Brže od pregledniku!
55 odnosi: Šibenik, Šibensko-kninska županija, Šmrika, Čibača, Bakar (grad), Biograd na Moru, Bosna i Hercegovina, Brela, Crikvenica, Crna Gora, Dalmacija, Državna cesta, Državna cesta D76, Državne ceste u Hrvatskoj, Drvenik (Gradac), Dubrovačko-neretvanska županija, Dubrovnik, Granični nadzor, Hrvatska, Hrvatsko primorje, Jadransko more, Jurdani, Karlobag, Klek (Slivno), Ličko-senjska županija, Makarska, Matulji, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Narodne novine, Omiš, Opatija, OpenStreetMap, Opuzen, Palje Brdo, Pasjak, Plano, Ploče, Posedarje, Primorsko-goranska županija, Prizna, Rijeka, Rovanjska, Rupa, Senj, Slovenija, Split, Splitsko-dalmatinska županija, Stinica, Sustjepan, Tisno, ..., Trogir, Zadar, Zadarska županija, Zaton Doli, 20. stoljeće. Proširite indeks (5 više) »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Državna cesta D8 i Šibenik · Vidi više »
Šibensko-kninska županija
Svečana zastava bivše Šibenske županije (1993. – 1997.) Šibensko-kninska županija jest županija u Hrvatskoj smještena u središnjoj i sjevernoj Dalmaciji.
Novi!!: Državna cesta D8 i Šibensko-kninska županija · Vidi više »
Šmrika
* Šmrika (Kraljevica), gradsko naselje Kraljevice u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: Državna cesta D8 i Šmrika · Vidi više »
Čibača
Čibača je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u općini Župa dubrovačka.
Novi!!: Državna cesta D8 i Čibača · Vidi više »
Bakar (grad)
Čamci u bakarskoj luci Bakar Bakarski prezidi Bakar je grad i luka u Hrvatskoj.
Novi!!: Državna cesta D8 i Bakar (grad) · Vidi više »
Biograd na Moru
Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.
Novi!!: Državna cesta D8 i Biograd na Moru · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Državna cesta D8 i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Brela
Brela su općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Državna cesta D8 i Brela · Vidi više »
Crikvenica
Crikvenica je grad u zapadnoj Hrvatskoj, točnije u Kvarnerskome zaljevu.
Novi!!: Državna cesta D8 i Crikvenica · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Državna cesta D8 i Crna Gora · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Državna cesta D8 i Dalmacija · Vidi više »
Državna cesta
Državna cesta je javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuje ga s mrežom glavnih europskih cesta.
Novi!!: Državna cesta D8 i Državna cesta · Vidi više »
Državna cesta D76
D76 je državna cesta u Hrvatskoj.
Novi!!: Državna cesta D8 i Državna cesta D76 · Vidi više »
Državne ceste u Hrvatskoj
Državna cesta jest javna cesta koja povezuje cjelokupno državno područje Republike Hrvatske i povezuje ga s mrežom glavnih europskih cesta.
Novi!!: Državna cesta D8 i Državne ceste u Hrvatskoj · Vidi više »
Drvenik (Gradac)
Drvenik je priobalno mjesto na Makarskom primorju.
Novi!!: Državna cesta D8 i Drvenik (Gradac) · Vidi više »
Dubrovačko-neretvanska županija
Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija.
Novi!!: Državna cesta D8 i Dubrovačko-neretvanska županija · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Državna cesta D8 i Dubrovnik · Vidi više »
Granični nadzor
Španjolske Hrvatska putovnica Granični nadzor osiguravanje je i nadgledanje prelazaka državne granice koju provode policija, rjeđe vojska.
Novi!!: Državna cesta D8 i Granični nadzor · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Državna cesta D8 i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko primorje
Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.
Novi!!: Državna cesta D8 i Hrvatsko primorje · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Državna cesta D8 i Jadransko more · Vidi više »
Jurdani
Jurdani su naselje u Hrvatskoj u sastavu općine Matulja.
Novi!!: Državna cesta D8 i Jurdani · Vidi više »
Karlobag
Pogled na Dabrove. Karlobag je općina u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Državna cesta D8 i Karlobag · Vidi više »
Klek (Slivno)
Klek je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Slivno, Dubrovačko-neretvanska županija.
