Sadržaj
106 odnosi: Aberacija, Adaptivna optika, Amaterska astronomija, Arizona, Asteroidi, Astrofizika, Astrometrija, Astronomija, Astronomski instrumenti, Atacama, Azimut, Španjolski jezik, Žarišna duljina, Čile, Beč, Cassegrainov reflektor, Cijev, Crveni pomak, Daljina, Deklinacija (astronomija), Duljina, Edwin Hubble, Elektronika, Engleski jezik, Europski južni opservatorij, Fotosfera, Francuski jezik, Galaktika, Galilejanski mjeseci, Galileo Galilei, Giambattista della Porta, Gregoryjev teleskop, Havaji, Heliograf, Heliostat, Horizontski koordinatni sustav, Hvar (grad), Isaac Newton, Johannes Kepler, Joseph von Fraunhofer, Južna Afrika, Kanada, Kanari, Komet, Kromosfera, Kutna visina, Kvazar, Leća (optika), Međuzvjezdana tvar, Meridijanski krug, ... Proširite indeks (56 više) »
- Optički teleskopi
Aberacija
* aberacija (lat. aberratio: skretanje s puta) je kretanje, odstupanje od smjera, od općih svojstava, od uobičajenog reda ili norme; zastranjenje.
Pogledaj Dalekozor i Aberacija
Adaptivna optika
Deformabilno zrcalo može se koristiti za ispravljanje pogrešaka valne fronte u astronomskom teleskopu. Ilustracija (pojednostavljenog) adaptivnog optičkog sustava. Svjetlost prvo udari u zrcalo s nagibom vrha (TT), a zatim u zrcalo koje se može deformirati (DM) koje ispravlja valnu frontu. Dio svjetla odvodi se razdjelnikom snopa (BS) na senzor valnog fronta i upravljački hardver koji šalje ažurirane signale DM i TT zrcalima.
Pogledaj Dalekozor i Adaptivna optika
Amaterska astronomija
Perzeida. Malom medvjedu. Zviježđe Orion. Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zodijak ili '''životinjski krug''' čine 13 zviježđa kroz koje Sunce prividno prolazi tijekom godine. Astronom amater je osoba koja se bavi astronomijom bez neke izravne novčane naknade, za razliku od profesionalca astronoma koji za isti posao dobiva plaću.
Pogledaj Dalekozor i Amaterska astronomija
Arizona
Arizona, jedna od Sjedinjenih Američkih Država.
Pogledaj Dalekozor i Arizona
Asteroidi
Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa.
Pogledaj Dalekozor i Asteroidi
Astrofizika
Astrofizika je dio astronomije koji se bavi proučavanjem fizike svemira uključujući luminozitet, gustoću, temperaturu i kemijski sastav zvijezda, nastanak i evoluciju galaksija, svojstva međuzvjezdanog prostora, fizikalnu kozmologiju, svojstva crnih rupa i drugih pojava na nebu.
Pogledaj Dalekozor i Astrofizika
Astrometrija
reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. 150 mm Maksutov–Cassegrain teleskop (katadiopter). cirkumpolarne zvijezde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Dalekozor i Astrometrija
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Pogledaj Dalekozor i Astronomija
Astronomski instrumenti
reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Njemačka ekvatorska montaža. azimutskoj montaži. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 metarska teleskopa. Najveći je Sunčev teleskop McMath-Pierce (eng. ''McMath-Pierce Solar Telescope'') promjera 1.6 metra.
Pogledaj Dalekozor i Astronomski instrumenti
Atacama
Pustinja Atacama Atacama je najsuša pustinja na svijetu smještena duž obale Čilea, u Južnoj Americi, na obali Tihog oceana.
Pogledaj Dalekozor i Atacama
Azimut
zenitnom daljinom.
Pogledaj Dalekozor i Azimut
Španjolski jezik
Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljanski) romanski je jezik i jedan od pet velikih jezika svijeta.
