbiskupija · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Srbija · Vidi više »
Srednjovjekovna bosanska država
Srednjovjekovna bosanska država može se odnositi na.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Srednjovjekovna bosanska država · Vidi više »
Srednjovjekovna hrvatska država
Srednjovjekovnom hrvatskom državom smatraju se neovisne ili djelomično neovisne države koje su utemeljili Hrvati, a koje nakon 1102. potpadaju pod vlast kralja Ugarske.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »
Srpska akademija znanosti i umjetnosti
Beogradu Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) je najviša znanstvena i umjetnička institucija u Srbiji.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Starohrvatska umjetnost
Crkva Sv. Križa u Ninu iz 9. stoljeća. Najmanja katedrala na svijetu. Starohrvatska umjetnost je predromanička umjetnička produkcija Hrvata od njihovog dolaska na Balkan do kraja 10.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Starohrvatska umjetnost · Vidi više »
Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju
Crkva sv. Mihajla Kako je starohrvatske crkve veoma teško pobliže datirati pa je zbog toga nemoguće pratiti razvoj pojedinih oblika i tipova, bilo geografski bilo kronološki, to ih povjesničari umjetnosti pri opisivanju obično razvrstavaju prema pripadnosti određenom tipu s obzirom na tloris i konstrukciju.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Starohrvatske crkve u srednjovjekovnom Zahumlju · Vidi više »
Stefan Milutin
Stefan Uroš II.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Stefan Milutin · Vidi više »
Stefan Nemanja
Stefan Nemanja (crkvenoslavenski: Стѣфань, srpski: Стефан Немања), crkveno ime sveti Simeon, Ribnica (Podgorica), današnja Crna Gora, 1113. - Hilandar, današnja Grčka, 13. veljače 1199.), bio je veliki župan raški 1166. – 1196., rodonačelnik srpske kraljevske loze Nemanjića.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Stefan Nemanja · Vidi više »
Stjepan Vukčić Kosača
Stjepan Vukčić Kosača (Kosača kod Foče, oko 1404. – Herceg Novi, 22. svibnja 1466.) bio je veliki vojvoda srednjovjekovne bosanske države.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Stjepan Vukčić Kosača · Vidi više »
Ston
Zidine u Stonu Stonska solana Crkva stradala u potresu 1996. Ston je naselje i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Ston · Vidi više »
Sveti Mihael
Sveti Mihael (Mihovil, Mihajlo), prema biblijskoj tradiciji, arkanđeo koji se u Bibliji spominje pet puta.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Sveti Mihael · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Talijanski jezik · Vidi više »
Travunija
Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Travunija · Vidi više »
Trebinje
Trebinje je grad u Istočnoj Hercegovini, u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Trebinje · Vidi više »
Trpimir I.
Fragment grede s natpisom kneza Trpimira iz 9. stoljeća, pronađen u Rižinicama kraj Solina Trpimir (lat. Tirpimiro, Tibimir, Trapimir) je bio knez Primorske Hrvatske od oko 845. do 864. godine, te utemeljitelj vladarske dinastije Trpimirovića.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Trpimir I. · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Ukrajina · Vidi više »
Ulcinj
Ulcinj (na crnogor. ćiril. Улцињ, albanski: Ulqini, talijanski: Dulcigno) u Crnoj Gori, najjužniji grad i općina na crnogorskom primorju.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Ulcinj · Vidi više »
Uskoci
Tvrđava Nehaj Isklesana glava Uskoka Kliški uskoci Save Pojam uskoci dolazi od hrvatske riječi uskočiti, a ovaj pojam se u prošlosti odnosio na vojnički organiziranu grupu, ratnike koje su sačinjavali uglavnom katolički bjegunci iz područja Hrvatske, Hercegovine i Bosne koji su se nalazili pod Osmanskom okupacijom.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Uskoci · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Crvena Hrvatska i Venecija · Vidi više »
Vjekoslav Klaić
Vjekoslav Klaić (Garčin, 21. lipnja 1849. – Zagreb, 1. srpnja 1928.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, rektor zagrebačkog Sveučilšta, književnik i muzikolog.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Vjekoslav Klaić · Vidi više »
Vlastimirovići
Vlastimirovići (srp. ćiril. Властимировићи) bili su prva poznata dinastija srednjovjekovne srpske države.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Vlastimirovići · Vidi više »
Vlora
Vlora (Valona; alb. Vlora, Vlorë; tal. Valona), grad na jugu Albanije i druga luka po veličini u Albaniji.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Vlora · Vidi više »
Vojislav
Vojislav, na crnogor. ćiril. Војислав, također se spominje i kao Stefan Vojislav i Dobroslav i Vojislav Dukljanin, grč. Βοϊσθλάβος ὁ Διοκλητιανός, dukljanski knez, sredinom 11. st. utemeljitelj je prve crnogorske povijesne dinastije Vojislavljevića.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Vojislav · Vidi više »
Vrhbosna
srednjovjekovna država u Vrhbosni u središtu karte Nastanak Vrhbosne širenjem Rame pod Dukljanskom vlašću u doba dinastičkog rata u Hrvatskoj Vrhbosna je srednjovjekovna župa i jezgra srednjovjekovne bosanske države, i uz Vidogošću (područje Vogošće, Ilijaša, Breze i Vareša), Trstivnicu (Kakanj, Bobovac, Sutjeska), Lepenicu (Fojnica, Kreševo, Kiseljak), Lašvu (Travnik, Vitez) i Brod (na području Zenice) tvorila je prvotnu Bosnu.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Vrhbosna · Vidi više »
Zagora
krajine. Suvremeni približan obuhvat pojma Dalmatinske zagore Zagora je povijesnozemljopisna regija u šibenskom i splitskom zaobalju u Dalmaciji u Hrvatskoj omeđena padinama Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, Svilajom i Mosećem, Petrovim poljem i kanjonom Čikole.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Zagora · Vidi više »
Zeta
* Zeta (slovo), slovo grčkog alfabeta.
Novi!!: Crvena Hrvatska i Zeta · Vidi više »
ZIRAL
ZIRAL (Zajednica izdanja "Ranjeni labud") je bila hrvatska emigrantska izdavačka kuća.
Novi!!: Crvena Hrvatska i ZIRAL · Vidi više »
1042.
Bez opisa.
Novi!!: Crvena Hrvatska i 1042. · Vidi više »
1078.
Bez opisa.
Novi!!: Crvena Hrvatska i 1078. · Vidi više »
1500.
Bez opisa.
Novi!!: Crvena Hrvatska i 1500. · Vidi više »
1601.
Bez opisa.
Novi!!: Crvena Hrvatska i 1601. · Vidi više »
1650.
Bez opisa.
Novi!!: Crvena Hrvatska i 1650. · Vidi više »
1666.
Bez opisa.
Novi!!: Crvena Hrvatska i 1666. · Vidi više »
22. listopada
22.
Novi!!: Crvena Hrvatska i 22. listopada · Vidi više »
6. listopada
6.
Novi!!: Crvena Hrvatska i 6. listopada · Vidi više »
7. listopada
7.
Novi!!: Crvena Hrvatska i 7. listopada · Vidi više »
