Sadržaj
68 odnosi: Aberacija svjetlosti, Arapski jezik, Astronomija, Astronomski objekt, Atmosferska refrakcija, Avion, Brzina svjetlosti, Cirkumpolarna zviježđa, Dan, Deklinacija (astronomija), Ekliptika, Ekvator, Fizika, Foucaultovo njihalo, Galaktika, Globus (svijet), Gravitacija, Greenwich, Izogona, Jabuka (otok), Kružnica, Kulminacija, Kursk, Kut, Latinski jezik, London, Meridijan, Mjesni ekvatorski koordinatni sustav, Nadir, Nadmorska visina, Nebeska sfera, Nebeski ekvator, Nebeski ekvatorski koordinatni sustav, Nebeski koordinatni sustavi, Nebeski meridijan, Nebeski polovi, Nebo, Noć, Obzor, Opseg, Orijentacija, Paralaksa, Paralela (zemljopis), Polovi južne polutke, Polovi sjeverne polutke, Pravac, Proljetna točka, Prostor, Ravnina, Rektascenzija, ... Proširite indeks (18 više) »
- Kut
- Nebeski koordinatni sustavi
Aberacija svjetlosti
brzini svjetlosti. Kut pod kojim se vidi zvijezda ''φ'' se razlikuje od stvarnog kuta ''θ''. Aberacija svjetlosti je u astronomiji prividna promjena položaja nebeskog tijela koje se javlja kao posljedica rotacije Zemlje oko Sunca i oko svoje osi, kombiniranog s brzinom širenja svjetlosti u medijima različitoga indeksa loma.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Aberacija svjetlosti
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Arapski jezik
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Astronomija
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Astronomski objekt
Atmosferska refrakcija
Zemaljskom refrakcijom vidljivi se obzor proširuje za 5 do 6%. Zalazak Sunca se vidi iako je Sunce već zašlo. Skica pokazuje pomak slike Sunca kod izlaska i zalaska Sunca. refleksije od više izvora i stvara složenu sliku koja se brzo izmjenjuje, rasteže i savija. Zemljinoj atmosferi.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Atmosferska refrakcija
Avion
Putnički mlazni avion Airbus A-320 Avion je zrakoplov teži od zraka, pokretan motorom, koji uzgon u letu dobiva dinamičkom reakcijom zraka oko svojih učvršćenih (nepomičnih) krila.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Avion
Brzina svjetlosti
Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Brzina svjetlosti
Cirkumpolarna zviježđa
Kasiopeje tokom 24 sata, te Sjevernjača između njih koja se prividno skoro ne pomiče.) Sjevernjača i cirkumpolarna zviježđa na fotografiji koja se snimala nekoliko sati (ekspozicija). Što su zvijezde bliže Sjevernjači, to prividno u toku noći pređu manji put (manji krugovi na slici).
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Cirkumpolarna zviježđa
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Dan
Deklinacija (astronomija)
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Deklinacija (lat. declinatio, prema grč. ϰλίσıς: nagib, svijanje, otklon) je jedna od koordinata (uz rektascenziju) kojima se određuje položaj nebeskog tijela na nebeskoj sferi u ekvatorijalnom koordinatnom sustavu.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Deklinacija (astronomija)
Ekliptika
Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Ekliptika
Ekvator
Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Ekvator
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Fizika
Foucaultovo njihalo
Foucaultovo njihalo. Panteona u Parizu. Putanja kugle na podlozi koja se okreće prikazuje Coriolisov učinak. Foucaultovo njihalo je jedan od najpoznatijih fizikalnih pokusa koji zorno dokazuje da se Zemlja vrti oko svoje osi, a prvi je izgradio fizičar Léon Foucault 1851.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Foucaultovo njihalo
Galaktika
Nevadi. zviježđu Berenikina kosa, ima promjer od oko 17 000 parseka i približno je od nas udaljena 20 milijuna parseka. (Fotografija: Svemirski teleskop Hubble, NASA/ESA.) Spiralna galaktika NGC 5194. Andromeda. zviježđu Vaga. Galaktika ili galaksija je velika nakupina zvijezda, ostataka zvijezda, međuzvjezdane tvari i tamne tvari koju na okupu održava gravitacija.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Galaktika
Globus (svijet)
Globus Globus je trodimenzionalni kartografski prikaz Zemlje, nekog svemirskog tijela ili prividne nebeske sfere na umanjenom modelu u obliku sfere (kugle).
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Globus (svijet)
Gravitacija
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela).
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Gravitacija
Greenwich
Greenwich je južna četvrt Londona, najpoznatija po svojoj pomorskoj povijesti i kao mjesto po kojemu je nazvan nulti Grinički meridijan (0∘).
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Greenwich
Izogona
magnetske deklinacije iz 2015. magnetskih deklinacija od 1590. do 1990. Izogone (grč. isos.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Izogona
Jabuka (otok)
Jabuka je vulkanski otočić čunjastog oblika u Jadranu, zapadno od Visa.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Jabuka (otok)
Kružnica
Kružnica polumjera ''r'' i promjera ''d'' te središtem u točki ''M'' Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta).
