Brže od pregledniku!
18 odnosi: Aldebaran, Alfa Južnog križa, Arktur, Bijeli patuljak, Crveni patuljak, Elektron, Hertzsprung-Russellov dijagram, Korona, Masa, Merkur, Mira Ceti, Planetna maglica, Spektralni razred, Sunce, Venera, Vodik, Zemlja, Zvijezda.
Aldebaran
Aldebaran (α Tauri) je najsjajnija zvijezda u zviježđu Bik.
Novi!!: Crveni div i Aldebaran · Vidi više »
Alfa Južnog križa
Alfa Južnog križa označena α Crucis (latiniziranom na alfa Crucis, skraćeno alfa CRU-a, α CRU) je višestruki sustav zvijezda 321 svjetlosnih godina od Suncavan Leeuwen, F. (November 2007), "Validation of the new Hipparcos reduction", Astronomy and Astrophysics, 474 (2): 653–664, arXiv:, Bibcode:, doi:10.1051/0004-6361:20078357 u zviježđu Južnog križa.
Novi!!: Crveni div i Alfa Južnog križa · Vidi više »
Arktur
Arktur ili Arcturus (α Bootes) je najsjajnija zvijezda sjevernog neba u zviježđu Volar.
Novi!!: Crveni div i Arktur · Vidi više »
Bijeli patuljak
Sirius B, pratioc zvijezde Sirius je najbliži i najpoznatiji bijeli patuljak. Na fotografiji se vidi kao malena točkica svjetla dolje lijevo ispod Siriusa. Bijeli patuljak ili degenerirani patuljak je malena zvijezda koja se sastoji uglavnom od materije koja ne sadrži elektrone u sebi.
Novi!!: Crveni div i Bijeli patuljak · Vidi više »
Crveni patuljak
Umjetničko viđenje izgleda crvenog patuljka. Dojam jednog umjetnika: planet koji kruži oko crvenog patuljka. Svemirskog teleskopa Hubble. Barnardovu zvijezdu. Crveni patuljak je zvijezda 2 do 10 puta manje mase od Sunca, površinske temperature od 2 500 do 3 800 K.
Novi!!: Crveni div i Crveni patuljak · Vidi više »
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Novi!!: Crveni div i Elektron · Vidi više »
Hertzsprung-Russellov dijagram
Hertzsprung-Russellov dijagram (poznat pod kraticama HRD ili HR dijagram) je dijagram koji pokazuje odnose između apsolutnog sjaja, boje i temperature zvijezda.
Novi!!: Crveni div i Hertzsprung-Russellov dijagram · Vidi više »
Korona
Sunčeva korona snimljena posebnim teleskopom - koronagrafom Izbijanje pramenova korone 31. kolovoza 2012. Korona (lat. corona: vijenac, kruna) je vanjski dio atmosfere Sunca i zvijezda koji emitira rendgensko zračenje.
Novi!!: Crveni div i Korona · Vidi više »
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Novi!!: Crveni div i Masa · Vidi više »
Merkur
Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.
Novi!!: Crveni div i Merkur · Vidi više »
Mira Ceti
Mira, varijabilni asimptotski crveni div. Mira Ceti ili Omicron Ceti, crvena divovska zvijezda u zviježđu Kita (Cet) u području nebeskog ekvatora.
Novi!!: Crveni div i Mira Ceti · Vidi više »
Planetna maglica
Planetarna maglica NGC 7293. Planetarna maglica je nebeski objekt koji se sastoji od užarene ovojnice plina i plazme.
Novi!!: Crveni div i Planetna maglica · Vidi više »
Spektralni razred
Zvijezde se u astronomiji dijele u spektralne tipove koji su direktno vezani uz njihove boje.
Novi!!: Crveni div i Spektralni razred · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Crveni div i Sunce · Vidi više »
Venera
Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).
Novi!!: Crveni div i Venera · Vidi više »
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Novi!!: Crveni div i Vodik · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Crveni div i Zemlja · Vidi više »
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Novi!!: Crveni div i Zvijezda · Vidi više »
