Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Dan državnosti (Hrvatska) i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Dan državnosti (Hrvatska) i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ

Dan državnosti (Hrvatska) vs. Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ

Dan državnosti u Republici Hrvatskoj praznik je koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabrana višestranačkoga Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća. Zasjedanje Sabora RH u zgradi Industrije nafte 8. listopada 1991. Spomen ploča ispred zgrade INA-e u Šubićevoj ulici u Zagrebu Hrvatski je sabor dana 8. listopada 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.

Sličnosti između Dan državnosti (Hrvatska) i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ

Dan državnosti (Hrvatska) i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ imaju 9 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Dan neovisnosti (Hrvatska), Franjo Tuđman, Hrvatska, Hrvatski sabor, Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, Zagreb, 1991., 25. lipnja, 8. listopada.

Dan neovisnosti (Hrvatska)

Dan neovisnosti spomendan je u Republici Hrvatskoj.

Dan državnosti (Hrvatska) i Dan neovisnosti (Hrvatska) · Dan neovisnosti (Hrvatska) i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr.

Dan državnosti (Hrvatska) i Franjo Tuđman · Franjo Tuđman i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Dan državnosti (Hrvatska) i Hrvatska · Hrvatska i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Dan državnosti (Hrvatska) i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ · Vidi više »

Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske

Zgrada državnog sabora u kojoj je donesena povijesna odluka o hrvatskoj nezavisnosti 25. lipnja 1991. Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske je najvažnija odluka o nezavisnosti Republike Hrvatske donesena 25.

Dan državnosti (Hrvatska) i Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske · Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Dan državnosti (Hrvatska) i Zagreb · Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Zagreb · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

1991. i Dan državnosti (Hrvatska) · 1991. i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ · Vidi više »

25. lipnja

25.

25. lipnja i Dan državnosti (Hrvatska) · 25. lipnja i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ · Vidi više »

8. listopada

8.

8. listopada i Dan državnosti (Hrvatska) · 8. listopada i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Dan državnosti (Hrvatska) i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ

Dan državnosti (Hrvatska) ima 70 odnose, a Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ ima 18. Kao što im je zajedničko 9, Jaccard indeks 10.23% = 9 / (70 + 18).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Dan državnosti (Hrvatska) i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »