Sličnosti između Dalmacija i Zadar
Dalmacija i Zadar imaju 21 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Antika, Austro-Ugarska, Biograd na Moru, Dubrovnik, Hrvati, Hrvatska, Hvar, Iliri, Jadransko more, Knin, Maraschino, Pag, Poluotok, Ravni kotari, Socijalistička Republika Hrvatska, Split, Stari Grad, Velebit, Vransko jezero (Dalmacija), 19. stoljeće, 2011..
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Antika i Dalmacija · Antika i Zadar ·
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Dalmacija · Austro-Ugarska i Zadar ·
Biograd na Moru
Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.
Biograd na Moru i Dalmacija · Biograd na Moru i Zadar ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Dalmacija i Dubrovnik · Dubrovnik i Zadar ·
Hrvati
Bez opisa.
Dalmacija i Hrvati · Hrvati i Zadar ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Dalmacija i Hrvatska · Hrvatska i Zadar ·
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Dalmacija i Hvar · Hvar i Zadar ·
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Dalmacija i Iliri · Iliri i Zadar ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Dalmacija i Jadransko more · Jadransko more i Zadar ·
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Dalmacija i Knin · Knin i Zadar ·
Maraschino
Maraskin maraschino Luxardov maraschino Maraschino, Maraskino (talijanski maraschino) ime je za liker koji se proizvodi iz višnje maraske (Prumus hemaetceraus) koja je rasprostranjena uz hrvatsku obalu.
Dalmacija i Maraschino · Maraschino i Zadar ·
Pag
Otok Pag površinom je peti najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 302,47 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).
Dalmacija i Pag · Pag i Zadar ·
Poluotok
hrvatskom Jadranu Poluotok je zemljopisni pojam, koji označava kontinentalnu površinu, koja je s tri strane okružena vodom.
Dalmacija i Poluotok · Poluotok i Zadar ·
Ravni kotari
Ostrovice Benkovac, administrativno središte Ravnih kotara Zračna luka u Zemuniku Donjem Greda i zabat s natpisom kneza Branimira iz 879. godine u Šopotu kod Benkovca Ravni kotari su zemljopisno područje u Hrvatskoj smješteno u sjevernoj Dalmaciji.
Dalmacija i Ravni kotari · Ravni kotari i Zadar ·
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Dalmacija i Socijalistička Republika Hrvatska · Socijalistička Republika Hrvatska i Zadar ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Dalmacija i Split · Split i Zadar ·
Stari Grad
Stari Grad (tal. Cittàvecchia) grad je na otoku Hvaru u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Dalmacija i Stari Grad · Stari Grad i Zadar ·
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Dalmacija i Velebit · Velebit i Zadar ·
Vransko jezero (Dalmacija)
Ornitološki park Vransko jezero ili Vrana u sjevernoj Dalmaciji, jezero i kriptodepresija sjeveroistočno od Pakoštana.
Dalmacija i Vransko jezero (Dalmacija) · Vransko jezero (Dalmacija) i Zadar ·
19. stoljeće
Bez opisa.
19. stoljeće i Dalmacija · 19. stoljeće i Zadar ·
2011.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Dalmacija i Zadar imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Dalmacija i Zadar
Usporedba između Dalmacija i Zadar
Dalmacija ima 152 odnose, a Zadar ima 375. Kao što im je zajedničko 21, Jaccard indeks 3.98% = 21 / (152 + 375).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Dalmacija i Zadar. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: