Brže od pregledniku!Sličnosti između Daytonski sporazum i Hrvati Bosne i Hercegovine
Daytonski sporazum i Hrvati Bosne i Hercegovine imaju 28 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Županija Posavska, Županija Središnja Bosna, Županija Zapadnohercegovačka, Banja Luka, Bihać, Bosna i Hercegovina, Bugojno, Federacija Bosne i Hercegovine, Hercegbosanska županija, Hercegovačko-neretvanska županija, Hrvatska, Jajce, Konjic, Kupres, Mostar, Odžak, Olovo (BiH), Orašje, Oružane snage Republike Hrvatske, Pariz, Republika Srpska, Sarajevo, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Stolac (BiH), Travnik, Usora, Vareš, Visoko (BiH).
Županija Posavska
Županijska zastava, korištena od 10. travnja 1996. do 12. travnja 2000. godine Županija Posavska (boš. Posavski kanton) je druga od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Daytonski sporazum i Županija Posavska · Hrvati Bosne i Hercegovine i Županija Posavska ·
Županija Središnja Bosna
Županija Središnja Bosna (boš. Srednjobosanski kanton) šesta je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Daytonski sporazum i Županija Središnja Bosna · Hrvati Bosne i Hercegovine i Županija Središnja Bosna ·
Županija Zapadnohercegovačka
Županija Zapadnohercegovačka (boš.: Zapadnohercegovački kanton) osma je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Daytonski sporazum i Županija Zapadnohercegovačka · Hrvati Bosne i Hercegovine i Županija Zapadnohercegovačka ·
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Banja Luka i Daytonski sporazum · Banja Luka i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Bihać i Daytonski sporazum · Bihać i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Daytonski sporazum · Bosna i Hercegovina i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Bugojno
Bugojno je općina u Županiji Središnja Bosna u Bosni i Hercegovini.
Bugojno i Daytonski sporazum · Bugojno i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.
Daytonski sporazum i Federacija Bosne i Hercegovine · Federacija Bosne i Hercegovine i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Hercegbosanska županija
Hercegbosanska županija deseta je i prostorno najveća od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Daytonski sporazum i Hercegbosanska županija · Hercegbosanska županija i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Hercegovačko-neretvanska županija
Hercegovačko-neretvanska županija (boš. Hercegovačko-neretvanski kanton) sedma je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Daytonski sporazum i Hercegovačko-neretvanska županija · Hercegovačko-neretvanska županija i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Daytonski sporazum i Hrvatska · Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatska ·
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Daytonski sporazum i Jajce · Hrvati Bosne i Hercegovine i Jajce ·
Konjic
Konjic je grad na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice.
Daytonski sporazum i Konjic · Hrvati Bosne i Hercegovine i Konjic ·
Kupres
Kupres (starije hrvatsko ime Kupris) je općina koja se nalazi Hercegbosanskoj županiji u BiH.
Daytonski sporazum i Kupres · Hrvati Bosne i Hercegovine i Kupres ·
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Daytonski sporazum i Mostar · Hrvati Bosne i Hercegovine i Mostar ·
Odžak
Odžak je općina na krajnjem sjeveru Bosne i Hercegovine.
Daytonski sporazum i Odžak · Hrvati Bosne i Hercegovine i Odžak ·
Olovo (BiH)
Olovo je općina u Bosni i Hercegovini.
Daytonski sporazum i Olovo (BiH) · Hrvati Bosne i Hercegovine i Olovo (BiH) ·
Orašje
Orašje je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi.
Daytonski sporazum i Orašje · Hrvati Bosne i Hercegovine i Orašje ·
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Daytonski sporazum i Oružane snage Republike Hrvatske · Hrvati Bosne i Hercegovine i Oružane snage Republike Hrvatske ·
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Daytonski sporazum i Pariz · Hrvati Bosne i Hercegovine i Pariz ·
Republika Srpska
Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.
Daytonski sporazum i Republika Srpska · Hrvati Bosne i Hercegovine i Republika Srpska ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Daytonski sporazum i Sarajevo · Hrvati Bosne i Hercegovine i Sarajevo ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Daytonski sporazum i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Hrvati Bosne i Hercegovine i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Stolac (BiH)
Stolac je grad u Hercegovini, Bosna i Hercegovina.
Daytonski sporazum i Stolac (BiH) · Hrvati Bosne i Hercegovine i Stolac (BiH) ·
Travnik
Travnik je općina u Bosni i Hercegovini.
Daytonski sporazum i Travnik · Hrvati Bosne i Hercegovine i Travnik ·
Usora
Usora je općina u Bosni i Hercegovini, a nalazi se između Doboja i Tešnja.
Daytonski sporazum i Usora · Hrvati Bosne i Hercegovine i Usora ·
Vareš
Vareš je općina u Bosni i Hercegovini.
Daytonski sporazum i Vareš · Hrvati Bosne i Hercegovine i Vareš ·
Visoko (BiH)
Visoko je grad, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine u Zeničko-dobojskoj županiji.
Daytonski sporazum i Visoko (BiH) · Hrvati Bosne i Hercegovine i Visoko (BiH) ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Daytonski sporazum i Hrvati Bosne i Hercegovine imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Daytonski sporazum i Hrvati Bosne i Hercegovine
Usporedba između Daytonski sporazum i Hrvati Bosne i Hercegovine
Daytonski sporazum ima 65 odnose, a Hrvati Bosne i Hercegovine ima 480. Kao što im je zajedničko 28, Jaccard indeks 5.14% = 28 / (65 + 480).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Daytonski sporazum i Hrvati Bosne i Hercegovine. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
