Sadržaj
99 odnosi: Albanija, Aleksandrija, Alemani, Alpe, Anarhija, Antički Rim, Ardijejci, Aurelijan, Aurelijanove zidine, Avari, Čitluk (Sinj), Bizant, Boka kotorska, Budva, Cavtat, Cipus, Cres, Dacija, Dalmacija, Delmati, Dezitijati, Dioklecijan, Dioklecijanova palača, Dokleati, Drina, Dubrovnik, Dukljansko Kraljevstvo, Duvno, Egipat, Gotski rat (535. – 554.), Humska zemlja, Hunsko Carstvo, Hvar, Ibar, Ilirik, Istra, Italija, Italija (rimska provincija), Jadera, Japodi, Julije Nepot, Justinijan I. Veliki, Karavana, Klaudije Gotski, Kolubara, Konstantin I. Veliki, Kotor, Krk, Kvarnerski zaljev, Langobardi, ... Proširite indeks (49 više) »
- Hrvatska u doba Rimljana
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Albanija
Aleksandrija
Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Aleksandrija
Alemani
Područje naseljeno Alemanima i mjesta rimsko - alemanskih sukoba, od 3. do 6. stoljeća Alemani su bila germanska plemena udružena u savez plemena.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Alemani
Alpe
Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Alpe
Anarhija
Simbol anarhije Anarhija (grč. αναρχία (anarchia), što znači bez vlasti (prefiks an- znači bez, korijen arch- se prevodi kao vlada ili vlast)) je oblik društva u kojem bi se nastojalo poništiti svaki oblik nametnutog autoriteta; anarhisti vjeruju u čovjekovu prirodnu sposobnost autokontrole u društvu.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Anarhija
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Antički Rim
Ardijejci
Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Ardijejci (Ardiaei, Vardaei), ilirsko pleme s južne obale Jadrana koje prvo među Ilirima osnivaju državu pod vodstvom kralja Agrona, na području od lijeve obale Neretve pa do Vojuše u Albaniji.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Ardijejci
Aurelijan
antoninijan Aurelijana. Aurelijan (lat. Lucius Domitius Aurelianus), rimski car (Mezija, 9. IX. 214 – Cenofurij, Tracija, 275).
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Aurelijan
Aurelijanove zidine
Aurelijeve zidine (crveno) na karti Rima Dio Aurelijevih zidina između ''porta san Sebastiano'' i ''porta Ardeatina'' Aurelijeve zidine (talijanski: Mura aureliane) je naziv za rimske gradske zidine izgrađene između 271. i 275., za vrijeme vladavine rimskih careva Aurelijana i Proba.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Aurelijanove zidine
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Avari
Čitluk (Sinj)
Čitluk je naselje na sjevernom dijelu općine Sinj, između rijeke Cetine te okolnih sinjskih naselja Hrvaca, Karakašice, Jasenskog i Glavica.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Čitluk (Sinj)
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Bizant
Boka kotorska
Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Boka kotorska
Budva
Budva (crnogor. ćiril. Будва, tal. Budua) je grad i općina na Crnogorskom primorju, Crna Gora.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Budva
Cavtat
Cavtat je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno sjedište Općine Konavle.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Cavtat
Cipus
Cipus - je specifičan oblik kamenog nadgrobnog spomenika u obliku prizme ili cilindra s natpisom ili ukrasom.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Cipus
Cres
Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Cres
Dacija
Zemljovid Dacije s rasporedom naseljenih plemena iz 82. pr. Kr. Dacija (lat. Dacia) je europska povijesna pokrajina, prvotno područje pod upravom Dačana, a od 107. do 271. godine jedna od provincija Rimskoga Carstva.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Dacija
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Dalmacija
Delmati
Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Dalmatski konjanik iz helenizma (umjetnička rekonstrukcija). Delmati ili Dalmati bili su narod koji je u antičko doba nastavao područje srednje Dalmacije, na području između rijeka Krke i Cetine.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Delmati
Dezitijati
Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Dezitijati, Desitijati, ili Desidijati (latinski: Daesitiates) Ilirsko su pleme koje je u antičko doba naseljavalo dijelove Središnje Bosne.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Dezitijati
Dioklecijan
Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Dioklecijan
Dioklecijanova palača
Dioklecijanova palača je antička palača cara Dioklecijana u Splitu.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Dioklecijanova palača
Dokleati
Rimska provincija Ilirik s istaknutim narodima. Dokleati (latinski: Docleates) su bili pripadnici ilirskog plemena koje je živjelo u susjedstvu Labeata, ali se ne zna točno razgraničenje, osim da je to bilo u području između grada Duklje (orig. Doclea) i Meduna (Meteon), neznatno udaljenih mjesta u današnjoj Crnoj Gori.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Dokleati
Drina
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Drina
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Dubrovnik
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Dukljansko Kraljevstvo
Duvno
Duvno je kraj u Hercegbosanskoj županiji u BiH, uokolo Duvanjskog polja.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Duvno
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Egipat
Gotski rat (535. – 554.)