Pogledaj Dalekozor i Španjolski jezik
Žarišna duljina
udubljenog i ispupčenog zrcala. Sabirna, ispupčena, konveksna ili konvergentna optička leća. Rastresna, udubljena, konkavna ili divergentna optička leća. Žarišna daljina, fokalna daljina, žarišna duljina ili žarišna udaljenost (oznaka f) je udaljenost između središta leće i žarišta, ovisi o obliku leće i o tvari od koje je leća napravljena: gdje su r1 i r2 polumjeri zakrivljenosti leće (negativni ako je površina leće konkavna, beskonačni ako je površina leće ravna), n1 indeks loma optičkoga sredstva u kojem se leća nalazi, n2 indeks loma optičkoga sredstva od kojeg je leća načinjena.
Pogledaj Dalekozor i Žarišna duljina
Čile
Čile je država u Južnoj Americi, smještena na jugu kontinenta uzduž pacifičke obale.
Pogledaj Dalekozor i Čile
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Pogledaj Dalekozor i Beč
Cassegrainov reflektor
svjetlosnih zraka kod Cassegrainovog reflektora. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg Cassegrainov reflektor je dalekozor nazvan po francuskom svećeniku Laurentu Cassegrainu (oko 1629. — 1. rujna 1693.), koji ga je izumio 1672.
Pogledaj Dalekozor i Cassegrainov reflektor
Cijev
Čelične cijevi. Skica osnovnih dimenzija cijevi koje nisu izrađene iz čelika: ''DN'' - nazivni promjer cijevi, ''Du'' - unutarnji promjer cijevi, ''Dv'' - vanjski promjer cijevi, ''s'' - debljina stijenke cijevi. Skica osnovnih dimenzija cijevi koje su izrađene iz čelika: ''DN'' - nazivni promjer cijevi, ''Du'' - unutarnji promjer cijevi, ''Dv'' - vanjski promjer cijevi, ''s'' - debljina stijenke cijevi.
Pogledaj Dalekozor i Cijev
Crveni pomak
Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Sunčevim (lijevo). Dopplerova učinka i radara može odrediti brzina kretanja vozila. Dopplerov učinak se može primijetiti i kod kretanja labuda po vodi (valovi na vodi). Crveni pomak je pomak spektralnih linija svjetlosti (povećanje valnih duljina) prema crvenom dijelu spektra.
Pogledaj Dalekozor i Crveni pomak
Daljina
Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora (horizonta).
Pogledaj Dalekozor i Daljina
Deklinacija (astronomija)
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Deklinacija (lat. declinatio, prema grč. ϰλίσıς: nagib, svijanje, otklon) je jedna od koordinata (uz rektascenziju) kojima se određuje položaj nebeskog tijela na nebeskoj sferi u ekvatorijalnom koordinatnom sustavu.
Pogledaj Dalekozor i Deklinacija (astronomija)
Duljina
Dubina naftne bušotine ''a''. magenti. i pripadajući komadić prijeđenog puta \scriptstyle \Delta s postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval. Slobodni put je udaljenost koju pojedina čestica u sustavu čestica prevali između dvaju uzastopnih sudara (sraz) s okolnim česticama.
Pogledaj Dalekozor i Duljina
Edwin Hubble
crvene pomake galaktika i tako otkrio širenje svemira. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Sunčevim (lijevo). Hubbleova klasifikacija galaktika. Svemirski teleskop Hubble slikan iz raketoplana ''Discovery'' tijekom njegove druge misije (STS-82). Edwin Hubble, punim imenom Edwin Powell Hubble (Marshfield, Missouri, SAD, 20.
Pogledaj Dalekozor i Edwin Hubble
Elektronika
Digitalni voltmetar Elektronika je područje elektrotehnike koje se bavi proučavanjem i kontrolom protoka elektrona i elektronskih sklopova koji se sastoje od pasivnih i aktivnih elektroničkih elemenata.