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Kružnica
Kulminacija
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Kulminacija
Kursk
Kursk (ruski: Курск) je grad na zapadu europskog dijela Rusije, u Kurskoj oblasti.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Kursk
Kut
Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Kut
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Latinski jezik
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i London
Meridijan
Meridijan ili podnevnik – u zemljopisu odnosno fizičkoj geografiji – naziv je za liniju koja spaja zemljine zemljopisne polove te je okomita na paralele ili usporednice.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Meridijan
Mjesni ekvatorski koordinatni sustav
U mjesnom ekvatorskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određuje se deklinacijom i satnim kutom.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Mjesni ekvatorski koordinatni sustav
Nadir
Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. Primijeti se da je zenit nasuprot nediru. Nadir (arapski nazir koji leži nasuprot) je točka na nebeskoj sferi točno ispod promatrača.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Nadir
Nadmorska visina
HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Nadmorska visina
Nebeska sfera
ekvatorskom koordinatnom sustavu. geometrijsko pomagalo (18. stoljeće., ''Brooklyn Museum''. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Nebeska sfera
Nebeski ekvator
Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Nebeski ekvator
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav
deklinacije (zeleno) u nebeskom ekvatorskom koordinatnom sustavu. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav je nebeski koordinatni sustav kojemu je osnovna ravnina nebeski ekvator.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Nebeski ekvatorski koordinatni sustav
Nebeski koordinatni sustavi
proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka). nebeske sfere i izmjene dana i noći. Zemlje. Nebeski ekvator i ekliptika. zenitnom daljinom.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Nebeski koordinatni sustavi
Nebeski meridijan
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Nebeski meridijan
Nebeski polovi
Nebeski polovi, nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Nebeski polovi
Nebo
Nebo Nebo je sloj nevidljivih plinova koji okružuju i štite Zemlju pa ih nazivamo atmosferom.Blanka Pašagić (prijevod izvornog teksta Emmanuele Paroissien), Priroda, Kad je vrijeme sunčano nebo je plave boje, a kad je oblačno, nebo je sivo. Nebo je plavo zbog toga što, kad je Sunce visoko na nebu, Sunčeve zrake lome se u čestice koje sadrže prašinu i lebde.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Nebo
Noć
Noć je razdoblje vremena između zalaska sunca i svitanja tijekom kojeg se ne vidi sunčeva svjetlost.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Noć
Obzor
Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora. Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Obzor, vidik ili horizont (grč. ὁρίζων: koji dijeli, ograničuje) je linija koja dijeli Zemlju od neba.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Obzor
Opseg
Opseg je duljina zatvorene krivulje.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Opseg
Orijentacija
Orijentacija je snalaženje u prostoru - određivanje mjesta na površini Zemlje (stajne točke) na kojoj se promatrač nalazi.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Orijentacija
Paralaksa
Metoda paralakse za mjerenje udaljenosti do zvijezda, planeta ili Mjeseca. Triangulacija se može iskoristiti za mjerenje udaljenosti od broda do obale. Jedan geodet mjeri kut ''α'', a drugi ''β''. Poznavajući udaljenost ''l'', može se izračunati udaljenost ''d''.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Paralaksa
Paralela (zemljopis)
Paralela Paralelom, ponekad i usporednicom, naziva se kružnica koja spaja sve točke iste zemljopisne širine na površini Zemlje.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Paralela (zemljopis)
Polovi južne polutke
Područje Antarktike'''1'''. Zemljopisni Južni pol'''2'''. Magnetski Južni pol'''3'''. Geomagnetski Južni pol'''4'''. Južni pol nepristupačnosti Južni pol je najjužnija točka na Zemlji i ovisno o definiciji, nalazi se na ili u blizini Antarktike.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Polovi južne polutke
Polovi sjeverne polutke
'''1''': Zemljopisni Sjeverni pol; '''2''': Magnetski Sjeverni pol; '''3''': Geomagnetski Sjeverni pol; '''4''': Sjeverni pol nepristupačnosti Pod Sjevernim polom se u svakodnevnom jeziku podrazumijeva najsjevernija točka Zemlje, tj.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Polovi sjeverne polutke
Pravac
Pravac je osnovni geometrijski pojam koji se kao element ravnine ne definira.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Pravac
Proljetna točka
Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Proljetna točka je jedno od dvaju presjecišta nebeskog ekvatora i ekliptike, gdje Sunce u prividnome godišnjem gibanju prelazi s južne na sjevernu nebesku polutku, što se dogodi oko 21.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Proljetna točka
Prostor
