Brže od pregledniku!
37 odnosi: Abdikacija, Berlin, Danska, Drugi svjetski rat, Friedrich Ebert, Gustav Bauer, Hugo Haase, Kabinet, Kassel, Kopenhagen, Listopad, Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka, Njemačka, Njemački kancelar, Princ Maximilian Badenski, Privremena vlada, Prvi svjetski rat, Reichstag, Socijaldemokratska stranka Njemačke, Ustavna monarhija, Versajski ugovor, Vilim II., njemački car, Weimar, Weimarska Republika, 13. veljače, 1865., 1903., 1918., 1919., 1920., 1925., 1933., 1939., 20. lipnja, 26. srpnja, 29. studenoga, 9. studenoga.
Abdikacija
Abdikacija (lat. ab... + dicere – reći, kazati) označava odricanje (od prijestolja), odstup, zahvalu, ostavku.
Novi!!: Philipp Scheidemann i Abdikacija · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Philipp Scheidemann i Berlin · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Philipp Scheidemann i Danska · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Philipp Scheidemann i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Friedrich Ebert
Friedrich Ebert Friedrich Ebert (Heidelberg, 4. veljače 1871. – Berlin, 28. veljače 1925.) je bio njemački političar i član Socijaldemokratske stranke Njemačke.
Novi!!: Philipp Scheidemann i Friedrich Ebert · Vidi više »
Gustav Bauer
Gustav Adolf Bauer (Darkehmen, 6. siječnja 1870. – Berlin, 16. rujna 1944.), je bio njemački političar i kancelar od 14. kolovoza 1919. do 26. ožujka 1920. Bio je član SPD-a. Rođen u Darkehmenu, blizu današnjeg Kalinjingrada, u tadašnjoj Istočnoj Prusiji, Bauer je po prvi put ušao u povijest kao vođa trgovačke unije, a od 1908. do 1918. bio je predsjednik Generalne komisije za trgovačke unije cijele Njemačke.
Novi!!: Philipp Scheidemann i Gustav Bauer · Vidi više »
Hugo Haase
Hugo Haase (Allenstein, 29. rujna 1863. – Berlin, 7. studenog 1919.), njemački političar, pravnik i pacifist.
Novi!!: Philipp Scheidemann i Hugo Haase · Vidi više »
Kabinet
Kabinet može biti.
Novi!!: Philipp Scheidemann i Kabinet · Vidi više »
Kassel
Kassel je sa 193.803 stanovnika treći po veličini grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Hessenu, iza Frankfurta na Majni i Wiesbadena.
Novi!!: Philipp Scheidemann i Kassel · Vidi više »
Kopenhagen
Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.
Novi!!: Philipp Scheidemann i Kopenhagen · Vidi više »
Listopad
Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Philipp Scheidemann i Listopad · Vidi više »
Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka
Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (njem. Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), na hrvatskom jeziku češće se rabi naziv Nacionalsocijalistička stranka, bila je politička stranka u Njemačkoj između 1919.
Novi!!: Philipp Scheidemann i Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Philipp Scheidemann i Njemačka · Vidi više »
Njemački kancelar
Kancelar je ime koje u Njemačkoj nosi premijer, tj.
Novi!!: Philipp Scheidemann i Njemački kancelar · Vidi više »
Princ Maximilian Badenski
Princ Maximilian od Badena (Baden, 10. srpnja 1867. – Salem, 6. studenog 1929.) bio je rođak i zamjenik Friedricha II, velikog vojvode od Badena (bio je najstariji sin njegova unuka Princa Ludwig Wilhema od Badena), te je zamijenio Fredericka na čelu te grofovske kuće.
Novi!!: Philipp Scheidemann i Princ Maximilian Badenski · Vidi više »
Privremena vlada
Privremena ili prijelazna vlada je vlada koja se oblikuje u izvanrednim okolnostima kada je stvoren politički vakuum zbog kolapsa prethodne administracije ili režima.
Novi!!: Philipp Scheidemann i Privremena vlada · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Philipp Scheidemann i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Reichstag
Zgrada Reichstaga Reichstag je zgrada u Berlinu, u kojoj je sjedište jednog od dvaju domova njemačkog parlamenta - Bundestaga.
Novi!!: Philipp Scheidemann i Reichstag · Vidi više »
Socijaldemokratska stranka Njemačke
Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) (njem. Sozialdemokratische Partei Deutschlands; SPD) je druga najstarija politička stranka u Njemačkoj.
Novi!!: Philipp Scheidemann i Socijaldemokratska stranka Njemačke · Vidi više »
Ustavna monarhija
Ustavna monarhija je naziv za oblik vladavine čiji je temelj ustavni sustav koji priznaje nasljednog monarha kao državnog poglavara.
Novi!!: Philipp Scheidemann i Ustavna monarhija · Vidi više »
Versajski ugovor
Nakon prvog svjetskog rata, mirovni sporazumi zaključeni su sa svakom pobijeđenom državom posebno.
Novi!!: Philipp Scheidemann i Versajski ugovor · Vidi više »
Vilim II., njemački car
Vilim II. (njem. Wilhelm II.) (Berlin, 27. siječnja 1859. – Doorn, Nizozemska, 4. lipnja 1941.), njemački vladar iz dinastije Hohenzollern koji je u povijest ušao kao posljednji njemački car i pruski kralj.
Novi!!: Philipp Scheidemann i Vilim II., njemački car · Vidi više »
Weimar
Weimar je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Tiringiji.
Novi!!: Philipp Scheidemann i Weimar · Vidi više »
Weimarska Republika
Weimarska Republika (njem. Weimarer Republik) je od povjesničara kasnije dan naziv za njemačku državu nastalu nakon Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Philipp Scheidemann i Weimarska Republika · Vidi više »
13. veljače
13.
Novi!!: Philipp Scheidemann i 13. veljače · Vidi više »
1865.
Bez opisa.
Novi!!: Philipp Scheidemann i 1865. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Philipp Scheidemann i 1903. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Philipp Scheidemann i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Philipp Scheidemann i 1919. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Philipp Scheidemann i 1920. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Philipp Scheidemann i 1925. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Philipp Scheidemann i 1933. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Philipp Scheidemann i 1939. · Vidi više »
20. lipnja
20.
Novi!!: Philipp Scheidemann i 20. lipnja · Vidi više »
26. srpnja
26.
Novi!!: Philipp Scheidemann i 26. srpnja · Vidi više »
29. studenoga
29.
Novi!!: Philipp Scheidemann i 29. studenoga · Vidi više »
9. studenoga
9.
Novi!!: Philipp Scheidemann i 9. studenoga · Vidi više »
