Brže od pregledniku!Sličnosti između Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Socijalistička Republika Hrvatska
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Socijalistička Republika Hrvatska imaju 24 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Beograd, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatski književni jezik, Hrvatski sabor, Hrvatsko proljeće, Josip Broz Tito, Jugoslavenska narodna armija, Kolo (časopis), Matica hrvatska, Miko Tripalo, Nacionalizam, Savez komunista Hrvatske, Savez komunista Jugoslavije, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Srbi, Srbija, Srpskohrvatski jezik, Vjesnik, Vladimir Bakarić, 1972., 7. travnja.
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Beograd i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika · Beograd i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Hrvati
Bez opisa.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Hrvati · Hrvati i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Hrvatska · Hrvatska i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Hrvatski književni jezik
Hrvatski književni jezik funkcionalni je stil hrvatskoga standardnog jezika.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Hrvatski književni jezik · Hrvatski književni jezik i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Hrvatsko proljeće · Hrvatsko proljeće i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Josip Broz Tito · Josip Broz Tito i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Jugoslavenska narodna armija · Jugoslavenska narodna armija i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Kolo (časopis)
Kolo je književno umjetnički časopis u izdanju Matice hrvatske.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Kolo (časopis) · Kolo (časopis) i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Matica hrvatska · Matica hrvatska i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Miko Tripalo
Ante Miko Tripalo (Sinj, 16. studenog 1926. – Zagreb, 11. prosinca 1995.), hrvatski političar i autor.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Miko Tripalo · Miko Tripalo i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Nacionalizam
Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Nacionalizam · Nacionalizam i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Savez komunista Hrvatske
Savez komunista Hrvatske (SKH) bio je dio Saveza komunista Jugoslavije, vladajuće politička organizacija u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Savez komunista Hrvatske · Savez komunista Hrvatske i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Savez komunista Jugoslavije · Savez komunista Jugoslavije i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Socijalistička Republika Hrvatska · Socijalistička Republika Hrvatska i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Srbi · Socijalistička Republika Hrvatska i Srbi ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Srbija · Socijalistička Republika Hrvatska i Srbija ·
Srpskohrvatski jezik
Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Srpskohrvatski jezik · Socijalistička Republika Hrvatska i Srpskohrvatski jezik ·
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Vjesnik · Socijalistička Republika Hrvatska i Vjesnik ·
Vladimir Bakarić
Fotografija Vladimira Bakarića iz 1950-ih. Grob Vladimira Bakarića na zagrebačkom Mirogoju. Vladimir Bakarić (Velika Gorica, 8. ožujka 1912. - Zagreb, 16. siječnja 1983.), bio je hrvatski komunist i političar u socijalističkoj Jugoslaviji, doktor prava i narodni heroj.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Vladimir Bakarić · Socijalistička Republika Hrvatska i Vladimir Bakarić ·
1972.
Bez opisa.
1972. i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika · 1972. i Socijalistička Republika Hrvatska ·
7. travnja
7.
7. travnja i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika · 7. travnja i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Socijalistička Republika Hrvatska imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Socijalistička Republika Hrvatska
Usporedba između Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Socijalistička Republika Hrvatska
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika ima 112 odnose, a Socijalistička Republika Hrvatska ima 217. Kao što im je zajedničko 24, Jaccard indeks 7.29% = 24 / (112 + 217).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Socijalistička Republika Hrvatska. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