Prostor je jedan od najvažnijih pojmova prirodne filozofije, fizike, matematike i likovnih umjetnosti.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Prostor
Ravnina
Ravnina u 3D prostoru. Ravnina je jedan od osnovnih pojmova u geometriji, ravna površina u trodimenzionalnom prostoru, koja se u svakom smjeru širi do beskonačnosti.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Ravnina
Rektascenzija
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Rektascenzija (njem. Rektaszension, od lat. rectus: prav; uspravan + ascensio: uspinjanje, kratica RA prema engl.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Rektascenzija
Sat (instrument)
vrijeme. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Varšavi. mehaničkog sata. elektroničkog sata. Tipični mehanički zaporni sat. sekunde u 30 milijuna godina. Sat (tur. saat sat, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Sat (instrument)
Sat (razdvojba)
* sat, mjerna jedinica za vrijeme.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Sat (razdvojba)
Sferna astronomija
Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Sferna astronomija
Sjevernjača
Malom medvjedu. kružnicu među zvijezdama; stoga će današnju Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Sjevernjača (α UMi / α Ursae Minoris / Alpha Malog medvjeda, lat: Polaris) je najsjajnija zvijezda zviježđa Mali medvjed.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Sjevernjača
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Starogrčki jezik
Stožac
stožac Stožac ili konus (lat. conus, od grč. ϰῶνος: češer bora, stožac) tijelo je omeđeno krugom i stožastom plohom.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Stožac
Umjetni satelit
Prvi zabilježeni umjetni satelit bio je Sputnik 1 koji je bio lansiran iz SSSR-a 1957. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Meteorološki satelit u radu. Zemljinom vrtnjom. Svemirski teleskop Hubble. Međunarodna svemirska postaja. Termoelektrični generator ili Peltierov element.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Umjetni satelit
Vijak
Vijci raznih oblika. Vijak sa šestostranom glavom. matica. matica; 1. glava, 2. svornjak, 3 jezgra, 4. navoj. Vijak s valjkastom glavom s unutarnjim šesterokutom (za imbus ključ). Arhimedov vijak. zavojnice: ''φ'' - kut uspona, ''P'' - korak ili uspon.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Vijak
Visak
'''Visak''' ili '''olovnica'''. Visak sa skalom koja djeluje kao klinometar. grome. Visak ili olovnica je stožasti uteg obješen na uzici, koji služi za određivanje i kontroliranje okomitog (vertikalnoga) položaja u građevinskim i različitim montažnim radovima.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Visak
Vladis Vujnović
Vladis Vujnović, (Grubišno Polje, 13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Vladis Vujnović
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Zemlja
Zemljina rotacija
Zemljina rotacija je rotacija krutog tijela Zemlje oko svoje osi.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Zemljina rotacija
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Zemljopisna širina
Zemljopisna dužina
Zemljopisne dužine Zemljopisna dužina ili geografska dužina neke točke na Zemlji je kutna udaljenost mjerena uzduž Zemljinog ekvatora od Griničkog meridijana do pripadajućeg podnevnika (meridijana) te točke.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Zemljopisna dužina
Zemljopisne koordinate
Zemljopisne koordinate na sferi Zemljopisne koordinate su veličine koje određuju položaj neke točke na Zemljinoj površini, tj.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Zemljopisne koordinate
Zenit
Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. Primijeti se da je zenit nasuprot nadiru. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. zenitnom daljinom.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Zenit
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Zvijezda
Zvjezdarnica
Stonehenge u ljetnjem suncostaju (solsticiju) 2005. Zvjezdarnica Brera koju je sagradio Ruđer Bošković. Teleskopi Keck. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop ili VLT u Čileu. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa. Sardinija radio teleskop u gradnji. Svemirski teleskop Hubble.
Pogledaj Deklinacija (astronomija) i Zvjezdarnica
Vidi također
Kut
- Argument perihela
- Azimut
- Brewsterovo pravilo
- Deklinacija (astronomija)
- Duljina uzlaznog čvora
- Kosinusni poučak
- Kut
- Kutna brzina
- Kutna frekvencija
- Kutni promjer
- Magnetska deklinacija
- Paralaksa
- Pitagorin poučak
- Pravi kut
- Prostorni kut
- Rektascenzija
- Satni kut
- Sinusni poučak
- Triangulacija
- Trigonometrijske funkcije
- Vidni kut
Nebeski koordinatni sustavi
- Almukantar
- Deklinacija (astronomija)
- Ekliptika
- Ekliptički koordinatni sustav
- Ekvator
- Galaktički koordinatni sustav
- Galaktički kvadrant
- Geocentrični sustav
- Godina 0
- Horizontski koordinatni sustav
- Nadir
- Nebeska sfera
- Nebeski ekvator
- Nebeski ekvatorski koordinatni sustav
- Nebeski koordinatni sustavi
- Nebeski meridijan
- Nebeski polovi
- Obzor
- Polovi astronomskih tijela
- Proljetna točka
- Rektascenzija
- Satni kut
- Subsolarna točka
- Zenit
- Zodijak
- Zvjezdana godina