Pogledaj Dalekozor i Elektronika
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Pogledaj Dalekozor i Engleski jezik
Europski južni opservatorij
Najveći teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa. Europski ekstremno veliki teleskop ili E-ELT (engl. ''European Extremely Large Telescope'') se planira završiti 2018. La Silla teleskopi. La Silla u noći. NTT teleskop (engl.
Pogledaj Dalekozor i Europski južni opservatorij
Fotosfera
Struktura Sunca i položaj njegove fotosfere Fotosfera (grč. φῶς, φωτός.
Pogledaj Dalekozor i Fotosfera
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Pogledaj Dalekozor i Francuski jezik
Galaktika
Nevadi. zviježđu Berenikina kosa, ima promjer od oko 17 000 parseka i približno je od nas udaljena 20 milijuna parseka. (Fotografija: Svemirski teleskop Hubble, NASA/ESA.) Spiralna galaktika NGC 5194. Andromeda. zviježđu Vaga. Galaktika ili galaksija je velika nakupina zvijezda, ostataka zvijezda, međuzvjezdane tvari i tamne tvari koju na okupu održava gravitacija.
Pogledaj Dalekozor i Galaktika
Galilejanski mjeseci
Jupiter s velikom crvenom pjegom i galilejanski mjeseci Galilejanski mjesecima nazivamo četiri Jupiterova mjeseca koje je otkrio Galileo Galilej 7.
Pogledaj Dalekozor i Galilejanski mjeseci
Galileo Galilei
tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.
Pogledaj Dalekozor i Galileo Galilei
Giambattista della Porta
Galilejeva teleskopa (dalekozora). Giambattista della Porta (Napulj, oko 1535. – Napulj, 4. veljače 1615.), talijanski fizičar, filozof, astrolog, polihistor i književnik.
Pogledaj Dalekozor i Giambattista della Porta
Gregoryjev teleskop
Put svjetla kroz Gregoryjev teleskop. Gregoryjev teleskop ili Gregorian teleskop je vrsta reflektorskog teleskopa, koji je konstruirao škotski matematičar i astronom James Gregory u 17.
Pogledaj Dalekozor i Gregoryjev teleskop
Havaji
Havaji ili Država Hawaii je otočje u Tihome oceanu koje pripada kao savezna država Sjedinjenim Američkim Državama.
Pogledaj Dalekozor i Havaji
Heliograf
Campbell–Stokesov heliograf. Campbell-Stokesov heliograf prilagođen za polarne uvjete (desna kugla je usmjerena na jug). Prikaz ljetne trake za Campbell-Stokesov heliograf Morseovom telegrafijom s pomoću reflektiranoga Sunčeva zračenja (1910.) Heliograf je uređaj za registraciju Sunčeva zračenja.
Pogledaj Dalekozor i Heliograf
Heliostat
Heliostat napravljen oko 1850. (Beč, Johann Michael Ekling). azimutskoj montaži. Ogledalo se okreće i prati Sunce tako da bude stalno okomito na Sunčevo zračenje. Sunčev toranj PS10. Heliostat je optička sprava koja s jednim, najčešće ravnim zrcalom prati gibanje Sunca i Sunčevu svjetlost odbija (reflektira) na odabrano mjesto.
Pogledaj Dalekozor i Heliostat
Horizontski koordinatni sustav
zenitnom daljinom.
Pogledaj Dalekozor i Horizontski koordinatni sustav
Hvar (grad)
Hvar Palača u Hvaru Barokna katedrala sv. Stjepana Hvar je grad na istoimenom otoku u Hrvatskoj i važno turističko odredište.
Pogledaj Dalekozor i Hvar (grad)
Isaac Newton
lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu.
Pogledaj Dalekozor i Isaac Newton
Johannes Kepler
Johannes Kepler (Weil der Stadt kraj Stuttgarta, 27. prosinca 1571. – Regensburg,15. studenog 1630.), njemački astronom, matematičar i astrolog.