Novi!!: Državna cesta D8 i Klek (Slivno) · Vidi više »
Ličko-senjska županija
Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske.
Novi!!: Državna cesta D8 i Ličko-senjska županija · Vidi više »
Makarska
Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Državna cesta D8 i Makarska · Vidi više »
Matulji
Matulji su općina u Istri, Hrvatska.
Novi!!: Državna cesta D8 i Matulji · Vidi više »
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na.
Novi!!: Državna cesta D8 i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske · Vidi više »
Narodne novine
Reljef Narodnih novina u Frankopanskoj ulici u Zagrebu Narodne novine su službeni list (glasilo) Republike Hrvatske, dostupno i u elektroničkom obliku.
Novi!!: Državna cesta D8 i Narodne novine · Vidi više »
Omiš
Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Državna cesta D8 i Omiš · Vidi više »
Opatija
Djevojka s galebom Opatija (tal. Abbazia) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, na potezu od Rijeke prema Istri.
Novi!!: Državna cesta D8 i Opatija · Vidi više »
OpenStreetMap
OpenStreetMap (OSM) je projekt virtualne zajednice s ciljem stvaranja slobodne, svima dostupne karte koju svatko može sam i dorađivati.
Novi!!: Državna cesta D8 i OpenStreetMap · Vidi više »
Opuzen
Opuzen je grad u Dalmaciji, Hrvatskoj.
Novi!!: Državna cesta D8 i Opuzen · Vidi više »
Palje Brdo
Palje Brdo je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Konavle, Dubrovačko-neretvanska županija.
Novi!!: Državna cesta D8 i Palje Brdo · Vidi više »
Pasjak
Pasjak, naselje na Krasu u općini Matulji, u Hrvatskoj, smješteno na granici sa Slovenijom.
Novi!!: Državna cesta D8 i Pasjak · Vidi više »
Plano
Plano je naselje u sastavu grada Trogira u Splitsko-dalmatinskoj županiji u RH.
Novi!!: Državna cesta D8 i Plano · Vidi više »
Ploče
Luka Ploče Ploče su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Državna cesta D8 i Ploče · Vidi više »
Posedarje
Posedarje je naselje i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Državna cesta D8 i Posedarje · Vidi više »
Primorsko-goranska županija
Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.
Novi!!: Državna cesta D8 i Primorsko-goranska županija · Vidi više »
Prizna
Prizna je naselje i luka u Hrvatskom primorju, podno planine Velebit.
Novi!!: Državna cesta D8 i Prizna · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Državna cesta D8 i Rijeka · Vidi više »
Rovanjska
Rovanjska je naselje u sastavu općine Jasenice u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Državna cesta D8 i Rovanjska · Vidi više »
Rupa
Rupa je pogranično naselje u općini Matulji, Primorsko-goranska županija.
Novi!!: Državna cesta D8 i Rupa · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Državna cesta D8 i Senj · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Državna cesta D8 i Slovenija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Državna cesta D8 i Split · Vidi više »
Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.
Novi!!: Državna cesta D8 i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »
Stinica
Stinica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Senja, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Državna cesta D8 i Stinica · Vidi više »
Sustjepan
Crkva i groblje u Sustjepanu Sustjepan je naseljeno mjesto koje se nalazi na samom zapadnom ulazu u uže gradsko područje grada Dubrovnika od novoizgrađenog Mosta dr. Franje Tuđmana.
Novi!!: Državna cesta D8 i Sustjepan · Vidi više »
Tisno
Tisno je općina u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Državna cesta D8 i Tisno · Vidi više »
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Državna cesta D8 i Trogir · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Državna cesta D8 i Zadar · Vidi više »
Zadarska županija
Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.
Novi!!: Državna cesta D8 i Zadarska županija · Vidi više »
Zaton Doli
Zaton Doli je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u općini Ston.
Novi!!: Državna cesta D8 i Zaton Doli · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Državna cesta D8 i 20. stoljeće · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
D8, Jadranska magistrala, Jadranska turistička cesta.