Prikaz Gotskog rata Gotski rat (535. – 554.) nastao je kao rezultat odluke Justinijana I. da vrati provincije u Italiji koje su pripadale Rimskom Carstvu dok ih nisu preuzeli Odoakar i Teodorik Veliki.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Gotski rat (535. – 554.)
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Humska zemlja
Hunsko Carstvo
Zemljovid hunske države. Hunsko Carstvo je bila nomadska država koju su uspostavili Huni 370. godine nakon što su razbili pleme Alana.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Hunsko Carstvo
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Hvar
Ibar
Ibar je rijeka u južnom dijelu Srbije, istočnom dijelu Crne Gore i sjevernom djelu Kosova, ukupne dužine 276 km.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Ibar
Ilirik
Ilirik Ilirik (latinski Illyricum), antički je naziv za područja na Jugoistočne Europe nastanjena Ilirima.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Ilirik
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Istra
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Italija
Italija (rimska provincija)
Rimska Italija u doba cara Augusta Italija pod rimskom vlašću nikada nije bila provincija u užem smislu riječi, nego područje koje je, prvo pod Republikom, a potom pod Carstvom, imalo specifičan status.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Italija (rimska provincija)
Jadera
Jadera (Iadera, Jadra, Jadar, Idassa) je liburnijsko naselje iz kojeg se razvio današnji Zadar, Hrvatska.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Jadera
Japodi
ilirskih plemena i njihove susjede. Otočca otkriveni su ostatci naselja i nekropola ilirskih Japoda iz 1. tisućljeća pr. Kr. Život se ondje odvijao i u rimskom razdoblju. Visoku razinu umjetničkog obrta predstavljaju brončani ukrasni predmeti specifičnih oblika, poput ukrasa za glavu (oglavlja), privjesaka, okova za pojas, kopči, fibula i dr., dok posebno obilježje nakitu daju jantar i staklena pasta.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Japodi
Julije Nepot
Julije Nepot (lat. Iulius Nepotus), (?, oko 430. - Salona, 9. svibnja 480.), bio je zadnji priznati Rimski Car Zapadnog Rimskog Carstva 474. – 475./480.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Julije Nepot
Justinijan I. Veliki
Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Justinijan I. Veliki
Karavana
Karavana Karavana (perz.: kārvān.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Karavana
Klaudije Gotski
Klaudije II.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Klaudije Gotski
Kolubara
Rijeka Kolubara, Valjevo Rijeka Kolubara Kolubara je rijeka u zapadnoj Srbiji, desna pritoka Save.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Kolubara
Konstantin I. Veliki
Konstantin Veliki (lat. Flavius Valerius Aurelius Constantinus Augustus; Naissus, 28. veljače 272. ili 273. – Nikomedija, 22. svibnja 337.) rimski car 306. – 337.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Konstantin I. Veliki
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Kotor
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Krk
Kvarnerski zaljev
Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Kvarnerski zaljev
Langobardi
Henrik IV. i Fridrik I. Barbarossa. Langobardi (također Longobardi ili Lombardi) su germanski narod, podrijetlom iz Skandinavije.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Langobardi
Liburni
Pliniju Starijem Arheološkom muzeju u Zadru Daciju. Liburni (grčki: Λıβουρνοί, Liburnoí, latinski: Liburni) bili su narod koji je nastavao teritorij od Krke (Titius) u Dalmaciji do Raše (Arsia) u Istri te susjedne otoke.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Liburni
Lim (rijeka)
Lim je rijeka koja protiče kroz Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Lim (rijeka)
Lošinj
Lošinj je otok na Kvarneru.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Lošinj
Marcelin (magister militum)