Pogledaj Dalekozor i Johannes Kepler
Joseph von Fraunhofer
Fraunhoferovim linijama. neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. Joseph von Fraunhofer (Straubing, 6. ožujka 1787. - München, 7. lipnja 1826.), njemački fizičar, optičar i izumitelj, utemeljitelj spektroskopije.
Pogledaj Dalekozor i Joseph von Fraunhofer
Južna Afrika
Južna Afrika (službeno Republika Južna Afrika) država je na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana.
Pogledaj Dalekozor i Južna Afrika
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Pogledaj Dalekozor i Kanada
Kanari
Kanarski otoci ili Kanari (špa. Canarias ili Islas Canarias) su otočje od sedam otoka vulkanskog porijekla u Atlantskom oceanu, sjeverozapadno od obale Afrike.
Pogledaj Dalekozor i Kanari
Komet
Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep.
Pogledaj Dalekozor i Komet
Kromosfera
Sunce promatrano kroz H-alfa filter. Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Kromosfera je sloj Sunčeve atmosfere, iznad fotosfere i visok je oko 2 000 kilometara.
Pogledaj Dalekozor i Kromosfera
Kutna visina
zenitnom daljinom.
Pogledaj Dalekozor i Kutna visina
Kvazar
newspaper.
Pogledaj Dalekozor i Kvazar
Leća (optika)
Bikonveksna optička leća. sabirnih leća: a) bikonveksna b) plankonveksna c) konkavkonveksna. Rastresne leće mogu biti: d) konvekskonkavne, e) plankonkavne i f) bikonkavne. žarištu, pa se tu može na primjer zapaliti šibica. Ispupčena, konveksna, sabirna ili konvergentna optička leća.
Pogledaj Dalekozor i Leća (optika)
Međuzvjezdana tvar
Orionova maglica je difuzna maglica koja predstavlja oblake međuzvjezdane tvari. Odrazna maglica je oblak međuzvjezdane prašine koja odražava svjetlost obližnjih zvijezda i zvjezdanih skupova. Svemirskog teleskopa Hubble. Mjerilo u desnom donjem kutu predstavlja 100 AJ. beta-čestice) čime su dokazane kozmičke zrake.
Pogledaj Dalekozor i Međuzvjezdana tvar
Meridijanski krug
Kuffnerovoj zvjezdarnici u Beču. Meridijanski krug je osnovni astrometrijski instrument u astronomskom opservatoriju.
Pogledaj Dalekozor i Meridijanski krug
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Pogledaj Dalekozor i Metar
Meteoroid
Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. meteorski roj. atmosferu. željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina (Hrvatsko zagorje). Zemlje. Meteoroid je malo kameno ili metalno nebesko tijelo dimenzija od zrna pijeska (promjera oko 100 μm) do povećega kamena (promjera oko 1 metar) koje obilazi oko Sunca. Po građi, može biti kompaktan, gustoće stijene, ili šupljikav, kada mu je gustoća manja od gustoće vode.
Pogledaj Dalekozor i Meteoroid
Mikroskop
Dijelovi mikroskopa jesu: (1) okular, (2) objektiv, (4) veliki vijak, (5) mali vijak, (6) stolić s otvorom, (7) povećalo i (8) cijev ili tubus. Optički mikroskop. Mikroskop (od grč. μικρός: malen, sitan + σκοπέω: promatram, gledam; arh. sitnozor) je instrument koji daje uvećane slike bliskih predmeta, koji se ne bi mogli promatrati golim okom.
Pogledaj Dalekozor i Mikroskop
Nadmorska visina
HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.
Pogledaj Dalekozor i Nadmorska visina
Nebeski meridijan
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Pogledaj Dalekozor i Nebeski meridijan
Objektiv
Izmjenjivi objektivi na mikroskopu Objektiv je dio optičke naprave koji prikuplja svjetlosne zrake s promatranog predmeta (objekta).
Pogledaj Dalekozor i Objektiv
Okular
Okular je leća ili sustav leća kroz koji se gleda slika predmeta koju stvara neka optička naprava.
