Brže od pregledniku!
37 odnosi: Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, Antun Augustinčić, Antun Gustav Matoš, Đuro Seder, Dimitrije Bašičević Mangelos, Grupa Gorgona, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Josip Horvat Međimurec, Josip Vaništa, Julije Knifer, Kiparstvo, Miljenko Horvat, Muzej, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, Nagrada Vladimir Nazor, Pariz, Petrinja, Prizemljeni Sunčev sustav, Rijeka, Venecijanski bijenale, Zagreb, 10. lipnja, 15. studenoga, 1921., 1943., 1947., 1949., 1953., 1959., 1960-ih, 1960., 1970., 1976., 1979., 1997., 2020..
Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu
Akademija likovnih umjetnosti (kraticom: ALU) je dijelom Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Ivan Kožarić i Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu · Vidi više »
Antun Augustinčić
Antun Augustinčić (Klanjec, 4. svibnja 1900. – Zagreb, 10. svibnja 1979.), bio je hrvatski kipar, likovni pedagog, i akademik.
Novi!!: Ivan Kožarić i Antun Augustinčić · Vidi više »
Antun Gustav Matoš
Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac.
Novi!!: Ivan Kožarić i Antun Gustav Matoš · Vidi više »
Đuro Seder
Đuro Seder (Zagreb, 29. studenoga 1927. – Zagreb, 2. svibnja 2022.), hrvatski slikar, pjesnik i akademik.
Novi!!: Ivan Kožarić i Đuro Seder · Vidi više »
Dimitrije Bašičević Mangelos
Dimitrije (Mića) Bašičević Mangelos (Šid, 14. travnja 1921. – Zagreb, 18. prosinca 1987.), hrvatski umjetnik, povjesničar umjetnosti, kritičar i kustos.
Novi!!: Ivan Kožarić i Dimitrije Bašičević Mangelos · Vidi više »
Grupa Gorgona
Gorgona je umjetnička grupa koja je postojala u Zagrebu između 1959. i 1965. godine.
Novi!!: Ivan Kožarić i Grupa Gorgona · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivan Kožarić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Ivan Kožarić i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Josip Horvat Međimurec
'''Josip Horvat "Međimurec" ispred slike "Kralj Tomislav na prijestolju"''' - novinska fotografija iz veljače 1941. '''Josip Horvat "Međimurec"''': ''Smrt Nikole Zrinskog u Kuršanečkom lugu kod Čakovca'', ulje na platnu iz 1927/8. Josip Horvat (Čakovec, 18. veljače 1904. – Zagreb 2. lipnja 1945.), hrvatski slikar.
Novi!!: Ivan Kožarić i Josip Horvat Međimurec · Vidi više »
Josip Vaništa
Josip Vaništa (Karlovac, 17. svibnja 1924. – Zagreb, 24. ožujka 2018.), bio je hrvatski slikar, grafičar, pisac, akademik i umirovljeni sveučilišni profesor.
Novi!!: Ivan Kožarić i Josip Vaništa · Vidi više »
Julije Knifer
Julije Knifer (Osijek, 23. travnja 1924. – Pariz, 7. prosinca 2004.), bio je hrvatski slikar.
Novi!!: Ivan Kožarić i Julije Knifer · Vidi više »
Kiparstvo
Venera iz Willendorfa Abu Simbel Kouros Nika sa Samotrake Kiparstvo, također skulptura (lat. sculpere.
Novi!!: Ivan Kožarić i Kiparstvo · Vidi više »
Miljenko Horvat
Miljenko Horvat (Varaždin, 1935. – Zagreb, 2012.), hrvatski avangardni i multimedijski umjetnik, arhitekt, pjesnik, fotograf i slikar.
Novi!!: Ivan Kožarić i Miljenko Horvat · Vidi više »
Muzej
Muzej Louvre u Parizu je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja. Muzej (od starogrčkog. μουσείο, musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl.
Novi!!: Ivan Kožarić i Muzej · Vidi više »
Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu
Muzej suvremene umjetnosti je muzej u Zagrebu.
Novi!!: Ivan Kožarić i Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu · Vidi više »
Nagrada Vladimir Nazor
Nagrada Vladimir Nazor Nagrada Vladimir Nazor hrvatska je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti te arhitekturi i urbanizmu.
Novi!!: Ivan Kožarić i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Ivan Kožarić i Pariz · Vidi više »
Petrinja
Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.
Novi!!: Ivan Kožarić i Petrinja · Vidi više »
Prizemljeni Sunčev sustav
Prizemljeni Sunčev sustav, ambijentalna umjetnička instalacija koju tvore Prizemljeno sunce Ivana Kožarića i Devet pogleda Davora Preisa.
Novi!!: Ivan Kožarić i Prizemljeni Sunčev sustav · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Ivan Kožarić i Rijeka · Vidi više »
Venecijanski bijenale
Skulptura Frabrizia Plessia: Mare Verticale na ulazu u GiardineVenecijanski bijenale (talijanski: Biennale di Venezia), ili punim nazivom Međunarodna izložba suvremene likovne umjetnosti, je izložba koja se od 1895.
Novi!!: Ivan Kožarić i Venecijanski bijenale · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ivan Kožarić i Zagreb · Vidi više »
10. lipnja
10.
Novi!!: Ivan Kožarić i 10. lipnja · Vidi više »
15. studenoga
15.
Novi!!: Ivan Kožarić i 15. studenoga · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kožarić i 1921. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kožarić i 1943. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kožarić i 1947. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kožarić i 1949. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kožarić i 1953. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kožarić i 1959. · Vidi više »
1960-ih
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kožarić i 1960-ih · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kožarić i 1960. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kožarić i 1970. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kožarić i 1976. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kožarić i 1979. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ivan Kožarić i 1997. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ivan Kožarić i 2020. · Vidi više »