Marcelinijeva Dalmacija '''Magister militum''' Marcelin Marcellinus, bio je rimski vojskovođa i patricij koji je vladao područjem Dalmacije u Zapadnom Rimskom Carstvu i držao vlast nad tamošnjom vojskom od 454.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Marcelin (magister militum)
Metković
Metković je grad u Dalmaciji, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Metković
Metropolija
Zemljovid crkvenih pokrajina, metropolija i biskupija u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj Metropolija (grč. mētrópolis.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Metropolija
Neretvanska kneževina
Neretvanska kneževina je bila starohrvatska država na području današnje južne Hrvatske (splitsko-dalmatinska županija i dubrovačko-neretvanska županija).
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Neretvanska kneževina
Odoakar
Kovanica s Odoakarovim likom, Ravenna (477.) Odoakar, na latinskom Flavius Odovacar, Odovacer ili Fl.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Odoakar
Ostrogotsko Kraljevstvo
Ostrogotsko Kraljevstvo, antičko ostrogotsko kraljevstvo koje je postojalo od 493. do 553. godine.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Ostrogotsko Kraljevstvo
Palmira
Palmira (grčki: Παλμύρα / Palmýra, latinski: Palmyra) je oaza s ruševinama antičkog grada, današnje naselje Tadmur (تدمر, arapski) 215 km sjeveroistočno od Damaska u Siriji i 120 km jugozapadno od Eufrata.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Palmira
Palmirsko Carstvo
Zenobijom 271. Palmirsko Carstvo je naziv za kratkotrajnu državu na Bliskom Istoku nastalu privremenim raspadom Rimskog Carstva za vrijeme krize 3. stoljeća.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Palmirsko Carstvo
Panonija
Položaj Panonije u Rimskom Carstvu Detaljna karta Panonije i Dalmacije Dvije Panonije u II. stoljeću Četiri Panonije u III. stoljeću Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički je naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Panonija
Postum
antoninijan Postum Marcus Cassianus Latinius Postumus od 260. do 269. je bio prvi car Imperium Galliarum, koje je 260. godine nastalo od pobunjeničkih zapadnih provincija Rimskog carstva.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Postum
Povijest Dalmacije
Povijest Dalmacije obuhvaća povijest Dalmacije, jednog od najstarijih hrvatskih regionalnih pojmova.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Povijest Dalmacije
Prevalitana
'''Rimska provincija Prevalis, 4. stoljeće''' Prevalis (lat. i Prevalitana), provincija Rimskog carstva, obuhvaćala je teritorij najvećeg dijela suvremene Crne Gore i dijela Albanije.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Prevalitana
Primorska Hrvatska (kneževina)
Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Primorska Hrvatska (kneževina)
Raša
* Raša (rijeka), rijeka u Istri.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Raša
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Rab
Ravenna
Ravenna je komuna i glavni grad istoimene pokrajine Ravenna u regiji Emilia-Romagna u Italiji.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Ravenna
Ravenski egzarhat
Smještaj Ravenskog egzarhata Ravenski egzarhat ili Talijanski egzarhat (lat. Exarchatus Ravennatis) bio je središte bizantske moći u Italiji, od kraja 6. stoljeća do 751. godine, kada su posljednjeg egzarha (bizantskog upravitelja) ubili carski neprijatelji u Italiji, Langobardi.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Ravenski egzarhat
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Rim
Rimska provincija
Hadriana (117-38) s prikazom tadašnjih '''provincija''' Provincija (latinski: provincia), u vrijeme antičkog Rima, bila je osnovna i najveća upravna jedinica izvan Italije.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Rimska provincija
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Rimsko Carstvo
Salona