Pogledaj Dalekozor i Okular
Opservatorij Hvar
Opservatorij Hvar Geodetskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je zvjezdarnica za astrofizička istraživanja, smještena iznad grada Hvara (visina smještaja kupola između 173 i 245 metara nad morem).
Pogledaj Dalekozor i Opservatorij Hvar
Optički teleskop
Sveučilišta u Beču. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 metarska teleskopa. Najveći refraktorski teleskop, s objektivom promjera 102 cm, ima Zvjezdarnica Yerkes u SAD-u. Meridijanski krug u Kuffnerovoj zvjezdarnici u Beču.
Pogledaj Dalekozor i Optički teleskop
Optika
Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima.
Pogledaj Dalekozor i Optika
Parabolično zrcalo
Paralelne zrake svjetlosti koje padaju na parabolično zrcalo se skupljaju u jednu točku ili žarište (fokus) F. Newtonov teleskop. PAR reflektor. Jedan od najvećih svjetskih paraboličnih zrcala u Izraelu (Ben-Gurion National Solar Energy Center). Paljenje olimpijske baklje paraboličnim zrcalom.
Pogledaj Dalekozor i Parabolično zrcalo
Paraboloid
Kružni paraboloid. Hiperbolički paraboloid. Paraboloid je u matematici ploha drugog reda ili kvadrika.
Pogledaj Dalekozor i Paraboloid
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Pogledaj Dalekozor i Planet
Poluga
jednostavnih strojeva. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1∙D1.
Pogledaj Dalekozor i Poluga
Prizma (optika)
Plastična prizma. Prolaz zrake svjetlosti kroz prizmu s kutom prizme ''α''. Područja 0, 1 i 2 imaju indekse loma ''n0'', ''n1'' i ''n2''. Kut ''θ’'' označuje kut nakon loma svjetlosti.
Pogledaj Dalekozor i Prizma (optika)
Projektor
Projektor s tekućim kristalima ili projektor LCD tvrtke ''Acer'' iz 2012. Dijaprojektor iz 1960-ih. Mali episkop za kućnu upotrebu. Grafoskop tokom rada. Kinoprojektor u radu. Projektor je uređaj za prikaz slika projekcijom na neku podlogu (zaslon, ekran, platno, zid ili slično).
Pogledaj Dalekozor i Projektor
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Pogledaj Dalekozor i Promjer
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Pogledaj Dalekozor i Pula
Rastresna leća
Rastresne leće mogu biti: d) bikonkavne, e) plankonkavne ili f) konveksno-konkavne. žarišta) ispred leće. Rastresna optička leća. Konstrukcija slike kog rastresne leće. Rastresna leća, udubljena leća, konkavna leća ili divergentna leća je optička leća koja je u sredini tanja nego s ruba.
Pogledaj Dalekozor i Rastresna leća
Refleksija
ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima.
Pogledaj Dalekozor i Refleksija
Reflektorski teleskop
Dobsonovoj montaži. Svemirski teleskop Hubble slikan iz raketoplana ''Discovery'' tijekom njegove druge misije (STS-82). Newtonovog reflektora iz 1672. Gregorian teleskop iz 1735. Reflektorski teleskop je tip teleskopa koji svjetlost sakuplja zrcalima za razliku od refraktorskih teleskopa koji svjetlost skupljaju lećama.
Pogledaj Dalekozor i Reflektorski teleskop
Refrakcija
svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u njima. Refrakcija ili lom svjetlosti. Zbog loma svjetlosti štap postavljen koso u vodu izgleda kao da je prelomljen. Zbog loma svjetlosti čini nam se da je riba uzdignuta i dubina manja nego što je u stvari.
Pogledaj Dalekozor i Refrakcija
Refraktorski teleskop
Najveći refraktorski teleskop, s objektivom promjera 102 cm, ima Zvjezdarnica Yerkes u SAD-u. Refraktorski teleskop ili refraktor (njem. Refraktor, prema lat. refractus: slomljen) je vrsta optičkog teleskopa koja koristi leću kao objektiv.
Pogledaj Dalekozor i Refraktorski teleskop
Rektascenzija
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Rektascenzija (njem. Rektaszension, od lat. rectus: prav; uspravan + ascensio: uspinjanje, kratica RA prema engl.
Pogledaj Dalekozor i Rektascenzija
Robert Hooke
opruge ''x''. Zupčasti prekidač. Robert Hooke (Freshwater, 18. srpnja 1635. - London, 3. ožujka 1703.), britanski fizičar, matematičar i izumitelj.
Pogledaj Dalekozor i Robert Hooke
Sabirna leća
Vrste sabirnih leća: a) bikonveksna b) plankonveksna c) konkavkonveksna. Sabirna leća je tijela ispupčena središta koja upadni paralelni snop svjetlosnih zraka skupljaju u jednu točku, žarište, s druge strane leće. Sabirna leća. Konstrukcija slike kod sabirne leće. povećala. Sferna aberacija kod sabirne leće (dolje).
Pogledaj Dalekozor i Sabirna leća
Saturnovi prsteni
Pogled na sve Saturnove prstene iz svemirske letjelice Cassini-Huygens (2013.). Zemlja je "mala plava točkica" između vanjskih prstena G i E, u donjem lijevom dijelu slike. Glavni Saturnovi prsteni s oznakama. Saturnovi prsteni. Voyager 2 pogled na Saturn koji baca sjenu na prstene. Vidljiva su 4 prirodna satelita.
Pogledaj Dalekozor i Saturnovi prsteni
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Pogledaj Dalekozor i Sjedinjene Američke Države
Spektar (fizika)
elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.
Pogledaj Dalekozor i Spektar (fizika)
Spektrograf
Spektrograf (grčki grafo.
Pogledaj Dalekozor i Spektrograf
Sunčeve pjege
Sunčeve pjege snimljene 22. lipnja 2004. Pogled na koronalne strukture iznad Sunčevih pjega, snimljeno u listopadu 2010. Sunčeve pjege snimljene u rujnu 2011. Sunčeve pjege su tamnija i do 2 500 K hladnija područja od ostale površine Sunca (fotosfere), koje nastaju, razvijaju se i nestaju pod utjecajem snažnih magnetskih polja.
Pogledaj Dalekozor i Sunčeve pjege
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Pogledaj Dalekozor i Sunce
Supernova
Supernova je katastrofična eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa dovoljno energije da supernova svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije.
Pogledaj Dalekozor i Supernova
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Pogledaj Dalekozor i Svemir
Svemirski teleskop Hubble
Svemirski teleskop Hubble slikan iz raketoplana Discovery tijekom njegove druge misije (STS-82) Slika WFPC2 snimljena Hubble teleskopom (maglica Tarantula u Velikom Magellanovom oblaku Svemirski teleskop Hubble (HST) projekt je nastao suradnjom NASA-e i Europske svemirske agencije.
Pogledaj Dalekozor i Svemirski teleskop Hubble
Sveučilište u Beču
Sveučilište u Beču osnovao je 12. ožujka 1365. Herzog Rudolf IV.
Pogledaj Dalekozor i Sveučilište u Beču
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara).
Pogledaj Dalekozor i Svjetlost
Teleskop
Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži.
Pogledaj Dalekozor i Teleskop
Teleskopi Keck
Keck observatorij je dom dvama najvećim teleskopima u svijetu.
Pogledaj Dalekozor i Teleskopi Keck
Teodolit
Sovjetski optički teodolit. Presjek kroz teodolit prikazuje složenost puta zrake svjetlosti. geodetska mjerenja. Teodolit (engl. theodolite teodolit, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Prvi teodolit napravljen je u Njemačkoj u 16.
Pogledaj Dalekozor i Teodolit
Tićan
Tićan ili Tičan jest naselje u Republici Hrvatskoj u sastavu Općine Višnjan, Istarska županija.