Predio Starine u Solinu Rimske iskopine u Solinu Salona (grč. Σάλωνα), antička metropola rimske provincije Dalmacije smještena na središnjem dijelu istočnojadranske obale.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Salona
Sana
Sana je rijeka u Bosanskoj Krajini (zapadna BiH) i najveća desna pritoka Une.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Sana
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Sava
Savska Panonija
Savska Panonija (lat. Pannonia Savia, Pannonia Ripariensis ili Pannonia Interamnensis), provincija kasnog Rimskog Carstva.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Savska Panonija
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Sinj
Skadar
Skadarskih "5 heroja" Panorama Skadra Skadar (albanski Shkodër ili Shkodra) je grad na sjeverozapadu Albanije, na obali Skadarskog jezera.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Skadar
Skradin
Skradin je grad u Hrvatskoj.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Skradin
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Slaveni
Snježnik
Snježnik je krška planina u zaleđu Rijeke, u zapadnom dijelu Gorskoga kotara.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Snježnik
Sol Invictus
Sol Invictus ("Nepobjedivo Sunce") je bio bog sunca državne religije Rimskog Carstva čiji je kult uspostavio car Aurelijan 274. godine i koji je zbog svoje važnosti nastavio zasjenjivati ostale istočne kultove.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Sol Invictus
Solin
Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Solin
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Split
Splitsko-makarska nadbiskupija
Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Splitsko-makarska nadbiskupija
Stari Grad
Stari Grad (tal. Cittàvecchia) grad je na otoku Hvaru u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Stari Grad
Tema Dalmacija
Tema Dalmacija (grčki: θέμα Δαλματίας/Δελματίας, thema Dalmatias/Delmatias) bila je bizantska tema (vojno-civilna provincija) na istočnoj obali Jadranskog mora u jugoistočnoj Europi, sa sjedištem u Diadori/Jaderi (Zadru).
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Tema Dalmacija
Teodorik Veliki
Teodorik Veliki Ostrogotsko kraljevstvo Teodorik Veliki, poznat i pod latinskim nazivom Flavius Theodoricus (454. – 30. kolovoza 526.) je bio kralj Ostrogota (488. – 526.), regent Vizigota (511. - 526.) i vladar Italije.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Teodorik Veliki
Teodozije I. Veliki
Teodozije I. Veliki (lat. Flavius Theodosius, Flavije Teodozije), (Cauca, Španjolska, 11. siječnja 347. – Milano, 17. siječnja 395.), rimski car od 379. do 395. godine.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Teodozije I. Veliki
Travunija
Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Travunija
Trijumf
Tijumf Rimski trijumf bila je javna ceremonija i vjerski obred u Drevnom Rimu, koji se vodio u počast vojskovođe (dux) za njegove uspjehe u ratu ili pohod na Rim, odnosno za prikaz svih blagodati pobjede.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Trijumf
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Trogir
Una
Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Una
Valentinijan III.
Solid Valentinijana III. i njegove žene Licinije Eudokije Valentinijan III.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Valentinijan III.
Vid (Metković)
Vid je naselje u Hrvatskoj, tri kilometra udaljeno od Metkovića, te je njegovo najveće prigradsko naselje.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Vid (Metković)
Vis
Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Vis
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Zadar
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Pogledaj Dalmacija (rimska provincija) i Zapadno Rimsko Carstvo
Vidi također
Hrvatska u doba Rimljana
- Bitka kod Murse
- Bitka na Savi
- Dalmacija (rimska provincija)
- Donja Panonija
- Druga Panonija
- Gornja Panonija
- Panonija
- Panonija Valerija
- Panonska dijeceza
- Prefektura Ilirik
- Prva Panonija
- Savska Panonija
Također poznat kao Dalmatia.