Pogledaj Dalekozor i Tićan
Totalna refleksija
moru. Promatramo lom zrake svjetlosti koja dolazi iz optički gušćeg sredstva, na primjer vode, i pada na graničnu plohu rjeđeg sredstva (na primjer zrak). Tipičan presjek kroz dvogled s prizmom za totalnu refleksiju. Totalna refleksija je pojava potpunog odbijanja, refleksije svjetlosti koja iz optički gušćega sredstva pada na granicu s optički rjeđim sredstvom te se u cijelosti odbija ili reflektira.
Pogledaj Dalekozor i Totalna refleksija
Uvećanje leće
Uvećanje slike se može ostvariti povećalom. Skica uz jednadžbu optičke leće. povećala. sabirne leće. rastresne leće. zrcala. Uvećanje leće ili povećanje leće m je količnik udaljenosti slike b i predmeta a: minusom se naglašava suprotna orijentacija slike i predmeta (obrnuta slika).
Pogledaj Dalekozor i Uvećanje leće
Vancouver
Vancouver (eng. izgovor /vænˈkuːvər/; hrv. izgovor vankúver) je obalni grad smješten u regiji Lower Mainlandu, u Britanskoj Kolumbiji, Kanada.
Pogledaj Dalekozor i Vancouver
Višnjan
Višnjan (tal. Visignano d'Istria) je općina u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.
Pogledaj Dalekozor i Višnjan
Vidno polje
Vidno polje se može mjeriti vodoravno, okomito ili dijagonalno. Skica koja pokazuje vidni kut ''V''. Ručna perimetrija koja se koristi za ispitivanje vidnog polja. Vidno polje je dio prostora koji jedno oko zamjećuje dok je pogled usmjeren u jednu točku.
Pogledaj Dalekozor i Vidno polje
Vrlo veliki teleskop
Najveći teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa. adaptivne optike (pobuđeni atomi natrija u Zemljinoj atmosferi stvaraju umjetnu zvijezdu). Unutrašnjost jednog od teleskopa (''Antu''). Vrlo veliki teleskop ili VLT (akronim od engl.
Pogledaj Dalekozor i Vrlo veliki teleskop
William Herschel
Sir Wilhelm Friedrich Herschel, FRS (Hannover, 15. studenog 1738. – Slough, 25. kolovoza 1822.), njemačko-britanski skladatelj i astronom poznat po otkriću Urana i četiri njegova satelita.
Pogledaj Dalekozor i William Herschel
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Dalekozor i Zagreb
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Pogledaj Dalekozor i Zemljopisna širina
Zenitna daljina
zenitnom daljinom.
Pogledaj Dalekozor i Zenitna daljina
Zenitni teleskop
Zenitni teleskop. zenitnom daljinom.
Pogledaj Dalekozor i Zenitni teleskop
Zrcalo
Vaza u zrcalu. Ravno zrcalo: svjetlost koja pada na ravno zrcalo odbija se tako da je kut upadanja jednak kutu odbijanja. Primjer ravnog zrcala u prirodi. Zraka svjetlosti nakon refleksije na dvjema zrcalima čini sa svojim prvobitnim smjerom dvostruki kut od kuta između zrcala. žarištu zove se sferna aberacija.
Pogledaj Dalekozor i Zrcalo
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Pogledaj Dalekozor i Zvijezda
Zvjezdana godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Dalekozor i Zvjezdana godina
Zvjezdarnica
Stonehenge u ljetnjem suncostaju (solsticiju) 2005. Zvjezdarnica Brera koju je sagradio Ruđer Bošković. Teleskopi Keck. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop ili VLT u Čileu. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa. Sardinija radio teleskop u gradnji. Svemirski teleskop Hubble.
Pogledaj Dalekozor i Zvjezdarnica
Vidi također
Optički teleskopi
- Dalekozor
- Katadiopterski teleskop
- Newtonov reflektor
- Optički teleskop
- Pan-STARRS
- Reflektorski teleskop
- Vrlo veliki teleskop